Mateus 21

Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Jisas na gharaghambu vama thɨ vurɨthaiya Jerusalem, thɨ mena Betepage, Olivɨ ghanji Ou ghembaniye regha; amba i variyeŋgiya gharaghambu thenjighewo e ghamwanji,
1 Quando se aproximaram de Jerusalém e chegaram a Betfagé, ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois discípulos,
2 iŋa, “Hu wa na vou ru e ghembana e ghamwamina. Ne hu thuweya doŋɨki regha thɨ ŋgarɨghathɨ weiye nariye. Hu raka ghathiyona na hu vaŋguma weiye nariyena.
2 dizendo-lhes:
3 Thoŋgo lolo regha i vaitoŋga, hu dagewe huŋa, ‘Giya nuwaiya,’ na tene i variyeŋgi e mbaŋako iyako.”
3 E, se alguém disser alguma coisa, respondam: “O Senhor precisa deles.” E logo ele deixará que vocês tragam os animais.
4 Iyake va i yomara na i vaemunjoruŋa Loi ghalɨŋae gharautu ghalɨŋae iya iŋake:
4 Ora, isto aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta:
5 Hu giya Saiyon gharɨgharɨniye yanawanji:
5 “Digam à filha de Sião: Eis que o seu Rei vem até você, humilde, montado em jumenta, e num jumentinho, cria de animal de carga.”
6 Gharaghambuma thɨ wa na vethɨ vakatha ŋgoreiya me dagema weŋgi.
6 Indo os discípulos e tendo feito como Jesus lhes havia ordenado,
7 Thɨ vaŋgumenaŋgiya doŋɨkima na nariye, thɨ bigiraweya ghanjikwama ghayaboyabo nariye e vwatae na Jisas i tha.
7 trouxeram a jumenta e o jumentinho. Então puseram em cima deles as suas capas, e sobre elas Jesus montou.
8 Wabwi laghɨye thɨ tateŋgiya ghanjikwama e kamwathɨko mara na vavana thɨ tenɨŋgiya umbwaumbwa ndamwandamwae na thɨ bigirawe.
8 E a maior parte da multidão estendeu as suas capas no caminho, e outros cortavam ramos de árvores, espalhando-os pelo caminho.
9 Gharɨgharɨko iyava thɨ rakavivako na thiyeko iyava thɨ rakareghambako thɨ kula, thɨŋa:
9 E as multidões, tanto as que iam adiante dele como as que o seguiam, clamavam: “Hosana ao Filho de Davi! Bendito o que vem em nome do Senhor! Hosana nas maiores alturas!”
10 Mbaŋa Jisas i ru Jerusalem, gharɨgharɨko wolaghɨye gharenji i tagathɨn na thɨ vaito, thɨŋa, “Thelako?”
10 E, quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade se alvoroçou. E perguntavam: — Quem é este?
11 Wabwima thɨ gonjogha weŋgi, thɨŋa, “Loi ghalɨŋae gharautu, Jisas, i mena Nasaret, Galili ghembaniye regha.”
11 E as multidões respondiam: — Este é o profeta Jesus, de Nazaré da Galileia!
12 Jisas i ru e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne na i vagege raŋgiyaŋgiya rakunekune, i mwanavevewoŋgiya yao gharaten lenji tebol na tembe ŋgoreiyeva thiye va thɨ vakuneŋaŋgiya bunebune, lenji ghamba yaku.
12 Jesus entrou no templo e expulsou todos os que ali vendiam e compravam. Derrubou as mesas dos cambistas e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 I dage weŋgi iŋa, “Thɨ rori Buk Boboma e tɨne Loi iŋa, ‘Lo ŋgoloke ne thɨ una idae ŋgolo ghamba naŋgo,’ ko iyemaeŋge ghemi hu vakatha ŋgoreiya rakaivɨ lenji ghamba kubaro.”
