Gênesis 32
Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NVT
1 Mbaŋa Jeikob i loŋgaloŋga e kamwathɨ mborowae, Loi le nyao thovuthovuye vavana thɨ lavolevole.
1 Quando Jacó seguiu viagem, anjos de Deus vieram encontrar-se com ele.
2 Mbaŋa i thuweŋgi kaero iŋa, “Iyake Loi le ragagaithɨ lenji kiyamu.” Iya kaiwae Jeikob i rena ghembako idae Mahanaim.
2 Ao vê-los, Jacó exclamou: “Este é o acampamento de Deus!”. Por isso, chamou o lugar de Maanaim.
3 Jeikob i variyeŋgiya ghevarivariye thɨ raka viva e ghamwae na vethɨ thuwe ghaghae Iso. Iye va ina Seir e vanautuma Idom e tɨne.
3 Então Jacó enviou adiante dele mensageiros a seu irmão Esaú, que vivia na região de Seir, na terra de Edom.
4 Jeikob i dage weŋgi na ne vethɨ utu weya Iso ŋgoreiyake: “Weya wogiya Iso. Len rakakaiwo Jeikob i variye utuutuke iyake e ghen. Vambe va yaku weya la ghai Leiban, na vambe va yaku vara gheko ghaghad noroke.
4 Disse-lhes: “Deem a seguinte mensagem ao meu senhor Esaú: ‘Assim diz seu servo Jacó: Até o momento, estava morando com nosso tio Labão
5 Mbaŋa inaŋgu e valɨvaŋgako iyako ya mban vathavathaŋgiya thetheghanɨke thiyake: burumwaka, doŋɨki, sip na gout. Na tembe ŋgoreiyeva gharɨgharɨke thiyeke: rakakaiwo ghɨmoghɨmoru na rakakaiwo wanakau. Mbaŋake ya variye utuutuke iyake i ghaona e ghen, Iso, ghen giya laghɨye, ya woraweŋgo e ghamwanɨna, thoŋgo u warari kaiwaŋgu valɨkaiwae ne u vaŋguvathaŋgo mbaŋa ne ya vutha e ghen.”
5 e, agora, tenho bois, jumentos, rebanhos de ovelhas e cabras, além de muitos servos e servas. Enviei estes mensageiros para informar meu senhor da minha chegada, na esperança de que me receba amistosamente”.
6 Mbaŋa ravarivariye va thɨ raka njoghama weya Jeikob kaero thɨ dagewe thɨŋa, “Mendava wo raka weya ghagha Iso, na mbaŋake kaero ina e kamwathɨ mborowa i loŋgaloŋga, i mena na i lavolevoleŋge. Iye weiyaŋgiya ghɨmoghɨmoru hoseriyevarɨ.”
6 Depois de transmitirem a mensagem, voltaram a Jacó e lhe disseram: “Estivemos com seu irmão Esaú, e ele está vindo ao seu encontro com um bando de quatrocentos homens!”.
7 Mbaŋa Jeikob i loŋwe utuutuko iyako i vakatha na i mararu laghɨye. Le renuwaŋa iŋaeŋgeva mbwata ne i mena na i vakatha thɨgha va le vakathamawe. Iwaeŋge i wabwiya gharɨgharɨko weiyaŋgiko na wabwiwo, na le thetheghanɨko, sip, gout, burumwaka na kamel, tembe ŋgoreiyeva.
7 Quando ouviu a notícia, Jacó ficou apavorado. Dividiu em dois grupos sua família e seus servos, e também os rebanhos, os bois e os camelos,
8 Le renuwaŋako iŋava, “Thoŋgo Iso i vutha weime na i gaithɨ, mbala i gaboŋgi eŋge wabwi regha na wabwi regha thɨ rakavo.”
8 pois pensou: “Se Esaú encontrar um dos grupos e atacá-lo, talvez o outro consiga escapar”.
9 Amba Jeikob i naŋgo iŋa, “Aee, Giya Loi, ghen rumbuŋgu Eibraham le Loi, na bwebwe Aisake le Loi. O Giya Loi, ghen va u dage e ghino na uŋa, ‘U njogha e ghamban moli weŋgiya len bodaboda,’ na u dagerawe na bigibigike thovuthovuye wolaghɨye ne thɨ yomara e ghino.
9 Então Jacó orou: “Ó Deus de meu avô, Abraão, e Deus de meu pai, Isaque; ó S enhor , tu me disseste: ‘Volte para sua terra natal, para seus parentes’. E prometeste: ‘Tratarei bem de você’.
