Hebreus 12
GOD IMI WENG (TLF) vs NVI
1 Kale minte nule a? Tinum unang kwiin tagang sugayok ko kanu-bii-silip boyo kamano koyo tebe numi kafalebeluta, utamupta, God ilami, “Kanubelan-temi o,” age-se uyo fen kanubelan-tema kalaa agan-kalin bomi kuguup uyo kulbu kalaa agan-bulup kale, nugol mungkup yuut unemin kuguup umi aget uyo fuguno-nulupta, alugum mufekmufek iluum tebesu ko age fengmin tebe numi sok de imkamin kem-nuubu boyo atin kupkan ke-nulupta bole, numi aget tem uyo titil kup faga-nulupta, God imi bogo-nala, “Yuut unemin o,” age-nala kwep daabeba boyo dital fagaa kanu-bom no ke-bom-nulupta o ageta kale,
1 Portanto, também nós, uma vez que estamos rodeados por tão grande nuvem de testemunhas, livremo-nos de tudo o que nos atrapalha e do pecado que nos envolve, e corramos com perseverança a corrida que nos é proposta,
2 yuut no kugol fungolan-temi kalaa agebap kwek ulumi kup dagak diibe yuut unebap ulutap ke Yesus iyo dagak diibe imi aget kup ugel kala-bom-nulupta o ageta ko. Kale kamaki uyo Yesus iyo ilep uyo kafalebelata, nuyo God imi ilak uyo do-sulup kale, aaltam kogal mungkup nuyo dong daga-e-balata, fomtuup utamupta e, God ilami weng uyo fen kanubelan-tema kalaa agan-bulup no ko. Kale siin uyo Yesus iyo son-temu nala imi deng tebemin kulan-tema umi aget uta titil faga-nalata, kaal fuyap uyo utam at diim uyo kaan-se kale, unang tinum imi aget fugunin uyo, “At diim kaanamin boyo atin fitom o,” agansip kuta, Yesus iyo aget fuguno-nala e, “Fitom kuta, saak o,” age-nalata, kaan-se kale, God iyo titil kup tebesa kale, kamano koyo Yesus iyo tam God imi titil boyo ku-nalata, te imi sagaal ipkuk diim ilo keng kal tonba ko.
2 tendo os olhos fitos em Jesus, autor e consumador da nossa fé. Ele, pela alegria que lhe fora proposta, suportou a cruz, desprezando a vergonha, e assentou-se à direita do trono de Deus.
3 Kale ipkil di tele utamin. Siin uyo fengmin tinum iyo tebe Yesus iyo atafinon-bom weng mafak mafak uyo kupka-e-bilipta, bii atin ogen utam-se kuta, titil fagaa sining age-bii-se kale, ipkil bomi aget uyo fugun-bom-nilipta o ageta kale, ipmi aget tem uyo mafaganebeluta, daal uyo tebemin ba ko.
3 Pensem bem naquele que suportou tal oposição dos pecadores contra si mesmo, para que vocês não se cansem nem se desanimem.
4 Kale ibo titil faga-bom-nilipta, fengmin tinum imi tebe ipmi waasi ke-e-bilip uyo, ibo fagaa kwaalip une-bulu tebesip kuta, fagaa kwaalip unan tebesu bomi kalan uta maak tebe-nilipta, ibo maak anolip kaanin-tem albip ko.
4 Na luta contra o pecado, vocês ainda não resistiram até o ponto de derramar o próprio sangue.
5 Kale God imi suuk kon tem kwek uyo ipmi kuntuk saanemin weng uyo bogobe-suu kale, ibo bomi aget uyo iluman-silip aga? Kwek uyo bogo-nulu, “Ibo God ilami man o,” age bogo-nulu e,
5 Vocês se esqueceram da palavra de ânimo que ele lhes dirige como a filhos: "Meu filho, não despreze a disciplina do Senhor, nem se magoe com a sua repreensão,
6 Kuta kapkal utamal. Kanube Bisel iyo tinum iyo maak imi aget uyo kobela umdii, bemi kuguup mafak boyo kupkalak o age-nalata, aget iluum min, kaal fuyap uyo kupka-eman-tema e minte, mungkup kanube yagal tinum iyo maak dep meng daa-nala, ‘Kabo nimi man o,’ agela umdii, bemi fengmin bomi kalan uta kaal fuyap uyo kupka-e-bom no keman-tema o,”
6 pois o Senhor disciplina a quem ama, e castiga todo aquele a quem aceita como filho".
