Lucas 11

Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Va mbaŋa regha Jisas i wa ve naŋgonaŋgo e valɨvaŋga regha. Mbaŋa i naŋgovao, gharaghambu regha i dagewe iŋa, “Giya, u vavaghareime, ŋgoroŋga ne wo naŋgo na woŋa, ŋgoreiya Jon va i vavaghareŋgiya gharaghambu.”
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 I dage weŋgi iŋa, “Mbaŋa ne hu naŋgo huŋa:
2 Jesus respondeu:
3 U giya weime mbaŋa regha na regha ghanɨŋganiye.
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 U numotenɨŋgiya lama tharɨ,
4 Perdoa os nossos pecados,
5 Amba i dage weŋgiya gharaghambu iŋa, “Thoŋgo ghemina regha i wa gheu regha ele ŋgolo gougou mborowa na ve dagewe na iŋa, ‘Wou, ya naŋgo e ghen bred mbumbuto,
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 kaiwae wou regha, raghɨnaghɨnagha amba iya vara me vuthake e ghino elo ŋgoloko na ma bigi regha ina e ghino na ya worawe e marae.’”
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 “Na reghako e ŋgoloko tɨne i gonjoghawe na iŋa ‘Tha u vavothaŋaŋgo. Kaero ma kiya lama thɨnɨmba, na kaero woya ghena weiŋguyaŋgiya lo ŋgaŋgake. Ma valɨkaiwaŋgu ne ya thuweiru na ya wogiya bigi regha e ghen.’
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Ya dage e ghemi othembe mane i thuweiru na i giya bredɨwe kaiwae iye gheu, ko kaiwae le naŋgo vurɨghegheko ma ele monjina kaiwae ne i thuweiru na i giyawe bigibigiko ŋgoreiya le renuwaŋako.”
8 Jesus disse:
9 “Iya kaiwae ya dage e ghemi: Hu naŋgo na Loi i giya weŋga; hu tamwe na hu vaidi; hu dɨghɨdɨghɨ na thɨnɨmba i vu weŋga.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Kaiwae thela thoŋgo i naŋgowe ne i wo, thela thoŋgo i tamwe ne i vaidi, na thela thoŋgo i dɨghɨdɨghɨ thɨnɨmba ne i mavuwe.”
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 “Ma ŋgama ramae regha ina e tɨnemina, ne i ligiya mwata weya nariye thoŋgo i naŋgo weya borogiwe?
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 O thoŋgo i naŋgo weya kamkam mbouye ne i wogiya thetheghɨyawe?
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Thoŋgo ghemi, othembe gharɨgharɨ raraithara ghemi, mbaŋake wolaghɨye hu giyagiya bigibigi thovuthovuye weŋgiya lemi ŋgaŋga. Iya kaiwae ra ghareghare wagiyawe Ramanda e buruburu i giya Nyao Boboma weŋgiya thavala thɨ naŋgowe!”
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Jisas va i variyeraŋgiya nyao raitharɨ na mava e ghalɨghalɨŋae weya lolo regha. Mbaŋa nyaoko raitharɨ i iteta amalako mava e ghalɨghalɨŋaeko, kaero i utuutuva, na wabwiko gharenji i yo.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Ko iyemaeŋge vavana thɨŋa, “Bilɨsabul, iye nyao raraitharɨ ghanjigiya le vurɨgheghe kaiwae iya i variye raŋgiyaŋgiya nyaoko raraitharɨ.”
15 mas alguns disseram: — É
16 Vavana nuwanjiya thɨ mando iya kaiwae thɨ naŋgowe na i vakatha vakatha ghamba rotaele regha i mena e buruburu na i vaemunjoruŋa le vurɨgheghe i mena weya Loi.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Jisas vama i ghareghare lenji renuwaŋako amba i dage weŋgi iŋa, “The ghamba mbaro thoŋgo i vakatha wabwi na thɨ vegaithɨ weŋgi, ghamba mbaroko iyako mane i yaku mbaŋa molao ne i dobu moli, na ŋgolo regha thoŋgo thɨ vakatha wabwi na thɨ vegaithɨ weŋgi tembene thɨ dobuva.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Thoŋgo Seitan i vakatha wabwi ele ghamba mbaroko tɨne na thɨ vegaithɨ weŋgi ŋgoroŋga ne iŋa na i ndeghathɨ vurɨgheghe? Ya utu na ŋgoreiyake kaiwae huŋava ya variyeraŋgiya nyao raitharɨ kaiwae Bilɨsabul i giya vurɨgheghe e ghino.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Thoŋgo ghino ya variye raŋgiyaŋgiya nyao raraitharɨ Bilɨsabul ele vurɨgheghe tɨne, thela ele vurɨgheghe tɨne na ghemi ghamiraghambu thɨ variye raŋgiyaŋgi? Ghamiraghambu tembene thɨ woraŋgiyava lemi kwanɨna.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Ko thoŋgo Loi ele vurɨgheghe tɨne na ya variye raŋgiyaŋgiya nyao raraitharɨ, iyake i vaemunjoruŋa Loi le ghamba mbaro kaero i mena weŋga.”