10 Mbe gharen vara e ghino. Mbaŋake wolaghɨye mbe inan vara evasiwaŋgu mbaŋa ne nuwaŋguiyaŋge. Othembe maa valɨkaiwaŋgu u vamboromboro bigibigike thovuthovuye wolaghɨye e ghino. Mbaŋa va ya ri gheke na ya gheoko na e Walaghɨta Jorɨdan vambe ya wo eŋge pwasike, ko iyemaeŋge mbaŋa ya njoghama, ya vwenyevwenye laghɨye moli na lo ŋgaŋga na thetheghan wabwi thegheiwo.
10 Não sou digno de toda a bondade e fidelidade que tens mostrado a mim, teu servo. Quando saí de casa e atravessei o rio Jordão, não possuía nada além de um cajado. Agora, minha família e meus servos formam duas caravanas!
11 Wo u thalavuŋgo na u vaŋguraŋgiyaŋgo ghaghaŋgu Iso e nɨmae ghare! Kaiwae ya mararu ne i mena i tagavamareŋgo, na tembe ŋgoreiyeva lo ovoke na gamagaike.
11 Por favor, salva-me de meu irmão, Esaú. Estou com medo de que ele venha atacar tanto a mim quanto a minhas mulheres e meus filhos.
12 Ko iyemaeŋge va u dagerawe e ghino na uŋa, ne i thovuye e ghino na orumburumbuŋgu lemoyo ŋgoreiya kerakera e njighɨko ghadidiye, iya maa valɨkaiwae lolo regha i vaonako.”
12 Mas tu prometeste: ‘Certamente tratarei bem de você e multiplicarei seus descendentes até que se tornem tão numerosos quanto a areia à beira do mar, que não se pode contar’”.
13 Gougou i ghena gheko. Mbaŋambaŋavena Jeikob i ghathe bigibigi vavana na ne i variye weya ghaghae Iso:
13 Jacó passou a noite ali. Depois, escolheu entre seus bens os seguintes presentes para seu irmão, Esaú:
14 gout wanakau hoseriyeiwo (200) na hoiwo ghɨmoghɨmoru, hoseriyeiwo (200) sip wanakau na hoiwo ghɨmoghɨmoru,
14 duzentas cabras, vinte bodes, duzentas ovelhas, vinte carneiros,
15 ghweto kamel wanakau weinjiyaŋgiya lenji ŋgaŋga, ghwevarɨ burumwaka wanakau na hoyaworo ghɨmoghɨmoru, na hoiwo doŋɨki wanakau na hoyaworo ghɨmoghɨmoru.
15 trinta fêmeas de camelo com seus filhotes, quarenta vacas, dez touros, vinte jumentas e dez jumentos.
16 Jeikob i vaŋguraweŋgiya thetheghanɨko e wabwi regha iya na le rakakaiwoko thɨ njimbukikiŋgi. Amba i dage weŋgi iŋa, “Hu raka viva e ghamwaŋgu. Wabwi regha iya mbe lemi loŋga na mbe e ghami lughawoghawo iya e lemi wabwina regha na regha.”
16 Dividiu esses animais em rebanhos, entregou cada rebanho a um servo e lhes disse: “Vão à minha frente com os animais, mas mantenham certa distância entre os rebanhos”.
17 Kaero Jeikob i dage weya rakakaiwoko iya ne i vivako iŋa, “Mbaŋa ghaghaŋgu Iso i lavolevoleŋge na i vaitoŋge na iŋa, ‘Ko u mena weya the giyathan, aŋga ghamwan i reŋa, na thela le thetheghanɨŋgiya wolaghɨye thiyake?’
17 Aos homens encarregados do primeiro grupo, deu as seguintes instruções: “Quando meu irmão, Esaú, se encontrar com vocês, ele perguntará: ‘De quem são servos? Para onde vão? Quem é o dono destes animais?’.
18 na mbala u gonjoghawe na uŋa, ‘Ghen ghan mwaewo, wo giyana. Thɨ mena weya len rakakaiwo na valɨgharegharen ghagha Jeikob. Amalaghɨniye ghaamba. Mbe ina i rereghamba e ghereimeko.’”
18 Respondam: ‘Eles pertencem ao seu servo Jacó, mas são um presente para Esaú, o senhor dele. Veja, ele está vindo atrás de nós’”.
19 Tembe i utugiyava utuutuma me utugiyama weya wabwima i vivama; i utugiya weŋgiya wabwi theghewoniye, theghetoniye na wabwiko wolaghɨye, iŋa, “Tembene hu utuŋa ŋgoreiyeva iya ma utuŋakaiko weya Iso mbaŋa ne hu lavolevole.”