7 Kale kafin diim komi aalabal iyo alugum ilimi man iyo yan-togon-bom saal daga-bom ke-bomta kafalem-nuubip kale, mufekmufek mafak tal ipmi diim abelu uyo, ipkil sining age-bom-nilip e, utamipta, God yagal mungkup aalabal imi man kafalem-nuubip ulutap ke nuyo kafale-be kalaa age utamin o ageta ko.
7 Suportem as dificuldades, recebendo-as como disciplina; Deus os trata como filhos. Pois, qual o filho que não é disciplinado por seu pai?
8 Ale minte kanube God iyo, kanu-e-bilita, kuguup mafak kanu-bilip boyo kupkalin o age-nala mufekmufek mafak uyo kupkala mek alugum ilami man imi diim uyo abe-bom-nuluta minte, mek ipmi diim uta abemin binim kemu umdii, ipkil boyo utamipta, nuyo fen God ilami man ba kale, nuyo sa man ilitap kelup kalaa age-nalata, nuyo tambaliim kafalemin binim ke-be kalaa agelan-temip ko.
8 Se vocês não são disciplinados, e a disciplina é para todos os filhos, então vocês não são filhos legítimos, mas sim ilegítimos.
9 Kale ipkil minte maak komi aget uyo fuguno no kelin. Tam numi kafin diim komi aalabal iyo, kanu-e-bulupta, man iyo kuguup mafak kanu-bilip boyo kupkalin o age-nilipta, nuyo yan-togon-bom saal daga-bom ke-bomta kafale-bilipta, nuyo imi weng uyo tinangkan-bii-sulup kale, ulutap mungkup son-temu nala numi Aalap abiil tigiin kayaak iyo imdep tam daala isino suun kup tambaliim num o age-nulupta, atin ki ilami afak tem iinum o ageta ko.
9 Além disso, tínhamos pais humanos que nos disciplinavam, e nós os respeitávamos. Quanto mais devemos submeter-nos ao Pai dos espíritos, para assim vivermos!
10 Kale numi kafin diim komi aalabal bilip ile ilimi aget fugunin uta kup nuyo yan-togon-bom saal daga-bom ke-bom kafalem kwep top ilugolin tap ke utamipta, tii kelu kalaa agelip umdii, kwek diliit ke kup-kagan-nuubip kuta, God beele bilip iyo dong dogobelita, abiin tambal ton-bom-nilipta, fen ki nimi kuguup tambal uta kulin o age-nalata, aget iluum min, kaal fuyap uyo nuyo kupka-em-nuuba ko.
10 Nossos pais nos disciplinavam por curto período, segundo lhes parecia melhor; mas Deus nos disciplina para o nosso bem, para que participemos da sua santidade.
11 Kale numi Aatum God imi, kanu-bom kafaleman o age-nala mufekmufek mafak uyo kupkala tal numi diim abelan-temu kota, deng tebeman-temaalup binim, numi aget tem uyo iluum kup tebebelan-temu kuta, kanube nuyo, God imi tebe aget iluum min, kaal fuyap kupka-e-be boyo felepmu o age-nulup fupkela God imi, “Bota kanumal o,” agan-be uta waafulup umdii, aaltam kota nuyo kuguup tambal uyo kanu-bom-nulup e minte, numi aget tem uyo bilili agan-bom no keman-temup ko.
11 Nenhuma disciplina parece ser motivo de alegria no momento, mas sim de tristeza. Mais tarde, porém, produz fruto de justiça e paz para aqueles que por ela foram exercitados.
12 Kale, ipmi tiinemin tonamin uyo ibo titil faga-nilip e minte, ipmi aget tem uyo telela-bilip tambaliim kup bom-buluta o ageta ko.
12 Portanto, fortaleçam as mãos enfraquecidas e os joelhos vacilantes.
13 Kale ibo dagal dagal kemin ba kale, tol kup mo tiine-bilipta, ipmi kuguup tambal tambal keman-temip bota tebe ipmi tiinemin uyo kuntuk mobeluk o ageta kale, kanube yaan milii uyo mafaganebelu kalaa age utabala-nilip tiinemin kup keman-temip uyo, katuun uyo atin mafaganebelan-temaalu binim kale, asok tambalanan-temu ko.
