Lucas 11

GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Am maak daanu e, Yesus iyo iibaan kugol bom-nala e, God imi beten ke-e-be kale, ilami okumop man iyo isino albip kale, imi beten ke-be uyo binimanu e, okumop man maak tebe Yesus imi dagala, “Kamogim kabaa. Beten kemin umi kuguup uyo dogobeta nugol beten keman-temup a? Siin uyo ok sam uga-emin tinum Jon Baptis imi okumop man kafalebe baga-e-bom-nala, ‘God imi beten ke-emin kuguup tambal uyo kulbu o,’ age baga-emsa ulutap ke kapkal God imi beten ke-emin kuguup uyo nugol kafalebelal o,” agela e,
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 Yesus iyo alugum bogopma, “God imi beten ke-emip uyo, bogobe-nilip e,
2 Jesus respondeu:
3 Suun kup am daanamu uyo,
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 Kabo numi fengmin boyo kupkabe
4 Perdoa os nossos pecados,
5 — ausente —
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 — ausente —
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 tinum am kutam kal alba iyo bogola, ‘Faal katam uyo ilo ulimal nuyo agaal unbup kale, niyo fen nimi man iyo imdaak tamalan-temi kale, fen-nilita, iman umaak kop-kaman-temaali binim kale, kabo sining age-nalap nimkaa daaginaal o,’ age-se kuta,
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 niyo bomi sang uyo bogobelan o ageta kale, tinangku-silipta. Am kayaak iyo atamata e, tinum abiip mo-bom bagan-be beyo nimi duup kalaa age-nalata, bota fen-nalata, iman uyo kobelan-temaala kale, atamata e, tinum abiip mo-bom olan-be beyo finanin binim, nifumin kup ke-be kalaa age-nalata, kota yagal fen mitam ipkum imi weng uyo alugum yan kebe iman uyo kobelata, kulep unon-tema ko.
8 Jesus disse:
9 “Ageli kale, nimi weng bogobe-nili, ‘Ibo bota kanumin o,’ agelan-temi bota kanumin ko. Ibo dogonupmin mufekmufek uyo duumatanbup kalaa agelip umdii, suun kup God iyo dagaga-bilipta, yagal kupka-emak o ageta kale mungkup, mufekmufek umaak utaman o age-nalap fenap uyo God yagal dong dogopmata, utamin o ageta kale, aa mungkup, faal dok dok kemin ulutap ke suun God iyo dagaga-bilipta, dong daga-e-balata o ageta ko.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Kanube tinum iyo mufekmufek sang uyo God iyo dagalip umdii, yagal tinum dagagan-bilip bilip iyo alugum kopman-tema e minte, tinum iyo mufekmufek fen-bilip umdii, mungkup God yagal dong dogopma fen-bom utaman-temip e minte, tinum faal dok dok keman-temip uyo, God yagal mungkup faal bitobe imdep meng ilami miit tem daalan-tema no kuba.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 “Aalabal ibaa. Nimi weng koyo tolong dolin. Kanube kapmi man iyo daga-nala, ‘Aatum kabo aniing maak kopnelapta, unelan o,’ age dagala uyo, inap mafak uta kobelan-temap aga? Umbae. Aniing uta kobelan-temap ko.
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 Asok ulutap kale, bogo-nala, ‘Uun magap umaak kopnelapta, unelan o,’ agelan-tema uyo, atoguum ita dobelan-temap aga? Umbae. Uun magap uta kobelan-temap kuba.
