Tiago 1
Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs VC
1 Ghino Jemes, Loi le rakakaiwo na tembe ŋgoreiyeva Giya Jisas Krais, ya roriya letake iyake na ya variye weŋga, ghemi Jiu thavala hu ghambugha Loi ghathanavu na hu mebobwari e vanautuma regha na regha e yambaneke laghɨye.
1 Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos da dispersão, saúde!
2 Lo bodaboda, mbaŋa ne hu vaidiya tomethi vuyowo, mbema weimi eŋge lemi warari.
2 Considerai que é suma alegria, meus irmãos, quando passais por diversas provações,
3 Wo hu renuwaŋakiki mbaŋa ne hu vaidiya vuyowo na lemi loŋweghathɨ i vurɨgheghe kivwalaŋgiya mandoko thiyoko ne i vatada ghataŋaghathɨ e yawalimina.
3 sabendo que a prova da vossa fé produz a paciência.
4 Lemi ghataŋaghathɨ mbe i vurɨgheghe vara mbaŋake wolaghɨye e yawalimina na i vakatha ghamithanavu i rumwaru moli, mbala ma thanavu rumwaru regha i ghenethavwi weŋga.
4 Mas é preciso que a paciência efetue a sua obra, a fim de serdes perfeitos e íntegros, sem fraqueza alguma.
5 Ko thoŋgo ghemina regha le thimba i kwarawe, valɨkaiwae i naŋgo weya Loi na i giyawe, kaiwae Loi iye ragiyabwagabwaga gharɨgharɨke taulaghɨke weinda. Na mane i giya weiye ghamimonjina.
5 Se alguém de vós necessita de sabedoria, peça-a a Deus - que a todos dá liberalmente, com simplicidade e sem recriminação - e ser-lhe-á dada.
6 Ko iyemaeŋge loloko iyako wo i naŋgo weiye le loŋweghathɨ na thava i numoghegheiwo, kaiwae thela weiye le numoghegheiwo iye ŋgoreiya bagodu e njighɨko, ndewendeweko i u na i reŋawe na bagoduko tembe i reŋawe.
6 Mas peça-a com fé, sem nenhuma vacilação, porque o homem que vacila assemelha-se à onda do mar, levantada pelo vento e agitada de um lado para o outro.
7 Lolo ŋgorako thava i renuwaŋa ne i vaidiya bigi regha weya Giya,
7 Não pense, portanto, tal homem que alcançará alguma coisa do Senhor,
8 kaiwae le renuwaŋa ghavwalaiwo na le vakathako ma i ghareghare gharumwaru.
8 pois é um homem irresoluto, inconstante em todo o seu proceder.
9 Thela i loŋweghathɨ na ma ele bigibigi, nuwae i loghe, kaiwae iye idae i laghɨye Loi e marae.
9 Mas que os irmãos humildes se gloriem de sua elevação;
10 Thela le bigibigi i ghanagha valɨkaiwae nuwae i loghe mbaŋa Loi ne i wonjoŋa idae. Kaiwae ravwenyevwenye tene i mare i iteta le vwenyevwenyeko ŋgoreiya nana vunyenyeuye ma ghambaŋa molao kaero i mareva.
10 os ricos, pelo contrário, de sua humilhação, porque passarão como a flor dos campos.
11 Varae i yovoro na i mbɨle, dayaghawae le vurɨgheghe kaiwae i vakatha nanako i mare na vunyenyeuye i dobu na ghayamoyamoma thovuye iko. Iyake ŋgoreiya thela i vwenyevwenye, mbaŋa ambane e yawayawaliye na mbe i vakavakatha le kaiwoniye vwenyevwenyeko kaero i mare.
11 Desponta o sol com ardor, seca a erva, cai sua flor e perde a beleza do seu aspecto. Assim murcha também o rico em suas empresas.
12 Thela i vaidiŋgiya vuyowo na i ghataŋaghathɨ, Loi ne gharewe. Kaiwae mbaŋa ne i ghataŋaghathɨ na i kivwalaŋgiya ghamandoko, iya modae ne i vaidiya yawalɨ memeghabananiye. Yawalɨke iyake Loi va i dagerawe weŋgiya thavala thɨ gharethovuwe.
12 Feliz o homem que suporta a tentação. Porque, depois de sofrer a provação, receberá a coroa da vida que Deus prometeu aos que o amam.
13 Thoŋgo lolo regha i vaidiya tanathetha, thava iŋa ghatanathethako iyako i mena weya Loi. Kaiwae mane tanathetha gharavakatha i vatanathethaŋa Loi na i vakatha tharɨ, na Loi mane i vatanathethaŋa lolo regha.
13 Ninguém, quando for tentado, diga: É Deus quem me tenta. Deus é inacessível ao mal e não tenta a ninguém.
14 Ko lolo i vaidiya ghatanathetha mbaŋa le renuwaŋako raitharɨ nuwaiya moli, i vaŋgu na i wonawe.
14 Cada um é tentado pela sua própria concupiscência, que o atrai e alicia.
15 Mbaŋa i ghambu ghatharɨko iyako, une i yomara kaero i vakatha tharɨ. Na thoŋgo mbe i vakavakatha vara tharɨko iyako yawaliye kaero i mare moli.
