Atos 16

Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Pol na Sailas thɨ wa Deb na thɨ vamwandɨ vethɨ vutha Listra. Raloŋweloŋweghathɨ regha va ina gheko, idae Timoti. Tɨnae tɨnan Judiya, iye tembe raloŋweloŋweghathɨ reghava, ko ramae rara Grik.
1 Paulo chegou também a Derbe e a Listra. Havia ali um discípulo chamado Timóteo, filho de uma judia crente, mas de pai grego.
2 Raloŋweloŋweghathɨ inanji Listra na Ikoniyam thɨ wovathovuthovuyeŋa Timoti.
2 Os irmãos em Listra e Icônio davam bom testemunho dele.
3 Pol nuwaiya thɨ vaŋgu na weinji, iya kaiwae i vakatha na thɨ kitena riwae mbothiye njimwae. Va i vakatha iyako kaiwae Jiu e valɨvaŋgako thiyako thɨ ghareghare Timoti ramae rara Grik.
3 Paulo queria que Timóteo fosse em sua companhia e, por isso, circuncidou-o por causa dos judeus daqueles lugares; pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Mbaŋa vethɨ vutha e ghembaghemba regha na regha, thɨ utugiya weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ ŋgoroŋga ghalɨŋae gharaghambɨ na randeviva inanji Jerusalem lenji mbaro mbala thɨ vakatha ŋgoreiye.
4 Ao passar pelas cidades, entregavam aos irmãos as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros de Jerusalém, para que as observassem.
5 E kamwathɨke iyake ekelesiya lenji loŋweghathɨ i vurɨgheghe na lenji wabwi i vorovoro mbaŋa regha na regha e tɨne.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e, dia a dia, aumentavam em número.
6 Kaiwae Nyao Boboma i dage weŋgiya Pol na ghauneko thava vethɨ utuŋa Toto Thovuye Eisiya ele valɨvaŋga, iya kaiwae vama thɨ ghatharaeŋge Prigiya na Galeisiya e lenji valɨvaŋga.
6 E percorreram a região frígio-gálata, tendo sido impedidos pelo Espírito Santo de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Mbaŋa thɨ vutha Misiya ele valɨvaŋga, thɨ mando na thɨ munje thɨ wa Bitiniya ele valɨvaŋga, ko iyemaeŋge Jisas Une mava i vatomwe weŋgi,
7 Chegando perto de Mísia, tentaram ir para Bitínia, mas o Espírito de Jesus não o permitiu.
8 iya kaiwae mbema thɨ ghatharaeŋge Misiya ele valɨvaŋga na kaero vethɨ vutha Treos.
8 E, tendo contornado Mísia, foram a Trôade.
9 Gougouko iyako Pol i thuwe vavaghare regha, i thuwe amala regha rara Masedoniya i ndeghathɨ na i naŋgo vurɨgheghe weya Pol iŋa, “U mena Masedoniya na u thalavuime.”
9 À noite, Paulo teve uma visão na qual um homem da Macedônia estava em pé e lhe rogava, dizendo: — Passe à Macedônia e ajude-nos.
10 Vavaghareko iyako e ghereiye kaero wo vivatha na wo wareri wo wa Masedoniya, kaiwae kaero wo ghareghare Loi i kula weime na wo utuŋa Toto Thovuye gharɨgharɨko thiyako weŋgi.Vavaghare i tɨne Pol i thuwa amala regha rara Masedoniye|alt="Paul's vision of Macedonian" src="Acts16.6.tif" size="col" copy="UBS (GNR)" ref="16:6-10"
10 Assim que Paulo teve a visão, imediatamente procuramos partir para aquele destino, concluindo que Deus nos havia chamado para lhes anunciar o evangelho.
11 Wo tha e waŋga na wo iteta Treos, wo wa vo womaru Samotres. Mbaŋambaŋa vena wo wareri na vo womaru Niyopolis.
11 Tendo, pois, navegado de Trôade, fomos diretamente para Samotrácia e, no dia seguinte, a Neápolis.
12 Gheko amba wo loŋga na i ru vanatɨna na vo vutha Pilipai, iye ghemba laghɨye Masedoniya e tɨne na ghembako iyako Rom gharɨgharɨniye va thɨ vatad. Wo yaku gheko mbaŋa vavana e tɨne.
