Atos 23
Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NVI
1 Pol mbe i vonjimbughathɨŋgi vara Jiu lenji kot laghɨye, na iŋa, “Giyagiyana, bigibigike wolaghɨye va ya vakathaŋgi na ghaghada noroke Loi kaero i thuwevaoŋgi, iya kaiwae ma ya monjina na budakaiya ya utuŋa i raŋgima e ghareŋguke kaiwae ya ghambugha le mbaro.”
1 Paulo, fixando os olhos no Sinédrio, disse: "Meus irmãos, tenho cumprido meu dever para com Deus com toda a boa consciência, até o dia de hoje".
2 Mbaŋako vara iyako ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva idae Ananaiyas, iŋa na thavala thɨ ndeghathɨ Pol e ghadidiye thɨ tagathegha thegheniye.
2 Diante disso o sumo sacerdote Ananias deu ordens aos que estavam perto de Paulo para que lhe batessem na boca.
3 Pol i dagewe iŋa, “Loi tembene i vakathava ŋgoreiye e ghen, na ghen ghanyamoyamona i thovuye ko gharena eŋge! Ghen u yaku e ghambana na u munjeva Mosese le mbaro e tɨne na u vanivaŋaŋgo, ko tembe ghanɨmbereghanava u raka mbaroko iyako kaiwae uŋa na thɨ tagathegha thegheniŋgu.”
3 Então Paulo lhe disse: "Deus te ferirá, parede branqueada! Estás aí sentado para me julgar conforme a lei, mas contra a lei me mandas ferir? "
4 Thavala va thɨ ndeghathɨ e ghadidiye thɨŋa, “Me ŋgoroŋga na u utuvatharɨ weya Loi le ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva?”
4 Os que estavam perto de Paulo disseram: "Você ousa insultar o sumo sacerdote de Deus? "
5 Pol i gonjogha weŋgi iŋa, “Lo bodaboda, ma me elo ghareghare amalaghɨniye ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva. Emunjoru Buk Boboma iŋa, ‘Tha u utuvatharɨ weya lemi randeviva.’”
5 Paulo respondeu: "Irmãos, eu não sabia que ele era o sumo sacerdote, pois está escrito: ‘Não fale mal de uma autoridade do seu povo’ ".
6 Pol kaero i ghareghare thiye vavana Sadusi na vavana Parisi, iwaeŋge i kula ghalɨŋae laghɨye e lenji mevathavathako tɨne iŋa, “Oghaghaŋgu, ghino Parisi regha na Parisi narinjiya ghino. Ya ndeghathɨ kotɨke iyake e marae kaiwae ya loŋweghathɨgha ramaremare tembene thɨ thuweiru na e yawayawalinjiva.”
6 Então Paulo, sabendo que alguns deles eram saduceus e os outros fariseus, bradou no Sinédrio: "Irmãos, sou fariseu, filho de fariseu. Estou sendo julgado por causa da minha esperança na ressurreição dos mortos! "
7 Mbaŋa i utu ŋgoreiyako, Parisi na Sadusi mbe thiye eŋge thɨ wogaithɨ na thɨ mwanaviya lenji wabwiko,
7 Dizendo isso, surgiu uma violenta discussão entre os fariseus e os saduceus, e a assembléia ficou dividida.
8 kaiwae Sadusi thɨŋa ma tene thuweiruva, na ma nyao thovuthovuye, nyao ma inanjiwe, ko Parisi e lenji loŋweghathɨ tɨne bigibigike thiyake inanjiwe.