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Ibo fengmin tinum kuta, ibo mufekmufek tambal uyo ipmi man kuga-em-nuubip kale minte, ipmi Aalap abiil tigiin kayaak God yagal atin ki tinum tambal kale, yagal atin mufekmufek tambal uyo ilami man ipmi kuga-em-nuuba kale, ilami kuga-emin kuguup uta uta kesu kale, ibo dagalan-temip uyo, yagal imi Sinik Tambal iyo dep malaak dong dogopman-tema o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Tinum maak sinik mafak tebe du dufak daala weng kabam kesata, Yesus tebe sinik mafak iyo fot tebela yak iinata, kota tinum iyo tambalan ko asok fen weng bagama ko. Kale unang tinum iyo atam-nilip e, kumang molip kuta,
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 iip maak maak iyo bogo-nilip e, “Yesus imi diim kal sinik mafak imi kamogim Belsebul ko age Saatan iyo bom-nalata, dong daga-e-balata, beyo unang tinum sinik mafak imdugan unsu ita fot tebebela yak iinan-bilip o,” agelipta minte,
15 mas alguns disseram: — É
16 iip maak maak imi aget fugunin uyo, Yesus iyo dagalupta, kuguup migik umaak kanu-balata, atamupta e, kuguup mafak umaak ke-be kalaa agelum o age-nilipta, bogobelip, “Kabo mirakel ko age kuguup ugulumi migik umaak numi kafalebelapta, nuyo utamupta e, God ita dong dogopkelata, kanupmin kuguup uyo kanu-balap kalaa agelum o,” age bogobelip kuta,
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Yesus iyo kulip imi aget fugun-bilip boyo utam-nala e, bogobela, “Ibaa. Do weng kaa bogobelan-temi koyo tele tinangku-silipta. Abiip maagup uyo bigi ko miit alop kelu alop igil dinan-kalip umdii, bilip imi titil fagaa tambaliim nuubip uyo kota binimanan-temu ko. Ulutap kale, mungkup unang tinum am maagup albip iyo wengaal kup digin-bom suun kup dinan-kalip umdii, maagup nan-temaalip binim kale, igil bigi ko una tala kelan-temip ko.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Kale ulutap Saatan so ilami sinik mafak sino ulimal igil waasi kebina tala ke bigi ko miit alop ke dinan-kalip nimnam, ulimal kulip iyo titil fagata tambaliim albaalip e minte, bilip imi titil uyo binimanepman o angbu no kuta ko. Kale ibo bogopne-nilip, ‘Belsebul iyo Yesus imi diim kal bom-nalata, dong daga-e-balata, unang tinum sinik mafak imdugan unsu bilip iyo fot tebela yak iinan-bilip o,’ agan-bilip (kuta, ipmi weng bagane-bilip bomi magam uyo bogo-nulu e, ‘Saatan iyo tebe ilami sinik mafak sino dinan-bilip o,’ agan-bo kuta, Saatan iyo kanum-nama binim kale, ibo amon amon ke-bom-nilipta, weng boyo bagan-bilip) kuba.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Niyo sinik mafak iyo fot tebeli yak iinan-nuubip kale, ulutap ipmi okumop man igil mungkup sinik mafak iyo fot tebelip yak iinan-nuubip kale, ibo bogopne-nilip, ‘Saatan ita Yesus beyo dong dogobelata, sinik mafak iyo fot tebela yak iinan-bilip o,’ nagan-bilip kuta, ipmi okumop man bilip iyo utamipta e, tinum iyo maak Saatan imi titil uyo ku-nalata, sinik mafak iyo fot tebela yak iinoma binim kalaa age utamsip kale, bota utamipta e, ibo nimi sang bagane-bilip boyo bisop weng bagane-bilip kalaa agan-bilip kuba.