12 Dali fomos a Filipos, cidade da Macedônia, primeira do distrito e colônia romana. Nesta cidade, permanecemos alguns dias.
13 Sabat e tɨne vo rakaraŋgi e ghembako ghagana ghereiye e walaghɨta regha ghadidiye kaiwae wo renuwaŋa Jiu e ghembako iyako lenji ghamba naŋgo na gheko na woya yaku na wo utu weŋgiya wanakau vavana inanji gheko.
13 No sábado, saímos da cidade para a beira do rio, onde nos pareceu haver um lugar de oração; e, assentando-nos, falamos às mulheres que haviam se reunido ali.
14 Va thɨ vandeŋeimeko eunda idae Lidiya, iye tɨnan Tayataira, na iye kwama thovuthovuye na maranji pepol ghanjirakunekune, iye i kururu moli weya Loi. Giya i vugha ghare mbaŋako iyako, i vandeŋe Pol le utuko na i loŋweghathɨ.
14 Certa mulher, chamada Lídia, da cidade de Tiatira, vendedora de púrpura, temente a Deus, nos escutava; o Senhor lhe abriu o coração para que estivesse atenta ao que Paulo dizia.
15 Elaghɨniye na le ŋgoloko gharayakuyaku thɨ bapɨtaiso, amba i naŋgo vurɨgheghe weime iŋa, “Thoŋgo kaero hu ghareghare emunjoru ya loŋweghathɨgha Jisas, hu mena hu yaku elo ŋgoloko.” I rovurɨgheghe kaiwame ghaghad i valogha nuwame na wo rakawe.
15 Depois de ser batizada, ela e toda a sua casa, nos fez este pedido: — Se julgam que eu sou fiel ao Senhor, venham ficar na minha casa. E nos constrangeu a isso.
16 Mbaŋa regha wo loŋgaloŋga ghamba naŋgo kaiwae amba wo vaidiya wevo eunda, iye ghɨmoghɨmoru vavana lenji rakakaiwobwaga. Nyao raitharɨ va inawe na i vakatha i gogovambwara budakai tene i yomara mbaŋa thɨ menamenako. Le vakathako kaiwae i mbanɨmba mani laghɨye ghagiyagiyako kaiwanji.
16 Aconteceu que, indo nós para o lugar de oração, veio ao nosso encontro uma jovem possuída de espírito adivinhador, a qual, adivinhando, dava grande lucro aos seus donos.
17 Wevoniyeke i rereghamba weime, weime Pol na i kulakula ghalɨŋae laghɨye iŋa, “Ghɨmoghɨmoruke thiyake Loi Ramevoro Moli le rakakaiwoŋgi. Thɨ mena thɨ utuŋa ŋgoroŋga na hu vaidiya vamoru.”
17 Seguindo a Paulo e a nós, gritava, dizendo: — Estes homens são servos do Deus Altíssimo e anunciam a vocês o caminho da salvação.
18 Mbaŋa regha na regha mbema le kula eŋge ghaghad i vakaravoya Pol riwae amba i ndevaghɨle na i dage weya nyaoko raitharɨ iŋa, “Jisas Krais e idae ya dage e ghen na u raŋgi weya wevona.” E mbaŋako vara iyako nyaoma raitharɨ i iteta wevoko.
18 Isto se repetiu por muitos dias. Então Paulo, já indignado, voltando-se, disse ao espírito: — Em nome de Jesus Cristo, eu ordeno que você saia dela. E, na mesma hora, o espírito saiu.
19 Mbaŋa ghagiyagiyako thɨ thuwe iyako na thɨ ghareghare ma te valɨkaiwanjiva thɨ vakatha mani weya wevoko iyako, iwaeŋge thɨ yalaweŋgiya Pol na Sailas na thɨ yovaŋgu weŋgiya rambarombaro e ghamba maket.
