João 12

GOD IMI WENG (TLF) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Am bugup kal binimanuta, Pasova ifin am ko age iman tigimin am uyo daanin-tem bom-suluta, Yesus iyo no abiip Betani kutam iina kale, abiip boyo tinum Lasarus kaana Yesus dufo-se imi abiip ko.
1 Seis dias antes da Páscoa, Jesus foi para Betânia, onde estava Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado dentre os mortos.
2 Kale yak kutam iyo Yesus imi deng tebe-bom iman fuu-e-bilipta, Mata uta dong dogobeluta, iman uyo kulep tal kobe kobe ke-bilipta, abiip kasel so tinum Lasarus so Yesus so iyo alugum ton-bom-nilipta, unan-bilip e bole,
2 Prepararam-lhe, ali, uma ceia. Marta servia, e Lázaro era um dos que estavam à mesa com Jesus.
3 Maria boyo tang tambal kuunin ok tet seng maak ku-nulu e, Yesus imi yaan diim deelebe-nulu e, ulumi dubom kon uta timitim kale, ku-nuluta, tala-e-buluta, tang tambal uyo am kusino bugulu kale, tang tambal kuunin ok bomi win uyo ki, “Naat o,” agan-nuubip kale, boyo tisol kwiin kiim saanin kale,
3 Então Maria, pegando um frasco de perfume de nardo puro, muito precioso, ungiu os pés de Jesus e os enxugou com os seus cabelos. E toda a casa se encheu com o cheiro do perfume.
4 Yesus imi okumop man Keriot kayaak Judas tebe Yesus dupkem daalan-tema beta bogola,
4 Mas Judas Iscariotes, um dos seus discípulos, aquele que estava para trair Jesus, disse:
5 “Tang tambal kuunin ok Yesus imi diim bisop deelebelu bomi tisol uyo kwiin kiim kale, (ogok ke-bii atol maagup kelip umi tisol kwaabip ulutap kale,) unang boyo intaben o ageta kwep no ipkumal iyo kobelu iyo molipta, mani ulumi kup 300 koyo kulu-nuluta, kulep no mufekmufek binim unang tinum bilip imi kobebaalu o?” agela ko.
5 — Por que este perfume não foi vendido por trezentos denários e o valor não foi dado aos pobres?
6 Kale Judas iyo yuguut unin tinum kale, beyo ninggil imi tuumon men tiin mo kwep tiine-bom-nalata, tuumon uyo maagalo kugan kem-nuuba kale, bemi weng uyo ki bulup man imi aget duga-emin binim kale, ilami aget kup fugun-bom-nalata, kam agela ko.
6 Ele disse isso não porque se preocupava com os pobres, mas porque era ladrão e, tendo a bolsa do dinheiro, tirava o que era colocado nela.
7 Kale Yesus iyo bogola, “Unang bo kupkalal a. Bomi aget fugunin uyo, tang tambal kuunin ok boyo waafulita bii, Yesus imi kaana dubalan-temip uyo, kulep no imi at kulu uyo telela kobeli dubalin o age-nuluta, ipkumal iyo kobelu iyo molipta, mani kulep no bulup man iyo kobelin-tem ke kupkaa waafubu ko.
7 Mas Jesus disse:
8 Unang tinum mufekmufek binim iyo ipso suun kup bomip kale, ibo tii dong daga-em-nimip kuta, niyo suun kup kagal bom ipsino nan-temaali o,” agela ko.
8 Porque os pobres estão sempre com vocês, mas a mim vocês nem sempre terão.
9 Unang tinum kwiin tagang iyo tolong dolipta e, “Yesus iyo abiip Betani kugol alba o,” agelip kalaa age-nilipta, kuunip ko. Kale iyo no, Yesus ita kup atamum o age-nilipta ba kale, siin uyo Lasarus iyo kaana Yesus yagal dufola tigi moba kale, isino atamum o age-nilipta, unip ko.