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 God yagal niyo titil kopnelata, sinik mafak iyo fot tebeli yak iinan-nuubip kale, God yagal niyo titil kopnelata, niyo sinik mafak iyo fot tebeli yak iinan-nuubip kale, siin God imi tebe ipmi bogobe-nala, ‘Nimi tinum ulaa duli kamok kesa iyo daali tal ipmi diim abe dong daga-e-balata, ibo mitam nimi daam tem e tolon-temip o,’ agela fen tebesip iyo nita kale, ibo nimi kuguup ko kanu-bii boyo utamipta e, fen kalaa agelin o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 Kale Yesus iyo ilami titil kiim uta uta ke Saatan imi titil kubaganu kupkasu umi sang uyo felep yak ku to do weng maak bogobe-nala e, “Tam tinum titil tebesa maak ilami mufekmufek uyo kan ke kulep tam ilami am to-nalata, dinan-kalin mufekmufek uyo fiko ko bigi-bom ilami am uyo tiin mo-balata, ilami mufekmufek uyo tambaliim nuubuta minte,
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 tinum maak atin titil kup tebesa iyo tal tamata, isino dinan-bii ita ita ke-nalata, ipkum am kayaak imi waasi dinan-kalin mufekmufek fiko ko-nala, ‘Kaal non-temaalu o,’ agan-be so e minte ipkum imi mufekmufek kan ke kulep tam am toba so uyo alugum dugu kulep no ilami waasi dinan-kalin tinum imi togopman-tema bole, tinum am kayaak bemi titil uyo ko biniman-temu ko.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 “Kale unang tinum iyo dogap ita nimi ogok kenemin binim min, ipkumal dong daga-e-bilip meng nimi daam tem e telemin binim min umdii, bilip iyo nimi waasi ilitap ke unang tinum uget taga-bilip nimkaa yang iinebip ulutap ke-bomta kanum-nuubip o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 Yesus iyo do weng migik maak baga-ema ko. “Sinik mafak iyo tinum maak imi diim kal nuubata, dupkaa daage no ok binim bagan umi diim maak kugol yang o meng o ke-bomta baan diim umaak utam-nilita, nan o age-nala e, fen te te kemata e, baan diim umaak utamin-tem keli kalaa age-nala e, bogola, ‘Nimi am binim kale, asok no nalami tinum dupkaa ti-sii imi diim kal nan-temi o,’ age-nala e,
24 Jesus continuou:
25 asok unanbu no abomu, imi tinum imi iibak tem uyo am umi ifip tolo alugum mufekmufek kan kelip albu ulutap kebu kalaa age-nala e,
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 no sinik mafak ban kal maak iyo itamata e, bilip imi kuguup mafak uyo nimi kuguup uyo nimkan ke ita ita kesip kalaa age-nala e, asok kulep tal tinum imi diim tola e, alugum maagup bom-nilip e, kamaki umi sinik mafak ilasinon nuuba beyo kubagana e minte, aaltam umi sinik ban kal bilip ita ita kelipta, kamano komi tinum bemi aget mafak fugunin uyo atin mafagan uta uta ke-nuluta, kamaki umi aget fugunin mafak kanum-nuuba uta kubaganu kupkalu o,” age Yesus iyo do weng baga-ema ko.
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Kale Yesus iyo weng boyo unang tinum kwiin tagang tem kugol bogopma e, unang maak usiik Yesus imi fomtuup bogobelu, “Kabaa. Tambaliim kale, kapmi kogen uyo kamo-nuluta, muuk uyo kupkake-bom tiin mo-bom-buluta, fito te tam tinum ke-salap kale, God iyo tebe kogen uyo kuguup tambal kupka-e-balata, deng tebe-buluta o,” agelu e,
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Yesus iyo bogopma, “Dam bogolap kuta, unang tinum iyo dogap ita God imi weng uyo tinangka-bom God imi kuguup tambal uyo waafuu kwep tebe-bom no kemip umdii, kulip ita God iyo tebe kuguup tambal uyo maak so kupka-emin kup keman-tema o,” age-nala e, Yesus iyo unang bomi weng uyo yan kebe bogobela ko.