19 Jacó deu a mesma instrução aos encarregados do segundo e do terceiro grupo e a todos que seguiam os rebanhos: “Digam a mesma coisa a Esaú quando o encontrarem,
20 Na Jeikob mbowo i dageva weŋgi iŋa, “Hu renuwaŋakiki na hu dagewe ‘len rakakaiwo valɨgharegharen Jeikob maiya i rereghamba e ghereimeko.’” Jeikob va i rerenuwaŋa na iŋa, “Mbala bigibigike thiyake thɨ wo nuwae na mbaŋa ne va vuthawe, mbwatane i numotena lo vakatha vatharɨmawe na i vaŋguvathaŋgo.”
20 e não se esqueçam de acrescentar: ‘Veja, seu servo Jacó está vindo atrás de nós’”. Jacó pensou: “Tentarei apaziguá-lo com os presentes que estou enviando à minha frente. Quando o vir, quem sabe ele me receberá amistosamente”.
21 Kaero Jeikob i variye mwaewoma e ghamwae, ko iyemaeŋge amalaghɨniye mbowo i roghenava e kiyamuko.
21 Assim, os presentes foram enviados à frente, enquanto Jacó passou aquela noite no acampamento.
22 Va gougouko iyako Jeikob i thuweiru na i vaŋguŋgiya le ovo theunyiwoma, le rakakaiwo wanakau theunyiwoma na le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru theyaworo na regha na i variyeŋgi na thɨ rakalawa e walaghɨta idae Jabok.
22 Durante a noite, Jacó se levantou, tomou suas duas mulheres, suas duas servas e seus onze filhos e atravessou com eles o rio Jaboque.
23 Le vakathako iyako e ghereiye, Jeikob me mbana le bigibigiko wolaghɨye e kiyamuko na i variye weiyaŋgiya le rakakaiwoko e walaghɨtako valɨvaŋga,
23 Depois de levá-los para a outra margem, fez passar todos os seus bens.
24 ko iyemaeŋge mbe ghamberegha i reyaku e kiyamuko. Amba lolo regha i yomarawe na i gaithɨ weiye. Thɨ velawelaweŋgi ghaghad i ghera buruburuko rɨghe.
24 Com isso, Jacó ficou sozinho no acampamento. Veio então um homem, que lutou com ele até o amanhecer.
25 Mbaŋa loloko i thuwe maa tembe valɨkaiwaeva i kivwala Jeikob, iwaeŋge i ŋge na i vovu lemwa. Ko iyemaeŋge Jeikob mbe i rovurɨgheghe vara na thɨ lawelawe weiye.
25 Quando o homem viu que não poderia vencer, tocou a articulação do quadril de Jacó e a deslocou.
26 Amba loloma i dage weya Jeikob iŋa, “U viyathuŋgo na ya wa, kaiwae kaero iya vara i ghɨviyake.”
26 O homem disse: “Deixe-me ir, pois está amanhecendo!”. Jacó, porém, respondeu: “Não o deixarei ir enquanto não me abençoar”.
27 Loloko i vaito iŋa, “Idan thela?”
27 “Qual é seu nome?”, perguntou o homem. “Jacó”, respondeu ele.
28 Loloko i dagewe iŋa, “Kaiwae mo rovurɨgheghe wein Loi na weinaŋgiya gharɨgharɨ, na mo ghataŋaghathɨ ghaghad le ghambako, mbaŋake ya vɨva idanɨna. Idan togha Isirel.”
28 O homem disse: “Seu nome não será mais Jacó. De agora em diante, você se chamará Israel, pois lutou com Deus e com os homens e venceu”.
29 Jeikob i dagewe iŋa, “Mbaŋake u unogiyama idanɨna e ghino.”
29 “Por favor, diga-me qual é seu nome”, disse Jacó. “Por que quer saber meu nome?”, replicou o homem. E abençoou Jacó ali.
30 Iya kaiwae Jeikob i rena valɨvaŋgako iyako idae Peniyel iŋa, “Kaiwae ma thuwe Loi na namoghawame weiŋgu ko iyemaeŋge mbe e yawayawaliŋgu.”
30 Jacó chamou aquele lugar de Peniel, pois disse: “Vi Deus face a face e, no entanto, minha vida foi poupada”.
31 Varae i yovoro Jeikob i iteta Peniyel, na i loŋga vaŋgeŋge kaiwae loloma menda i vovuya le mwa.
31 O sol estava nascendo quando Jacó partiu de Peniel, mancando por causa do quadril deslocado.
32 Iyake kaiwae, noroke Isirel orumburumbuye maa thɨ ghana thetheghan mamandiye i vɨghatha le mwako, kaiwae va e mamandiyeko iyako iyava loloko va i ŋge Jeikob kowe.
32 (Até hoje, o povo de Israel não come o tendão perto da articulação do quadril, por causa do que aconteceu naquela noite em que o homem feriu o tendão do quadril de Jacó.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 32, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.