9 Uma numerosa multidão dos judeus ficou sabendo que Jesus estava em Betânia. Eles foram até lá não só por causa dele, mas também para ver Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado dentre os mortos.
10 — ausente —
10 Mas os principais sacerdotes resolveram matar também Lázaro,
11 — ausente —
11 porque muitos dos judeus, por causa dele, voltavam crendo em Jesus.
12 Unang tinum kwiin tagang iyo, Pasova ifin am ko age iman tigimin am utamum o age-nilipta, tal Jerusalam kugol silipta, tolong dolipta e, “Yesus iyo Jerusalam tolon-tema o,” agelip kalaa age-nilipta,
12 No dia seguinte, a numerosa multidão que tinha vindo à festa, tendo ouvido que Jesus estava a caminho de Jerusalém,
13 deng tebe-emin umi kuguup uyo waafuu at yaa umi tung uyo kon so fegep-nilipta, no Yesus imi ilep uyo fen abe-bom-nilip e, fomtuup ol-bom-nilip e, “God imi win uyo dugola kufu-emum o. Yesus beyo Bisel God imi win tolop diim o ageta talan-be kale, God tebe kuguup tambal uta kup kupka-e-balata o. Beyo Israel kasel numi kamok king kale, bemi deng tebe-bom win kufu-emum o,” agan-kalip ko.
13 pegou ramos de palmeiras e saiu ao encontro dele, clamando: “Hosana! Bendito o que vem em nome do Senhor e que é Rei de Israel!”
14 — ausente —
14 E Jesus, tendo conseguido um jumentinho, montou-o, segundo está escrito:
15 — ausente —
15 “Não tema, filha de Sião, eis que o seu Rei está vindo, montado num filho de jumenta.”
16 Am ko daanbu bomi kuguup ko kanube-silip bomi magam uyo imi okumop man iyo bam daa tele utamin-tem ke-silip kuta, biiluta, Yesus iyo tigi mo-nalata, asok abiil tigiin unata, kota okumop man iyo asok aget fugunolipta e, God imi suuk kon tem weng uyo kam agesu kalaa age-nilipta, imi kuguup kanube-silip umi magam uyo kota utam-silip ko.
16 Seus discípulos a princípio não compreenderam isso. Mas, quando Jesus foi glorificado, então eles se lembraram de que essas coisas estavam escritas a respeito dele e também de que tinham feito isso com ele.
17 Kale siin unang tinum Yesus sino begel ilet tem kal bom atamipta e, Yesus iyo Lasarus olabe-nala dufola tigi mola kalaa agebip iyo unang tinum kek kek imi baga-e-bilipta,
17 A multidão que estava com Jesus quando ele chamou Lázaro do túmulo e o levantou dentre os mortos dava testemunho.
18 tolong dolipta e, Yesus iyo mirakel ko age kuguup ugulumi migik bo kanubeba kalaa age-nilipta, alugum iyo no, ilep kal atamum o age-nilipta, unip kale,
18 Por causa disso, também, a multidão saiu ao encontro de Jesus, pois ouviu que ele tinha feito esse sinal.
19 Falosi iyo utamipta e, alugum iyo daaginip kalaa age-nilipta, bogobina tala ke-bom-nilip e, bogolip, “Ibo botamin a. Numi ogok uyo fomtuup kubaganu kale, kafin diim komi tinum unang iyo alugum imi daang begebelip kuba,” agan-kalip ko.
19 Então os fariseus disseram entre si: — Vocês podem ver que não estão conseguindo nada! Eis que o mundo vai atrás dele.
20 Juda kasel unang tinum iyo Jerusalam no, God imi win kufu-emum o age-nilipta, tal-bilipta, Grik kasel iip maak maak iyo isino mangkal ninggil maagup tal-nilipta, God imi win kufu-e-bom iman tigi-bom no ke-bilip ko.