28 Mas Jesus respondeu:
29 Unang tinum kwiin tagang iyo, no Yesus iyo atama-bulupta, mirakel ko age kuguup ugulumi migik umaak kanubela utamum o age tal fufala dolip e, bogopma, “Ibo aget fugunin mafak uyo fugun-bilip kale, ibo bogopne-nilip e, ‘Mirakel ko age kuguup ugulumi migik umaak kafalebelapta, utamupta, fen God yagal kamdala ti-salap kalaa agelum o,’ age-nilip e, fomtuup dagagamin kup ke-bilip kuta, niyo kanupmin kuguup boyo maak kanupmita, bomi deng uyo tebeman-temaalip kale ki, maagup maak uta kup kafalepman-temi boyo Jona imi top aniing kwiin kiim umi mat tem kugol bii, am alop ke-nala am asuno diim komi mitam e tisa ulutap uta maak kafalebelan-temi ko.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Sugamiyok uyo God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum Jona iyo ilami abiip uyo kupkaa unanbu no tinum miit maak imi abiip miton Ninive kutam iinom-nala e, Ninive kasel iyo bogopma, ‘Ibo kuguup mafak kanum-nuubip boyo kupkalin o,’ age bogobe yakyak kemsa ulutap kale, Mo Tibil imi Man niyo tal kamano komi unang tinum albip ita bogobe-nili, ‘Ibo kuguup mafak kanum-nuubip boyo kupkalin o,’ age baga-eman o ageta ti-sii ko.
30 Assim como o
31 Sugamiyok uyo Seba kasel imi tiin molin unang ko age kwiin uyo, Solomon imi weng tambal uta tinangkulan o age-nuluta, umi abiip uyo kupkaa talanbu tal Israel kasel numi bagan koyo ti-suu kale, son-temu nala am afungen am daanan-temu uyo, God tebe unang tinum alugum imdep no weng telelamin baan diim daa-nala yegeman-tema uyo, unang bota fen mo-nuluta, ipmi sang uyo bogo-nulu e, ‘Solomon imi weng tambal uyo kubaganuta, Yesus imi weng tambal uta uta kesu kuta, unang tinum kulip iyo tolong dosaalip binim o,’ age God imi bogobelan-temu ko.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Ulutap kale, am afungen am daanan-temu uyo, God tebe unang tinum alugum imdep no weng telelamin baan diim daa-nala yegeman-tema uyo, Ninive kasel iyo fen mo-nilipta, ipmi sang uta bogo-nilip e, ‘Nuyo Jona imi weng tambal uyo tolong do-nulupta, aget fupkela ko-nulupta, numi fengmin uyo kupkasup kuta, Jona imi weng tambal uyo kubaganuta, Yesus imi weng tambal uta uta kesu kale, unang tinum kulip iyo Yesus imi weng uyo tolong do-silip kuta, kulip iyo bogo-nilip, “Nuyo aget fupkela ko-nulup numi fengmin uyo kupkalan-temaalup o,” agesip o,’ age Ninive kasel iyo ipmi sang uyo God imi bogobelan-temip o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 Yesus iyo do weng maak bogobe-nala e, “Tinum dok ita ilaam uyo kefo-nalata, kwep daak am kabut tem min, baket tem kulagal daalan-temaala binim kale, kefo kwep tam ulumi baan diim daalata, am uyo ilagenuta, unang tinum am e tolon-temip uyo, mufekmufek uyo tambaliim utaman-temip ko.