8 ( Os saduceus dizem que não há ressurreição nem anjos nem espíritos, mas os fariseus admitem todas essas coisas. )
9 Kaero thiya vwatubwe tharɨtharɨ laghɨye, iwaeŋge mbaro gharavavaghare iya inanji Parisi e lenji wabwiko tɨne vavana thɨ rakavirɨ na thɨ utu na ghalɨŋanji e larɨmbɨya thɨŋa, “Amalake iyake ma wo vaidi mun va i vakatha tharɨ regha. Mbwata mbema emunjoru nyao regha o nyao thovuye regha i utuutuwe.”Pol i vaktha Parisi na Sadusi thɨ vewogaithɨ weŋgi|alt="Pol causes Phar and Sad to argue" src="IB04210bw.tif" size="col" copy="Faadil" ref="23:6-9"
9 Houve um grande alvoroço, e alguns dos mestres da lei que eram fariseus se levantaram e começaram a discutir intensamente, dizendo: "Não encontramos nada de errado neste homem. Quem sabe se algum espírito ou anjo falou com ele? "
10 Vwatubweko kaero i laghɨye moli, iwaeŋge ragagaithɨko lenji rambarombaro ghare i laghɨlaghɨye Pol kaiwae, iŋa ne iwaeŋge thɨ momodɨ na thɨ mwanatenɨten. Iŋa na le ragagaithɨ thɨ rakanja na vethɨ vaŋguraŋgiya wabwiko e tɨnenji na thɨ yovaŋgu e lenji barekɨko.
10 A discussão tornou-se tão violenta que o comandante teve medo que Paulo fosse despedaçado por eles. Então ordenou que as tropas descessem e o retirassem à força do meio deles, levando-o para a fortaleza.
11 Gougouniye Loi i ndeghathɨ Pol e ghadidiye na iŋa, “U gharematuwa eŋge Pol! Kaero mo utu kaiwaŋgu Jerusalem e tɨne, na tembene vo vakatha ŋgoreiyavako Rom e tɨne.”
11 Na noite seguinte o Senhor, pondo-se ao lado dele, disse: "Coragem! Assim como você testemunhou a meu respeito em Jerusalém, deverá testemunhar também em Roma".
12 Mbaŋambaŋa vena Jiu vavana thɨ mevathavatha na thɨ vonɨthuwola Pol ghae. Thɨ tholo Loi e marae, na mane amba thɨ ghanɨŋga o thɨ muna bigi regha ghaghada thɨ unɨgha Pol.
12 Na manhã seguinte os judeus tramaram uma conspiração e juraram solenemente que não comeriam nem beberiam enquanto não matassem Paulo.
13 Wabwiko iya thɨ vona Pol ghaeko lenji ghanaghanagha iyevarɨ (40) na e vwatae.
13 Mais de quarenta homens estavam envolvidos nessa conspiração.
14 Thɨ wa weŋgiya ravowovowo laghɨlaghɨye na giyagiyako, na thɨŋa, “Kaero mo tholo Loi e marae, na ma ne amba woya ghanɨŋga ghaghada wo tagavamare Pol.
14 E, dirigindo-se aos chefes dos sacerdotes e aos líderes dos judeus, disseram: "Juramos solenemente, sob maldição, que não comeremos nada enquanto não matarmos Paulo.
15 E mbaŋake iyake weimiyaŋgiya Jiu lenji kot laghɨye hu variya utu weya Rom lenji ragagaithɨ gharambarombaro. Huŋana i vaŋgumena e ghemi kaiwae nuwamiya wo hu vaito wagiyawe na i varumwara nuwami ghawonjoweko kaiwae. Ghime kaero ne wo vivatha na mane amba i vutha gheke kaero wo tagavamare.”
15 Agora, portanto, vocês e o Sinédrio peçam ao comandante que o faça comparecer diante de vocês com o pretexto de obter informações mais exatas sobre o seu caso. Estaremos prontos para matá-lo antes que ele chegue aqui".
16 Ko mbaŋa Pol ghabodo, louye nariye i loŋwe utuko iyako kaero i wa weya Pol e barekɨko na ve giya yanawae.
16 Entretanto, o sobrinho de Paulo, filho de sua irmã, teve conhecimento dessa conspiração, foi à fortaleza e contou tudo a Paulo,
17 Amba Pol i kula weya ragagaithɨko lenji randeviva regha na i dagewe iŋa, “U yovaŋguya theghake iyake weya lemi rambarombarona na i woraŋgiya le renuwaŋana laghɨyewe.”