20 Ora, entre os que foram para adorar durante a festa, havia alguns gregos.
21 Kale Grik tinum bilip iyo tal Provins Galili umi abiip Betsaida kayaak Filip imi daga-nilip e, “Kabaa. Ninggil nuyo, Yesus be atamum o agan-bulup o,” agelip ko.
21 Estes se dirigiram a Filipe, que era de Betsaida da Galileia, e lhe pediram: — Senhor, queremos ver Jesus.
22 Kota Filip iyo no Andru dagalata, alop maagup iyo no Yesus bogobelip e,
22 Filipe foi dizê-lo a André, e André e Filipe o comunicaram a Jesus.
23 Yesus iyo bogobe-nala e, “Mo Tibil imi Man nimi am uyo kota mep so tulu kale, (tinum iyo niyo at diim daa nim-kiit mo nangkolan-temip kuta minte,) God yagal nifo nimdep tam isal katop-tele te top unon-tema ko.
23 Então Jesus se dirigiu a eles, dizendo:
24 “Nimi do weng koyo tuluun weng bogobelan-temi kale, tele tinangku-silipta. Tinum iyo kon san dolan-temaala uyo, kon san iyo sang daalan-temaala kale, tambaliim nan-tema kuta, kon umaak abulan-temaalu kuta minte, tinum iyo kon san bemi dolan-tema uta, san iyo sang daalan-tema kuta, tebelan-tema uyo, kon kwiin tagang uyo abulan-temu ko.
24 Em verdade, em verdade lhes digo: se o grão de trigo, caindo na terra, não morrer, fica ele só; mas, se morrer, produz muito fruto.
25 Aa mungkup, tinum iyo maak ilami kaal aget kup fuguno-nala e, ‘Niyo tambal ton-bom tam tam unanbu top tinum usomanan-temi o,’ agela umdii, kaanan-tema uyo, tinum beta maagalo kelan-tema kale minte, tinum waantap ita kafin diim kagal alba uyo, ilami kaal aget uyo kupka-nala nimi aget uta kopnela umdii, beta tam abiil tigiin uyo suun kup nan-tema ko.
25 Quem ama a sua vida perde-a; mas aquele que odeia a sua vida neste mundo irá preservá-la para a vida eterna.
26 Aa mungkup, tinum waantap ita, nimi ogok uyo tubulan o agela umdii, beyo nimi daang begepne-nalata, dogap dogap kal nan-temi uyo, nisino bom-balata, nimi Aatum iyo bemi win uyo kufopman-tema o,” agela ko.
26 Se alguém me serve, siga-me, e, onde eu estou, ali estará também o meu servo. E, se alguém me servir, meu Pai o honrará.
27 Kale Yesus iyo bogo-nala e, “Kota nimi aget tem bubul tem uyo iluum afalik kup tebepnebu kale, nimi Aatum iyo, ‘Intaben o,’ agelan-temi a? Nimi weng uyo, ‘Aatum kabaa. Kabo kaal fuyabok sino kuguup mafak sino mep so tulu boyo kupkan kepnelal o,’ agelan-temi a? Umbae. Niyo utamita e, Aatum iyo, kaal fuyabok boyo kulal o agesa kalaa age-nilita, kafin diim ko ti-sii o,” age-nala e,
27 — Agora a minha alma está angustiada, e o que direi? “Pai, salva-me desta hora”? Não, pois foi precisamente com este propósito que eu vim para esta hora.
28 imi Aalap imi bogobe-nala e, “Aatum kabaa. Imkalap kanupnelipta, unang tinum iyo alugum nitam-nilipta, kapmi win uyo kufukemin o,” agela e, abiil tigiin ilota weng maak tal bogolu, “Siin uyo niyo kamdali kulaak iinom nimi ogok uyo kanune-balapta, unang tinum iyo nimi win uyo kufopnebip kale, bii nimi bogopkeli kanubelan-temap ugol mungkup, asok nimi win uyo kufuneman-temip o,” agelu ko.