15 A concupiscência, depois de conceber, dá à luz o pecado; e o pecado, uma vez consumado, gera a morte.
16 Lo bodaboda valɨghareghareŋgu, tha bigi regha i wo nuwami.
16 Não vos iludais, pois, irmãos meus muito amados.
17 Bigibigike wolaghɨye thovuthovuye na ma e ghanjitharɨ, thɨ mena e buruburu. Mwaewoŋgike thiyake thɨ mena weya Loi. Amalaghɨniye buruburu manjamanjalawae e lughawoghawoko ghanjiravakatha. Iye ma mbaŋa regha ne i vɨva ghathanavu, ma ŋgoreiye bigi regha ŋgaliŋgaliya, mbaŋa regha molao na mbaŋa regha ubotu.
17 Toda dádiva boa e todo dom perfeito vêm de cima: descem do Pai das luzes, no qual não há mudança, nem mesmo aparência de instabilidade.
18 Loi va i woraweya le renuwaŋa na i vakathainda ra wo yawalɨ togha kaiwae ra ghambugha toto emunjoru. Va i vakatha iyake mbala bigibigiko wolaghɨye va i vakathako e tɨnenji ghinda ŋgoranda wabwi iviva thɨ mban ghauloulo kaiwae na thɨ vabobomaŋa weya Loi.
18 Por sua vontade é que nos gerou pela palavra da verdade, a fim de que sejamos como que as primícias das suas criaturas.
19 Lo bodaboda valɨghareghareŋgu, hu renuwaŋakikiya iyake: ghemi regha na regha wo hu maya e vandeŋe, ko tha hu maya na hu utuutu viva. Tha hu maya e gharegaithɨ,
19 Já o sabeis, meus diletíssimos irmãos: todo homem deve ser pronto para ouvir, porém tardo para falar e tardo para se irar;
20 kaiwae lolo le gharegaithɨ ma i vakatha thanavu i rumwaru ŋgoreiya Loi le renuwaŋa.
20 porque a ira do homem não cumpre a justiça de Deus.
21 Iya kaiwae hu viyathuŋgiya thanavu raraitharɨ na tharɨŋgi iya thɨ rakarakaraŋgina, na weiye lemi gharenja hu wo Loi le utu. Utuke iyake Loi kaerova i kabu e gharemina na valɨkaiwae i vamoruŋga.
21 Rejeitai, pois, toda impureza e todo vestígio de malícia e recebei com mansidão a palavra em vós semeada, que pode salvar as vossas almas.
22 Ko thava huŋa mbema hu vandeŋe eŋge Loi ghalɨŋae, mbe hu vakatha ŋgoreiye. Thoŋgo ma hu vakatha ŋgoreiye tembe hu yaroŋgava ghamimberegha.
22 Sede cumpridores da palavra e não apenas ouvintes; isto equivaleria a vos enganardes a vós mesmos.
23 Kaiwae thoŋgo lolo regha mbema i loŋwe eŋge Loi le utu na ma i vakatha ŋgoreiye, iye ŋgoreiya i wo kanukanu na i thuweya ghamwae;
23 Aquele que escuta a palavra sem a realizar assemelha-se a alguém que contempla num espelho a fisionomia que a natureza lhe deu:
24 mbaŋa i iteta kanukanuko na i wa kaero i renuwaŋa vaghalaweva ŋgoroŋga me ghayamoyamoma.
24 contempla-se e, mal sai dali, esquece-se de como era.
25 Ko iyemaeŋge loloko iya i vaona Loi le utuutu iya i rumwaru na i unurakayathu gharɨgharɨ, na i rerenuwaŋa kaiwae, na thava i loŋwe eŋge utuutuko iyako na i renuwaŋa vaghalawe, ko iye i tabona le utuutuko gharavakatha — ne i vaidi ghathovuye le vakavakathako kaiwae.
25 Mas aquele que procura meditar com atenção a lei perfeita da liberdade e nela persevera - não como ouvinte que facilmente se esquece, mas como cumpridor fiel do preceito -, este será feliz no seu proceder.
26 Thoŋgo lolo regha iŋa iye i kururu emunjoru ko ma i njimbukiki wagiyaweya mamiye, tembe i yarova ghamberegha na le kururu i tabo bigi bwagabwaga.
26 Se alguém pensa ser piedoso, mas não refreia a sua língua e engana o seu coração, então é vã a sua religião.
27 Kururu thovuye moli na ma e ghatharɨ Loi Ramanda e marae ŋgoreiya iyake: i njimbukikiŋgiya ŋgama theghetheghe na wambwiwambwi e ghanjivuyowo tɨne na i njimbukikiya ghamberegha yawaliye na thava yambaneke thanavuniye raraitharɨ thɨ vambɨghɨya.
27 A religião pura e sem mácula aos olhos de Deus e nosso Pai é esta: visitar os órfãos e as viúvas nas suas aflições, e conservar-se puro da corrupção deste mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.