33 Jesus continuou:
34 Ipmi tiin boyo amitem ulutap kale, amitem boyo bitolip umdii, ilagenamin uyo am e tolon-temu ko. Ulutap kale, ipmi tiin uyo baalip umdii, ilagenamin uyo tal ipmi aget tem uyo e tulu utam-nilip e, kuguup tambal kup kanuman-temip ko. Kale minte ipmi tiin uyo mafaganebelu umdii, ibo mililep tem kal bom-nilip e, mufekmufek umaak tele utama-bomta, kuguup tambal umaak kanuman-temaalip binim ko.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Kale ibo tele utama-bom-nilipta. Ibo tiin mafak ilitap, amon amon ke-bom ipmi aget fugunin uyo mililep tem ulutap ke nin ba kale, tiin tambal bom mufekmufek utamamin ulutap ke-bom tambaliim kup bom-nilipta o ageta ko.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Ibo God imi ilagenamin uyo kupkalip te daak ipmi aget tem uyo kefolan-temu uyo, ipmi aget fugunin mililanebesu uyo alugum ilagenu kupkabeluta, ibo ilagenin diim kal atin nan-temip o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Yesus iyo weng baga-em-siit kupkala e, Falosi maak iyo Yesus imi bogobela, “Kabaa. Talapta, nisino alop no nimi am kal iman unelum o,” agela e, Yesus iyo isino alop no Falosi imi am kutam kal tonip ko.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Kale Falosi iyo Yesus iyo atamata e, Yesus iyo Juda kasel numi kuguup uyo ku sagaal uyo diing daa-nama binim ke kupka-nala e, iman unela kalaa age-nalata, kumang mola ko.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Kale Kamogim Yesus iyo imi kumang mola uyo utam-nala e, bogopma, “Ulotu umi ulo waafunamin uyo ki, Falosi ibo dis so kap so uyo mitam kaal diim uta kup diing dagan-nuubip kuta minte, iibak tem kulaak uyo diing dagan-nuubaalip kale, kulaak uyo ninak so kup-kagan-nuubip kale, ulutap mungkup ibo, mufekmufek bo nulumi kup keluk o age-nilipta, ipkumal imi mufekmufek uta yuguut daga-e-bom-nilip e minte, asit kup dagaga-bilip ipkumal imi mufekmufek uyo kupka-e-bom no kem-nuubip kale, ipmi iibak tem kutam uyo ninak tebe kufak daasu ko.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Ipmi aget fugunin uyo amon amon ke-bilip kale, tele utamin. God imi mufekmufek telela kosa uyo, iyo iibak tem uta kup telela kosa bele ki? Umbae. Iyo iibak tem sino minte kaal diim so uyo maagup telela kosa kuba.
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Ibo aget fugunin uyo fupkela ko-nilip unang tinum mufekmufek duumatanip kalaa agelip iyo i-filin-bom-nilip e, ipmi unan-kalin dis tem albu min, kap tem kulaak ok so albu min uyo taga-eman-temip uyo, ibo God imi tiin diim uyo atin tambalanan-temip ko.
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 “Falosi ibaa. Ibo tinangkulin. Ibo unan-kalin kangkang min, kumak min, dugol min iyo ilo dep ku daa yakyak kelip baan nagaal kal keluta, baan maagup keta kup God imi dupka-em-nuubip kale, ulutap kale, ibo kuguup kangkang umi aget uta bubul ugel kala-nilip e minte, kuguup kwiin kiim umi aget uta ilumano no kem-nuubip kale, boyo ki, ibo God imi aget aa bubul aa uyo ugel kalagamin binim e minte, ilipmi ipkumal iyo alugum maagup kuguup tambal uta kup kupka-emin binim no kale, God iyo ipmi deng uyo tabanbaala binim kale, son-temu uyo, bomi kalan uta God iyo kaal fuyap uyo kupka-eman-tema ko. Ibo kuguup afaligen umi aget ugel kala kanuman-temip uta, God iyo deng afaligen keman-tema kale, kuguup kangkang ita kup kemin ba kale, kuguup afaligen ke-bom no kemin o ageta ko.
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 “Falosi ibaa. Ibo no ulotu am unon-temip uyo, ‘Nuyo tinum kamok kale, no abiin tambal uta ugaa ku tonupta, unang tinum iyo alugum nuyo itamamin o,’ age tonan-nuubip kale, ulutap kabo no iman saanin baan diim unon-temap uyo, kapmi aget fugunin uyo, ‘Niyo kem diim kugol mo-bilita, unang tinum iyo alugum tal bogopne-nilip e, “Kamogim kabo albap aga? Kafalemin tinum kabo salap aga?” agan-kalin o,’ age-nalapta, kanum-nuubap kuta, son-temu uyo, God iyo tebe bomi kalan uta kabo kaal fuyap uyo kopkelan-tema ko.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 “Kek kek imi kataman-bilip uyo, kaal diim kota, ‘Kabo tinum tambal o,’ kagan-bilip kuta, kapmi iibak tem kwek umi aget mafak bubul mafak fugun-balap uyo tinum kaana dep no dubalip kafin tem kulagal sang daga-bala unang tinum iyo utamin-tem ke-bom-nilip e, umi tip diim ku-tele tiinan-bilip ulutap kale, son-temu uyo, God iyo tebe bomi kalan uta kabo kaal fuyap uyo kopkelan-tema o,” age Yesus iyo Falosi imi baga-ema ko.