28 Pai, glorifica o teu nome. Então veio uma voz do céu: — Eu já o glorifiquei e ainda o glorificarei.
29 Kale unang tinum alugum Yesus imi mep so mobip iyo weng bo tolong do-nilip e, maak iyo bogolip, “Boyo tumuun biginu tap o,” agan-bilip e minte, maak iyo bogolip, “E-e, ensel maak imi weng bogobela tap o,” agan-bilip no ko.
29 A multidão que ali estava e que ouviu aquela voz dizia ter havido um trovão. Outros diziam: — Foi um anjo que lhe falou.
30 Yesus iyo imi weng uyo mobela, “Weng bogolu boyo nimi ilak ba kale, ipmi ilak uta kalaa age-nuluta, bogolu kale,
30 Então Jesus explicou:
31 kota God iyo kafin diim komi unang tinum imi kuguup mafak uyo im-kugu-nalata, yega dobelan-tema kale, kota God iyo kafin diim komi tiin molin tinum mafak Saatan iyo kun kulube-nalata, daala yang iinon-tema ko.
31 Chegou o momento de este mundo ser julgado, e agora o seu príncipe será expulso.
32 Kale kafin diim kaa albi kuta, at diim daa nim-kiit mo nangkolan-temip kota, unang tinum iyo alugum alulali meng nimi miit tem tolon-temip o,” agela ko.
32 E eu, quando for levantado da terra, atrairei todos a mim.
33 Yesus imi aget fugunin uyo, weng ko kam agelita, nitamipta e, imi kaal fuyap kanupmin boyo ku-nalata, kaanan-tema kalaa nagelin o age-nalata, kam agela ko.
33 Ele dizia isto, significando com que tipo de morte estava para morrer.
34 Unang tinum iyo weng uyo mobe-nilip e, “Numi God imi suuk kon tem weng maak tolong dobup uyo bogo-nulu e, ‘God imi ulaa dula kamok kesa tinum iyo suun kup nan-tema o,’ agesu kuta, kabo intaben o ageta bogo-nalap, ‘Mo Tibil imi Man iyo at diim daa dup-kiit mo angkolip kaanan-tema o,’ agelap a? Mo Tibil imi Man beyo waantap ita o?” agelip e,
34 A multidão disse: — Nós ouvimos da Lei que o Cristo permanece para sempre. Como, então, você diz que é necessário que o Filho do Homem seja levantado? Quem é esse Filho do Homem?
35 Yesus isiik bogola, “Yogon dong uyo ipsino bom kefo-siit ilugoluta, mep sino mililanan-temu kale, tinum mililep tem unan-be iyo ilep uyo tele utamta unon-temaala kale, yogon dong kaa kefobu kota, ibo ilep uyo tele utam-nilipta, unin o ageta ko.
35 Jesus respondeu:
36 Nita ipmi yogon dong ulutap kale, niyo ipsino albi kota, nimi yogon dong uyo ibo kefobelu albip kale, ibo nimi ilak dolip umdii, nimi man kelipta, nimi yogon dong uyo ipmi ilep uyo suun kup kefopman-temu o,” agela ko.
36 Enquanto vocês têm a luz, creiam na luz, para que se tornem filhos da luz. Depois de dizer isso, Jesus foi embora e ocultou-se deles.
37 Yesus iyo unang tinum imi tiin diim uyo mirakel ko age kuguup ugulumi migik migik uyo kanu-bala utam-silip kuta, God imi ulaa dula kamok kesa tinum iyo beta kalaa age imi ilak uyo dosaalip ko.
37 E, embora tivesse feito tantos sinais na presença deles, não creram nele,
38 Sugayok uyo profet Aisaya imi weng God imi bogobe-nala suuk kon tem dola kosa uyo bogo-nala e,
38 para se cumprir a palavra do profeta Isaías, que diz: “Senhor, quem creu em nossa pregação? E a quem foi revelado o braço do Senhor?”
39 — ausente —
39 Por isso, não podiam crer, porque Isaías disse ainda:
40 — ausente —
40 “Cegou os olhos deles e endureceu-lhes o coração, para que não vejam com os olhos, nem entendam com o coração, e se convertam, e sejam por mim curados.”