13 "Façam caminhos retos para os seus pés", para que o manco não se desvie, mas antes seja curado.
14 Kale ibo dital fagaa alugum ipkumal so aget maagup kiina tala ke-bom-nilip e minte, ibo atin kuguup tambal kup ke-bom no ke-bom-nilipta o ageta kale, tinum iyo atin kuguup tambal uyo imi diim uyo albaalu beyo Bisel iyo ataman-temaala binim ko.
14 Esforcem-se para viver em paz com todos e para serem santos; sem santidade ninguém verá o Senhor.
15 Kale ibo tele utama-bom-nilipta. God iyo tebe Kristen nuyo kuguup tambal kup kupka-e-boma kuta, tinum iyo maak God iyo dupkaa yang iinon-tema e minte, Kristen ipmi iibak tem alba iyo maak aget mafak uyo ku-nala e, ibo iluum uyo kupka-e-bom ifak daga-bala kwiin tagang ibo God imi tiin diim uyo mafaganan-temip no kale, tele utama-bom-nilipta o ageta kale,
15 Cuidem que ninguém se exclua da graça de Deus. Que nenhuma raiz de amargura brote e cause perturbação, contaminando a muitos.
16 tinum iyo maak tebe sa dagaman-tema min, sugayok Jekop fik Iso imi God umik ugobe-se ulutap kelan-tema min kale, tele utama-bom-nilipta o ageta ko. Kale Iso beyo man diil kale, aalap imi mufekmufek atuk seng uyo Iso bemi kobelan agin kuta, am maak daanu e, Iso iyo iman tep tebebeluta, ilep maagup uta kup fagaa niing imi unan-kalin uyo mo-nalata, une-se kale, niing imi unan-kalin bomi kun mo-se uyo ki, Iso beyo tele aget fuguno-nalata ba kale, ilami fik kesa umi titil uta kwaabela yak niing imi diim abeluta, niing isiik mitam fik kelata, ko moli o age-nalata, mo-se kuta,
16 Não haja nenhum imoral ou profano, como Esaú, que por uma única refeição vendeu os seus direitos de herança como filho mais velho.
17 aaltam kota, Iso imi aget fugunin uyo, “Niyo man diil kale, Aatum iyo weng tambal umaak kopne-nama o,” agelata, aalap iyo, “Waago o,” agela kalaa age-nalata, Iso iyo weng umaak kobelin-tem kela bomi kalan uta suun kup ame-bom ilep fen-biita e, niyo kwaabeli yak niing imi diim abe-suu boyo dogobeta asok niyo kulan-temaali binim kalaa age kupka-se boyo ibo utamsip kale, Iso imi ko aget tele fugunolin-tem ke-nala kanube-se kulutap uyo kemin ba ko.
17 Como vocês sabem, posteriormente, quando quis herdar a bênção, foi rejeitado; e não teve como alterar a sua decisão, embora buscasse a bênção com lágrimas.
18 Kale sugayok uyo Israel kasel iyo no Sainai Tigiin umi afak tem uyo yang unsip kuta, kamano koyo ibo mek amdu tigiin umi mep so boyo mek tilin-tem albip kale, Israel kasel iyo no at afalik kenan-bo so, atin mililanbu so minte, dulul afek so,
18 Vocês não chegaram ao monte que se podia tocar, e que estava chamas, nem às trevas, à escuridão e à tempestade,
19 bigul olan-bo so minte, God imi weng kwegal bagan-bo so umi mep so ko nota unang tinum iyo ise God imi weng kwegal bagan-bo bomi atul uta finano-nilipta, Moses iyo bogobe-nilip e, “Nuyo weng boyo maak so tinangkulan-temaalup o,” age baga-emsip ko.
19 ao soar da trombeta e ao som de palavras tais, que os ouvintes rogaram que nada mais lhes fosse dito;
20 Kale bomi magam uyo dok uta ba kale, God iyo bogo-nala e, “Kanube tinum iyo maak sagaal kwep yak amdu boyo waafula umdii, ibo tuum tuup angkolip kaanak o ageta kale minte, kanube mungkup kao min, sipsip ugol mungkup yak amdu unu umdii, ungkwalip kaanuk o,” agelata, unang tinum iyo finanip ko.
20 pois não podiam suportar o que lhes estava sendo ordenado: "Até um animal, se tocar no monte, deve ser apedrejado".