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Kale ulo utamsa tinum maak iyo mitam Yesus bogopma, “Kafalemin kabaa. Kabo kanupmin weng bogolap boyo, nuyo mungkup itafi-balap kalaa agan-bulup o,” agela e,
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Yesus iyo bogopma, “Dam bogolap kale, ulo utamsip tinum ibo unang tinum iyo bogobe-nilip, ‘God imi weng kem kwep daasa uta kup waafulin o,’ agan-nuubaalip kale, ipkil tebe weng kem migik migik uyo kwep tam God imi weng kwep daasa umi tip diim ku to-bom-nilipta, unang tinum bogopmip, ‘Waafulin o,’ agan-nuubip ko. Kale unang tinum iyo utamipta e, ulo kwiin tagang uyo bong faga-bom waafunamup kalaa age-nilipta, aget iluum tebe-em-nuubu kuta, ibo i-filin-bom dong daga-e-bilipta, ulo uyo waafunamin binim kem-nuubip kale, son-temu uyo, God iyo tebe bomi kalan uta ulo utamsip tinum ipkil mungkup kaal fuyap uyo kobelan-tema ko.
46 Jesus respondeu:
47 — ausente —
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 — ausente —
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Kale God iyo yak abe alugum mufekmufek bo utamsa tinum kale, iyo ipmi kuguup sang uyo bogo-nala e, ‘Niyo nalami profet ko age weng kem bagamin tinum so minte kalaan tinum so iyo imdali no unang tinum imi diim abelan-temip kuta, tinum bilip iyo tebe iip maak maak iyo ano kuba-bom-nilip e minte, iip maak maak ita kaal fuyap uta kup kupka-e-bom no keman-temip o,’ age God iyo bogosa ko.
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 Sugayok God imi kafin so abiil so telela kosa kulota ipmi olal ita tebe God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum iyo an talanbu tal kaa diibelip kale, tinum kamano komi albip ipkil mungkup nimi kalaan tinum iyo ano kuba-bom no keman-temip kale, bomi kalan uta God yagal tebe ipmi olal imi yuum so minte ilipmi yuum kusino kwego dego ke-nalata, yuum bomi yan uta God iyo kaal fuyap uyo ibo kobelan-tema ko.
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 Kale kamaki uyo Kein isiik tebe ilami niing Abel iyo angkola kaanata bole, kulota God imi ogok kemin tinum iyo kek kek iyo tebe an kwep tebesipta, kwep talanbu tal pris ko age tinum amem maak asegim Sekaraya umdii God imi am amem kek e minte mufekmufek fuulip ken tebemin baan diim kek no iibak kugol angkolipta, kaan no ke-se ko. Kale asok bogobelan o ageta kale, tinangku-silipta. Ipmi olal iyo kanube fengam tebesip kale, bomi yuum uyo tal imi man ilop ipmi diim abeluta, God iyo tebe ibo kaal fuyap uyo kobelan-tema ko.
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 “Ulo utamsip tinum ibaa. Ibo utamipta e, God imi suuk kon tem weng uyo God imi aget fugunin weng uta kafale-bulu utaman-bulup kalaa agan-nuubip kuta, ipkil, God imi aget fugunin kuguup uyo kanumaalup o agan-bom-nilip e minte, ipkumal iyo, God imi aget fugunin kuguup uyo kanumum o agelipta, ipta imtal imtal ke-bom no kem-nuubip kale, son-temu uyo, God iyo tebe bomi kalan uta ibo kaal fuyap uyo kobelan-tema kale, utama-bom-nilipta o,” age Yesus iyo ulo utamsip tinum imi baga-ema ko.
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 — ausente —
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 — ausente —
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.