41 Sugayok uyo God iyo Aisaya iyo bogobelata, Yesus imi titil uyo utam-nalata, imi sang boyo bogosa ko.
41 Isaías disse isso porque viu a glória dele e falou a respeito dele.
42 Unang tinum kwiin tagang iyo Yesus imi ilak do-nimip binim kelip kuta minte, Juda kasel imi kamogimal kwiin tagang iyo igilimi migik kale, Yesus beyo God imi ulaa dula kamok kesa tinum Krais beta kalaa agelip kuta, fulmalip kale, imi aget uyo ki, kem baga-bomta tegen-sulup Falosi tebe God imi ulotu am uyo imdalipta, tam abiip abe-numup o age-nilipta, finano-nilipta, falmalip ko.
42 No entanto, muitos dentre as próprias autoridades creram em Jesus, mas, por causa dos fariseus, não o confessavam, para não serem expulsos da sinagoga.
43 Imi aget fugunin uyo, tinum tebe numi win kufu-e-bom deng tibin bota miton keluta, God tebe numi win kufu-emin bota daak so no kesu o age-nilipta ko.
43 Porque amaram mais a glória dos homens do que a glória de Deus.
44 Yesus iyo fomtuup weng maak bogola uyo ki, “Tinum waantap ita nimi ilak dola beyo nimi ilak uta kup dolaala kale, beyo Aatum nimdala ti-sii imi ilak uyo do no kela ko.
44 E Jesus clamou, dizendo:
45 Kale tinum iyo maak niyo tele nitamsa umdii, beyo nimi Aatum nimdala ti-sii iyo atamsa no ko.
45 E quem vê a mim vê aquele que me enviou.
46 Niyo tal kafin diim komi unang tinum imi yogon dong ulutap kefobe-sii kale, waantap ita nimi ilak uyo dolip umdii, iyo mililep tem uyo nan-temaalip kale, nimi dong uyo imi aget tem dubom tem uyo kefopman-temu ko.
46 Eu vim como luz para o mundo, a fim de que todo aquele que crê em mim não permaneça nas trevas.
47 Kale kanube tinum iyo maak nimi weng uyo tolong dolip kuta, boyo waafulaalup o agelan-temip uyo, niyo im-kugulan-temaali kale, nimi kafin diim komi ti-sii uyo, niyo unang tinum im-kuguman o ageta tisaali kale, niyo unang tinum imdep meng daali waalanin o ageta ti-sii ko.
47 Se alguém ouvir as minhas palavras e não as guardar, eu não o julgo. Porque eu não vim para julgar o mundo, e sim para salvá-lo.
48 Kale tinum iyo waantap ita niyo umik ugopne nimi weng uyo kwaasulamip umdii, afungen am daanan-temu uyo, nimi weng bogobe-sii uta tebe im-kugu inolu kaanan-temip kuba.
48 Quem me rejeita e não recebe as minhas palavras tem quem o julgue; a própria palavra que falei, essa o julgará no último dia.
49 Nimi weng bagan-bii boyo nalami aget fugunin uta kup baganbaali kale, Aatum nimdala ti-sii yagal bogopne, ‘Kam agelal o,’ agan-balata, ilami yaan tem weng uta kup bagan-bii kuba.
49 Porque eu não falei por mim mesmo, mas o Pai, que me enviou, esse me ordenou o que dizer e o que anunciar.
50 Kale niyo utamsi kale, tinum waantap ita nimi Aatum bemi weng uyo tinangku imi ilak uyo dola umdii, beyo suun nin tinum kelan-tema kale, nimi weng bagan-bii boyo Aatum ita, ‘Kam agelal o,’ agan-balata, bagan-bii o,” age baga-ema ko.
50 E sei que o seu mandamento é a vida eterna. Portanto, as coisas que eu digo, digo exatamente assim como o Pai me falou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.