13 E disse-lhes:
14 Gharɨgharɨ maramaranji i kwaghe na vavana gheghenji thiya tharɨ thɨ rakamenawe e Ŋgolo Bobomako tɨne na i thawariŋgi.
14 Cegos e coxos se aproximaram de Jesus, no templo, e ele os curou.
15 Ko mbaŋa ravowovowo laghɨlaghɨye na mbaro gharavavaghare thɨ thuwe vakathako thovuye i vakathaŋgi na gamagai thɨ kulakula e Ŋgolo Bobomako tɨne, thɨŋa, “Hosana! Ra taraweŋa Deivid Rumbuye,” gharenji i gaithɨwana Jisas.
15 Mas, quando os principais sacerdotes e os escribas viram as maravilhas que Jesus fazia e as crianças que gritavam no templo: “Hosana ao Filho de Davi!”, ficaram indignados e perguntaram a Jesus:
16 Thɨ dagewe, thɨŋa, “Thare u loŋwe, ŋgoroŋga gamagaiko thɨŋa?”
16 — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Jisas i iteteŋgi na i raŋgi Jerusalem e tɨne, i wa Betani ve ghenawe.
17 E, deixando-os, saiu da cidade e foi para Betânia, onde passou a noite.
18 Mbaŋambaŋa moli Jisas i njogha Jerusalem. E kamwathɨ mborowa bada i gharɨ.
18 Cedo de manhã, ao voltar para a cidade, Jesus teve fome.
19 I thuweya umbwa regha e kamwathɨko ghadidiye, idae fig, i ru na i yanyi, ko iyemaeŋge ma e uneune mbe ndamwandamwae eŋge. I dage weya umbwama iŋa, “Ma tene mbaŋa reghava u rau!” E mbaŋako iyako umbwama i mareyawowo.
19 E, vendo uma figueira à beira do caminho, aproximou-se dela, mas não encontrou nada, a não ser folhas. Então Jesus disse à figueira: E a figueira secou imediatamente.
20 Mbaŋa gharaghambu thɨ thuwe gharenji i yo. Thɨ vaito, thɨŋa, “Me ŋgoroŋga na umbwako le mare i maya?”
20 Quando os discípulos viram isso, ficaram admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Ya dage emunjoru e ghemi, thoŋgo hu loŋweghathɨ na ma hu numoghegheiwo, valɨkaiwamiya hu vakatha ŋgoreiya ma vakatha weya umbwako. Ma mbe iyako eŋge, valɨkaiwamiya ne hu dage weya ou, ‘U wa na vo dobu e njighɨko tɨne,’ ne i vakatha ŋgoreiye.
21 Ao que Jesus lhes disse:
22 Thoŋgo hu loŋweghathɨ, the bigiya ne hu naŋgo weya Loi ne hu vaidi.”
22 E tudo o que pedirem em oração, crendo, vocês receberão.
23 Mbaŋa Jisas i ru e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne na i vavaghare, ravowovowo laghɨlaghɨye na randevivaŋgi thɨ menawe na thɨ vaito, thɨŋa, “U vata thela ele mbaro vwatae na u vakathaŋgiya bigibigike thiyake? Thela i giya vurɨgheghe e ghen?”
23 Jesus entrou no templo e, quando já estava ensinando, os principais sacerdotes e os anciãos do povo se aproximaram dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz estas coisas? E quem lhe deu esta autoridade?
24 Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Ghino tembe ŋgoreiyeva, wo ya vaitoŋga vaito regha na thoŋgo hu wogiya ghathombe e ghino, ghino tembe ŋgoreiyeva ne ya utuŋa e ghemi ya vata thela ele mbaro vwatae na ya vakathaŋgiya bigibigike thiyake.
24 Jesus respondeu:
25 Jon le rɨghe na i bapɨtaiso, i mena weya Loi o i mena weŋgiya gharɨgharɨ?”
25 De onde era o batismo de João: do céu ou dos homens? E eles discutiam entre si: — Se dissermos: “Do céu”, ele nos dirá: “Então por que não acreditaram nele?”