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 “Mbaŋa amala vurɨvurɨghegheniye, weiye gaithɨ bigibiginiye i njimbukikiya le ŋgolo, le bigibigiko wolaghɨye ne thɨ thovuye.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Ko iyemaeŋge thoŋgo lolo vurɨvurɨghegheniye moli regha weiye i gaithɨ na i kivwala, ne i mbana gheuko le gaithɨ bigibiginiye iya i minje tavwako na le bigibigiko ne i giya weŋgiya gharɨgharɨ vavana.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 Thela ma weiŋgu, iye wothɨghɨya, na thela ma weiŋgu wo mbanvathavatha iye i vagevagegeyathu.”
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 Jisas i gotubwe iŋa, “Mbaŋa nyao raitharɨ i raŋgi weya lolo regha i wa ve loŋgatakwa valɨvaŋga ma mbwaniye, i tamweya le ghamba yaku na i towowe, ko iyemaeŋge mbema i vaidiya eŋge regha. Amba i dagewe ghamberegha iŋa, ‘Ya njogha elo ŋgoloma va ya itetema.’
24 Jesus continuou:
25 Mbaŋa i njogha i vaidiya ŋgoloko thɨ wanji wagiyawe na bigibigiko wolaghɨye e tɨneko thɨ vakatha wagiyawe.
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 Amba i wa na mbowo ve vaŋguŋgiva nyao theghepirɨ, thɨ tharɨ moli, thɨ kivwala amalaghɨniye. Thɨ rakaru na thiya yaku gheko. Na amalako iyako le yakuyaku va i viva i tharɨ, ko iyemaeŋge e mbaŋako iyako i tharɨ laghɨye moli.”
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Mbaŋa Jisas vamba i utuuta bigibigike thiyake utuninji, kaero ela eunda i kula e wabwiko tɨne iŋa, “Elako iyava i ghambɨŋgena na i muna ghanɨmbwa i warari laghɨye!”
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 I gonjoghawe iŋa, “Ŋgoreiye, ko iyemaeŋge thavala thɨ loŋwe Loi le utu na thɨ ghambu thiye thɨ warari laghɨye moli.”
28 Mas Jesus respondeu:
29 Mbaŋa wabwiko vama i laghɨye, Jisas iŋa, “Ghemi thake iyake raraitharɨ ghemi. Hu naŋgo weya vakatha ghamba rotaele regha na hu thuwe, ko iyemaeŋge mane ya vakatha vakatha regha kaiwami. Vakatha ghamba rotaele mbe reghaeŋge Loi ne i giya weŋga, iyava i vakatha Jona kaiwae.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Ŋgoreiya Jona iye va nono weŋgiya Ninive gharɨgharɨniye, tembe ŋgoreiyeva Lolo Nariye weŋgiya thake iyake.
30 Assim como o
31 Mbaŋa ne ghambaŋa ghatha, kwin i mena e yaghalako ne i yondo na i wovatharɨtharɨŋaŋgiya thake iyake, kaiwae i ri e ghemba bwagabwaga moli na i mena i vandeŋe Solomon le thimbako. Na noroke, ya dage e ghemi, lolo regha kaero ina gheke iye i kivwala Solomon na thake iyake ma thɨ goruwe.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Mbaŋa ne ghambaŋa ghatha Ninive gharɨgharɨniye ne thɨ rakayondo na thɨ wovatharɨtharɨŋaŋgiya thake iyake, kaiwae va thɨ uturaŋgiya lenji tharɨ na thɨ roitete mbaŋa va thɨ loŋwe Jona le vavaghare. Na noroke, ya dage e ghemi, lolo regha kaero ina gheke iye i laghɨye kivwala Jona.”
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 “Ma lolo regha i rɨmba kadɨŋeŋe na i thɨnɨthuwele, o i thɨnɨruwo e gaeba raberabe. Iyemaeŋge i thɨnɨrawe e ghambae yavoro, mbala gharɨgharɨ thɨ thuweya manjamanjalawae mbaŋa thɨ rakaru e ŋgoloko tɨne.
33 Jesus continuou:
34 Maramaramina ŋgoreiya manjamanjala riwamina kaiwae. Mbaŋa maramaramina thɨ thovuye, riwamina laghɨye tembe ŋgoreiyeva, manjamanjala i riyevanjara. Ko mbaŋa thɨ tharɨ, riwamina tembe ŋgoreiyeva, momouwo i riyevanjara.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Hu njimbukiki, manjamanjalana iya e gharemina thava i momouwo.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Iya kaiwae thoŋgo riwamina laghɨye manjamanjala i riyevanjara, na ma regha i momouwo, riwamina laghɨye ne i manjamanjala moli ŋgoreiya kadɨŋeŋe manjamanjalawae i woya e ghemi.”