17 que, chamando um dos centuriões, disse: "Leve este rapaz ao comandante; ele tem algo para lhe dizer".
18 Kaero randevivako i yovaŋguya theghako weya rambarombaroma na iŋa, “Amalako ina e thiyoko, Pol me kula e ghino na i dage e ghino ya vaŋgumena theghake iyake e ghen, kaiwae nuwaiya i woraŋgiya utuutu regha e ghen.”
18 Assim ele o levou ao comandante. Então disse o centurião: "Paulo, o prisioneiro, chamou-me, pediu-me que te trouxesse este rapaz, pois ele tem algo para te falar".
19 Rambarombaroko i vaŋgwa theghako e nɨmae na thɨ wa mbe thiye eŋge vethɨ yaku, amba i vaito iŋa, “Nuwaniya u utuŋa budakai e ghino?”
19 O comandante tomou o rapaz pela mão, levou-o à parte e perguntou: "Que você tem para me dizer? "
20 Theghako iŋa, “Jiu thɨ woraweya lenji renuwaŋa na regha na thɨ munjeva evole thɨ naŋgo e ghen na u yovaŋguya Pol weŋgiya Jiu lenji kot laghɨye. Lenji varɨvoru thɨ woraweya nuwanjiya wo thɨ vaito na thɨ wo gharumwaru ghawonjoweko kaiwae.
20 Ele respondeu: "Os judeus planejaram pedir-te que apresentes Paulo ao Sinédrio amanhã, sob pretexto de buscar informações mais exatas a respeito dele.
21 Ne u ndeloŋwe lenji utuko, kaiwae ghɨmoghɨmoru i wo iyevarɨ (40) na e vwatae thɨ munjeva ne thɨ kubaro na thɨ roroghagha Pol kaiwae. Kaero menda thɨ vakatha tholo regha na mane thɨ ghanɨŋga na thɨ mun ghaghada thɨ tagavamare Pol. Kaero thɨ vivathavao mbema thɨ roroghagha eŋge e ghen.”
21 Não te deixes convencer, pois mais de quarenta deles estão preparando uma emboscada contra Paulo. Eles juraram solenemente não comer nem beber enquanto não o matarem. Estão preparados agora, esperando que prometas atender-lhes o pedido".
22 Ragagaithɨko lenji rambarombaro i dagewe theghako iŋa, “Tene u ndeutugiyaweva lolo regha iya renuwaŋana kaero mo mena u utugiyana e ghino.” I variye na i wa.
22 O comandante despediu o rapaz e recomendou-lhe: "Não diga a ninguém que você me contou isso".
23 Amba ragagaithɨko lenji rambarombaro i kula weŋgiya lenji randeviva theghewo iŋa, “Hu vivathaŋgiya ragagaithɨ munɨseriyeiwo (200) na thiye thɨ gaithɨ e hos munɨyepirɨ (70) na thiye thɨ gaithɨ e kin tembe munɨseriyeiwova (200). Noroke gougou, naen klok ele valɨvaŋga, hu raka Sisariya.
23 Então ele chamou dois de seus centuriões e ordenou-lhes: "Preparem um destacamento de duzentos soldados, setenta cavaleiros e duzentos lanceiros a fim de irem para Cesaréia esta noite, às nove horas da noite.
24 Hu vaŋgugiya hos regha weya Pol na i thawe, na hu yovaŋgu weya Gawana Pilikesa na thava i vaidiya vuyowo regha.”
24 Providenciem montarias para Paulo, e levem-no em segurança ao governador Félix".
25 Amba i roriya leta yaŋgara, iŋa ŋgoreiyake:
25 O comandante escreveu uma carta nestes termos:
26 Ago laghɨye e ghen Gawana Pilikesa, ghen giyanduŋenduŋe ghen, na ghino Klodiyas iya ya roriya letake iyake na ya variye e ghen.