26 Ko thoŋgo raŋa, ‘I mena weŋgiya gharɨgharɨ,’ ra mararuŋgiya gharɨgharɨ, kaiwae thɨ ghareghare Jon iye Loi ghalɨŋae gharautu.”
26 Mas, se dissermos: “Dos homens”, é de temer o povo. Porque todos consideram João um profeta.
27 Iya kaiwae thɨ gonjogha weya Jisas, thɨŋa, “Ma wo ghareghare.”
27 Então responderam a Jesus: — Não sabemos. E ele, por sua vez, lhes disse:
28 Jisas i gotubwe iŋa, “Ŋgoroŋga lemi renuwaŋa? Amala regha le ŋgaŋga thenjighewo. I wa weya virɨviva na ve dagewe, iŋa ‘Naruŋgu, noroke u wa na vo kaiwo e uma.’
28 — O que vocês acham? Um homem tinha dois filhos. Chegando-se ao primeiro, disse: “Filho, vá hoje trabalhar na vinha.”
29 I gonjogha weya ramae iŋa, ‘Ya botewo,’ ko va muyai i vɨva le renuwaŋa na i wa.
29 Ele respondeu: “Não quero ir.” Mas depois, arrependido, foi.
30 Amalama i wa weya nariyema regha na ve dagewe tembe ŋgoreiyeva me dage weya virɨvivama. Nariyema iŋa, ‘Ŋgoreiye Bwebwe, tene ya wa,’ ko iyemaeŋge ma va i wa.
30 Dirigindo-se ao outro filho, o pai disse a mesma coisa. Ele respondeu: “Sim, senhor.” Mas não foi.
31 Thenjighewoko, thela i vakatha ŋgoreiya ramanji le renuwaŋa?”
31 Qual dos dois fez a vontade do pai? Eles responderam: — O primeiro. Então Jesus disse:
32 Kaiwae Jon Rabapɨtaiso va i mena weŋga, i vaghareŋga thanavu thovuye ghakamwathɨ na ma hu loŋweghathɨ, ko takis gharamban na wanakau thɨ mbana riwanji modae, thiye eŋge thɨ loŋweghathɨ. Othembe va hu thuweŋgi thɨ vakatha ŋgoreiyako, ko mava hu vɨva ghamithanavu na hu loŋweghathɨgha Jon le utuko.”
32 Porque João veio até vocês no caminho da justiça, e vocês não acreditaram nele; no entanto, os publicanos e as prostitutas acreditaram. Vocês, porém, mesmo vendo isso, não se arrependeram depois para acreditar nele.
33 Jisas iŋa, “Mbowo ya utuŋava goghaimba regha na hu loŋwe: Lolo regha va i kabu waen ghauma, i gana vaghɨliya, i vakatha doda waen ghamba i imbɨimbɨ, na i vatada ŋgolo regha, umako gharanjimbunjimbu lenji ghamba yaku. I vakatha ŋgoreiyako, amba i vatomwe weŋgiya gharɨgharɨ vavana na thɨ vakaiwoŋa amalaghɨniye kaiwae. Na amalaghɨniye i wa e valɨvaŋga regha.Waen ghauma na ghamba i imbɨimbɨ|alt="vineyard and the wine press" src="lb00103c.tif" size="span" copy="BFBS(Bass)" ref="21:33"
33 — Escutem outra parábola. Havia um homem, dono de terras, que plantou uma vinha. Pôs uma cerca em volta dela, construiu nela um lagar, edificou uma torre e arrendou a vinha a uns lavradores. Depois, ausentou-se do país.
34 “Mbaŋa kaero ghambaŋa thɨ vu, umama tanuwagae i variyeŋgiya le rakakaiwo weŋgiya umama gharanjimbunjimbu na vethɨ mbana uneune amalaghɨniye kaiwae.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono da vinha mandou os seus servos aos lavradores, para receber os frutos que cabiam a ele.