21 Kale minte mufekmufek ko utaman-bilip umi atul uyo atin finan-bilip e minte, Moses yagal bogo-nala e, “Nagal mungkup atin finano-nili e, bumban kup keng keng ke-bii o,” agan-bom no kemsa ko.
21 O espetáculo era tão terrível que até Moisés disse: "Estou apavorado e trêmulo! "
22 Kale ibo no kanupmin mufekmufek bomi mep so uyo no unin-tem kale, ibo meng God suun kup nin imi tibit diim uta ti-silip kale, imi abiip katam uyo ensel deng saak saak iyo albip ko.
22 Mas vocês chegaram ao monte Sião, à Jerusalém celestial, à cidade do Deus vivo. Chegaram aos milhares de milhares de anjos em alegre reunião,
23 Kale ibo tal God ilami man diil kwiin tagang imi tala tala ke-bom deng taban-bilip imi diim ti-silip kale, God iyo bilip imi win uyo abiil tigiin kal dola kobe-se ko. Kale ibo tal mep so mo-silip kale, katam uyo God alugum unang tinum imi yegemin tinum iyo alba e minte, sugayok God imi bogo-nala, “Ibo tol unang tinum o,” age-nala telela imola mitam atin tambalanamsip bilip iyo God iso albip no ko.
23 à igreja dos primogênitos, cujos nomes estão escritos nos céus. Vocês chegaram a Deus, juiz de todos os homens, aos espíritos dos justos aperfeiçoados,
24 Kale tinum God imi dong dogobela weng migik de ko-se iyo Yesus ita kale, iyo katam uyo alba kale, siin uyo ilami isak uyo feleta kwaala tebe-nuluta, ise kamaa weng de ko-se boyo titil fagalu kupka-suu uyo albu no kale, bemi isak bomi weng bagan-bo uyo siin Abel imi isak bomi weng bagamsu ulutap ba kale, Yesus imi isak bota uta uta ke-nuluta, Abel imi isak uyo kubaganu kupka-nuluta, atin weng tambal uyo bagan-nuubu ko.
24 a Jesus, mediador de uma nova aliança, e ao sangue aspergido, que fala melhor do que o sangue de Abel.
25 Kale ibo tele utama-bom-nilipta. Ibo kamano tinum kaa weng bagan-be boyo tolong tem uyo kati imi weng uyo kwaasulemin ba ko. Kale sugayok kota kafin diim koyo God iyo Israel unang tinum iyo titil weng uyo kobe-se kuta, imi weng uyo kwaasule-bii-silip atamta, dogobeta bilii unom-nilipta, ilimi fengmin bomi yan kepman-tema uyo uk kugan kosaalip binim kale, kamano koyo God iyo abiil tigiin kal bom-nalata, nuyo titil weng uyo kupka-e-be kale, kanube beyo umik ugobelup umdii, dogobeta numi fengmin umi yan kepman-tema uyo uk kugan kolan-temaalup binim kale, boyo atin binim ko.
25 Cuidado! Não rejeitem aquele que fala. Se os que se recusaram a ouvir aquele que os advertia na terra não escaparam, quanto mais nós, se nos desviarmos daquele que nos adverte dos céus?
26 Kale siin uyo God yagal weng uta kup bogolata, Sainai Tigiin kutam uyo bamban keng keng ke-bii kupka-suu kuta, kamano koyo nuyo bogobe-nala,
26 Aquele cuja voz outrora abalou a terra, agora promete: "Ainda uma vez abalarei não apenas a terra, mas também o céu".
27 Kale weng ko bogo-nala, “Ilep maagup maak asok fagaa no kelan-temi o,” age-se bota nuyo kafalebelu utamsup kale, son-temu uyo, God imi sugayok mufekmufek telela kosa boyo kupku mola bamban keng keng bii kolu kupkan kelan-tema kale, maak so nan-temaalu kuta, mufekmufek iip maak maak uta kupku saanin binim kupkalata, bota kup suun kup nan-temu ko.
27 As palavras "ainda uma vez" indicam a remoção do que pode ser abalado, isto é, coisas criadas, de forma que permaneça o que não pode ser abalado.
28 — ausente —
28 Portanto, já que estamos recebendo um Reino inabalável, sejamos agradecidos e, assim, adoremos a Deus de modo aceitável, com reverência e temor,
29 — ausente —
29 pois o nosso "Deus é fogo consumidor! "
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.