26 Cláudio Lísias, ao Excelentíssimo Governador Félix, Saudações.
27 Loloke iyake Jiu mendava thɨ yalawe na thɨ munjeva thɨ tagavamare, ko iyemaeŋge ghino weiŋguyaŋgiya ragagaithɨ wo raka na vo thalavu na wo vamoru, kaiwae ya loŋwevaidi iye Rom le ghamba mbaro loloniye.
27 Este homem foi preso pelos judeus, que estavam prestes a matá-lo quando eu, chegando com minhas tropas, o resgatei, pois soube que ele é cidadão romano.
28 Nuwaŋguiya ya ghareghare buda kaiwae na thɨ wonjowe, iya kaiwae ya yovaŋgu Jiu lenji kot laghɨye weŋgi.
28 Querendo saber por que o estavam acusando, levei-o ao Sinédrio deles.
29 Ko gheko amba ya vaidi, ghawonjoweko mbe i reŋa e lenji kururuko ghambaro, ko mava i vakatha vathara bigi regha na valɨkaiwae i mare o i ru e thiyo.
29 Descobri que ele estava sendo acusado em questões acerca da lei deles, mas não havia contra ele nenhuma acusação que merecesse morte ou prisão.
30 Mbaŋa ya loŋwevaidiya utuniye Jiu lenji wabwi regha thɨ vona ghae na thɨ munjeva thɨ tagavamare, iya kaiwae nɨmaŋgu i maya na ya variye e ghen. Ya dage weŋgiya gharawonjoweko na tembe thɨ ghaonava, thɨ utugiya ghawonjoweko e ghen.
30 Quando fui informado de que estava sendo preparada uma cilada contra ele, enviei-o imediatamente a Vossa Excelência. Também ordenei que os seus acusadores apresentassem a Vossa Excelência aquilo que têm contra ele.
31 Ragagaithɨko thɨ vakatha ŋgoreiya ghanjimbaro, gougouko iyako thɨ vaŋgwa Pol ghaghada Antipatris.
31 Os soldados, cumprindo o seu dever, levaram Paulo durante a noite, e chegaram a Antipátride.
32 Mbaŋambaŋa iyana, ragagaithɨma menda thɨ loŋga e gheghenjima thɨ rakanjogha e lenji barekɨma na thɨ iteteŋgiya menda thɨ rakatha e hosɨma thɨ rakamwandɨ Sisariya weinji Pol.
32 No dia seguinte deixaram a cavalaria prosseguir com ele, e voltaram para a fortaleza.
33 Mbaŋa thɨ rakavutha Sisariya weinji Pol, thɨ vaŋgumwandɨ weya Gawana Pilikesa weiye ghaletama.
33 Quando a cavalaria chegou a Cesaréia, deu a carta ao governador e lhe entregou Paulo.
34 Gawanako i vaona letako na i vaito Pol thevalɨvaŋga i menawe. Mbaŋa i ghareghare Pol i mena Silisiya,
34 O governador leu a carta e perguntou de que província era ele. Informado de que era da Cilícia,
35 amba i dagewe iŋa, “Iya thɨ wonjoweŋgena wo thɨ vutha amba ya vandeŋe len utuutu.” Amba iŋa na thɨ vaŋgurawe Pol Herod ele ŋgoloko laghɨye tɨne na ragagaithɨ thɨ gatɨwe.Rom gharagagaithɨ i ghanagha thɨ tha hos na thɨ yovaŋgu Pol weya Gawana Pilikesa|alt="romans horse soldiers take paul to felix" src="IB04214bw.tif" size="span" copy="Faadil" ref="23:23-35"
35 disse: "Ouvirei seu caso quando os seus acusadores chegarem aqui". Então ordenou que Paulo fosse mantido sob custódia no palácio de Herodes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.