35 Umama gharanjimbunjimbu thiya laweŋgiya rakakaiwoma, thɨ ŋgeŋgeŋa regha, thɨ tagavamara regha na thɨ biriya regha e varɨ.
35 Mas os lavradores, agarrando os servos, espancaram um, mataram outro e apedrejaram ainda outro.
36 Amalama mbowo i variyeŋgiva le rakakaiwo vavana, seiwo i kivwala me vivama. Thɨ vakatha weŋgi tembe ŋgoreiyeva methɨ vivama.
36 O dono enviou ainda outros servos em maior número; e os lavradores fizeram a mesma coisa com eles.
37 Muyai moli i variya nariye weŋgi na iŋa, ‘Ne thɨ yavwatatawana naruŋguke.’
37 Por último, o dono da vinha enviou-lhes o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles respeitarão.”
38 Ko mbaŋa ranjimbunjimbuma thɨ thuweya nariyeko, thɨŋa, ‘Umake tanuwagae nariya iyako. Amalaghɨniye ne i rombaroŋa umake ramae e ghereiye. Hu mena ra tagavamare na mbalama ra mbaroŋava iya le umake.’
38 Mas os lavradores, vendo o filho, disseram uns aos outros: “Este é o herdeiro; venham, vamos matá-lo e ficar com a herança dele para nós.”
39 Thɨ yalawe, thɨ wokiyathuraŋgiya e gana ghereiye na thɨ tagavamare.”
39 E, agarrando-o, lançaram-no fora da vinha e o mataram.
40 Jisas i vaitoŋgi iŋa, “Mbaŋa ne umama tanuwagae i njoghama, ne i vakatha budakai weŋgiya umako gharanjimbunjimbu?”
40 Quando, pois, vier o dono da vinha, que fará àqueles lavradores?
41 Jiu lenji randevivaŋgima thɨŋa, “Ne i gaboŋgiya gharɨgharɨko raraitharɨ na i vatomweya le umako weŋgiya gharɨgharɨ totogha thɨ njimbukiki, mbala i mweghe na thɨ vu, thɨ vakatha wagiyawe uneuneko amalaghɨniye kaiwae na vethɨ giyawe.”
41 Eles responderam: — Fará perecer horrivelmente aqueles malvados e arrendará a vinha a outros lavradores que lhe entregarão os frutos no tempo certo.
42 Jisas i dage weŋgi, iŋa, “Mbe hu ndevaona mun ŋgoroŋga Buk Boboma iŋa?
42 Então Jesus perguntou:
43 Jisas mbowo i dageva weŋgi iŋa, “Ya dage e ghemi, Loi ne i wo le ghamba mbarona ghathovuye weŋga na i wogiya weŋgiya the vanautuma gharɨgharɨniye iya ne e yawalinjiko uneune i woraŋgiya i thovuyeŋa Loi le ghamba mbaro.
43 — Portanto, eu lhes digo que o Reino de Deus será tirado de vocês e entregue a um povo que lhe produza os respectivos frutos.
44 Thela ne i dobu e varɨke iyake vwatae ne i tagamunumunuwo, na thoŋgo varɨke iyake i dobu lolo regha e vwatae ne i tagavwathavwatha.”
44 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
45 Mbaŋa ravowovowo laghɨlaghɨye na Parisi thɨ loŋweya Jisas le goghaimbaŋgiko, thɨ ghareghare i utuutu thiye kaiwanji.
45 Os principais sacerdotes e os fariseus, ouvindo estas parábolas, entenderam que Jesus falava a respeito deles;
46 Thɨ mando na thɨ munjeva thɨ yalawe ko iyemaeŋge thɨ mararuŋgiya wabwiko kaiwae thɨŋa iye Loi ghalɨŋae gharautu.
46 e, embora quisessem prendê-lo, tinham medo das multidões, porque estas o consideravam como profeta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.