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Mbaŋa Jisas i utuvao, Parisi regha i kulavatha na i ghanɨŋga weiye. I ru na i yaku e ghamba ghanɨŋga.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Ko iyemaeŋge Parisiko i njimbuvaidiya Jisas ma me thavwiya nɨmae amba muyai i ghanɨŋga, i vakatha na ghare i yo.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Amba Giya i dagewe iŋa, “Ghemi Parisi mbe hu ghareghare eŋge hu thavwiya kom na gaeba vwatanji, ko iyemaeŋge e gharemina votha na thanavu raraitharɨ i riyevanjara.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Gharɨgharɨ unounona ghemi! Thare Loi va i vakatha etoko te vambe i vakathava iya mayako?
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Ko iyemaeŋge hu giya budakaiya ina e ghamikom na gaebana tɨnenji weŋgiya mbinyembinyeŋgu na ghemi hu thɨna moli.”
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 “Aleu, ghemi Parisi, ne hu thovuyaona! Ne hu vaidiya vuyowo laghɨye, kaiwae othembe ghanɨŋgako butinji thovuye na ghanɨŋgako wolaghɨye hu vakatha wabwi na wabwiyaworo na hu giya wabwira weya Loi le mwaewo, ko iyemaeŋge ma lemi vakatha i rumwaru gharɨgharɨ kaiwanji na ma hu gharethovu weya Loi. Mbala lemi vakatha i rumwaru gharɨgharɨ weŋgi na hu gharethovu weya Loi mbaŋa hu giya Loi ghabebe.”
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 “Aleu, ghemi Parisi, ne hu thovuyaona! Ne hu vaidiya vuyowo laghɨye, kaiwae nuwamiya ghamba yaku thovuthovuye e ŋgolo kururu tɨnenji na nuwamiya gharɨgharɨ weiye lenji yavwatata thɨ dage mwaewo weŋga e ghamba maket.”
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 “Aleu, ghemi Parisi, ne hu thovuyaona! Ne hu vaidiya vuyowo laghɨye. Ghemi ŋgoramiya ghabubu ma e ghanjinono na gharɨgharɨ thɨ loŋgawe kaiwae ma thɨ ghareghare.”
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Mbaro gharaghareghare regha i dagewe iŋa, “Ravavaghare mbaŋa mo utuŋa iyako weŋgiya Parisi, len utuna tembe i roronjava weime.”
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Jisas i gonjoghawe iŋa, “Ghemi mbaro gharaghareghare, aleu, ne hu thovuyaona! Ne hu vaidiya vuyowo laghɨye, kaiwae hu giya vuyowo laghɨye weŋgiya gharɨgharɨ na ma valɨkaiwanji ne thɨ wo, ko iyemaeŋge ghemi mane hu liraŋgiya mun nɨmamina gɨgɨra na i thalavuŋgi thɨ wo vuyowoko iyako.”
46 Jesus respondeu:
47 “Aleu, ne hu thovuyaona! Ne hu vaidiya vuyowo laghɨye. Hu vakathaŋgiya ghabughabubu ghanjinono thovuye Loi ghalɨŋae gharautu kaiwanji. Thiye orumburumbumi va thɨ gaboŋgi.
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 Lemi vakathana i woraŋgiya, ghemi hu wovathovuthovuyeŋa orumburumbumi lenji vakatha. Va thɨ gaboŋgiya Loi ghalɨŋae gharautu na ghemi hu vatada ghabubunji ghanjinono thovuye.
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Iyake kaiwae Loi le thimbako tɨne iŋa, ‘Ne ya variya ghalɨŋaŋgu gharautu na ghalɨŋaŋgu gharaghambɨ. Ne thɨ gaboŋgiya vavana na thɨ giya vuyowo weŋgiya vavana.’
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 Iya kaiwae, ghemi thake iyake ne hu vaidiya Loi ghalɨŋae gharautuŋgiko wolaghɨye lenji mare vuyowae, iyava thɨ gaboŋgiko mbaŋa va i rikowe.
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 I ri weya Eibol i mena ghaghada Sakaraiya, iye va thɨ unɨghɨ e ghamba vowo na woluwolu boboma e ghanjilughawoghawo. Ŋgoreiye, ya dage e ghemi, thake iyake ne thɨ vaidiya vakathako wolaghɨye iyako vuyowanji.”
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 “Aleu, mbaro gharaghareghare! Ne hu thovuyaona! Ne hu vaidiya vuyowo laghɨye. Vama hu wokiyathu Loi ghaghareghare gheki. Ghemi ma vohu rakaru na hu kitenɨŋgiya thavala nuwanjiya vethɨ rakaru.”
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Mbaŋa Jisas i iteta ŋgoloko iyako, mbaro gharavavaghare na Parisi thɨ liya ghautu na mbema thɨ botewo vara moli weiye lenji ghatemuru laghɨye. Thɨ giya vaito i ghanagha bigibigi lemoyo kaiwanji,
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 kaiwae nuwanjiya thɨ yaro na i gothavwi ele utuko amba thɨ vakatha ghawonjowewe.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.