19 Quando os donos da jovem viram que se havia desfeito a esperança do lucro, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram para a praça, à presença das autoridades.
20 Thɨ vaŋguraweŋgi kot gharavakatha e maranji na thɨ kula ghalɨŋanji laghɨye weŋgi thɨŋa, “Ghɨmoghɨmoruke thiyake thiye Jiu, thɨ vamurumuruŋgiya gharɨgharɨ gharenji,
20 E, levando-os aos magistrados, disseram: — Estes homens, sendo judeus, perturbam a nossa cidade,
21 Kaiwae thɨ vavaghareŋa mbe thanavu vavana, na thanavuko thiyako ghinda Rom la mbaro ma i vatomwe na ra vakatha.”
21 propagando costumes que não podemos aceitar, nem praticar, porque somos romanos.
22 Wabwiko laghɨye thɨ thɨna lainji, thɨ rakavirɨ na thɨ gaithɨ wanaŋgiya Pol na Sailas, amba kot gharavakatha thɨŋa na thɨ thethe ghanjikwama na thɨ yabɨbɨŋgi.
22 Então a multidão se levantou unida contra eles, e os magistrados, rasgando-lhes as roupas, mandaram açoitá-los com varas.
23 Mbaŋa thɨ yabɨbɨŋgi laghɨye moli na e ghereiye thɨ vaŋguruwoŋgi e thiyo tɨne na kot gharavakatha thɨ giya ranjimbunjimbuko ghambaro na thɨ njimbukiki wagiyaweŋgi, thava ne thɨ vo.
23 E, depois de lhes darem muitos açoites, os lançaram na prisão, ordenando ao carcereiro que os guardasse com toda a segurança.
24 Ranjimbunjimbuko i wo wagiyaweya ghambaroko amba i vaŋguruwoŋgi e thiyoko tɨne maya moli, na e umbwaumbwa vuyowo moli e ghanjilughawoghawo i mbiyeghathɨgha gheghenjiwe.Pol na Sailas thɨ naŋgonaŋgo na thɨ wothuwothu tarawa weya Loi|alt="Paul and Silas in prison" src="IB04207bw.tif" size="span" copy="Faadil" ref="16:22-25"
24 Este, recebendo tal ordem, levou-os para o cárcere interior e prendeu os pés deles no tronco.
25 Vama i wo gougou mboro, amba Pol na Sailas thɨ naŋgonaŋgo na thɨ wothuwothu tarawa weya Loi, na ghanjiuneko vavana e thiyoko tɨne thɨ vandeŋeŋgi.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam louvores a Deus, e os demais companheiros de prisão escutavam.
26 Amba mbarimbariri laghɨye regha i yomara na thiyoko ŋgoloniye laghɨye i nyivɨ ŋgolouya. E mbaŋako iyako thɨnɨmbaŋgiko wolaghɨye thiya mavuvao na thavala va inanji e thiyoko tɨne ghanjisen thiya mavuvao.
26 De repente, sobreveio tamanho terremoto, que sacudiu os alicerces da prisão; todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Thiyoko gharanjimbunjimbu i ghenethuweiru, na mbaŋa i thuwe thɨnɨmbako wolaghɨye thiya mavu, i mwanagita le gaithɨ ghaghalithɨ e ghambae i munje ma i unɨghɨ vara ghamberegha, kaiwae va i munje eŋge thiyoko gharayakuyaku kaero methɨ rakavo.
27 O carcereiro despertou do sono e, vendo abertas as portas da prisão, puxando da espada, ia suicidar-se, pois pensou que os presos tinham fugido.
28 Ko iyemaeŋge Pol i ghɨmaralambo, amba i kula na ghalɨŋae laghɨyewe iŋa, “Amalana! Thava u vakowana ghanɨmberegha. Taulaghɨke ghime mbe iyavarake.”
28 Mas Paulo gritou bem alto: — Não faça nenhum mal a si mesmo! Estamos todos aqui.
29 Thiyoko gharanjimbunjimbu i naŋgowe yathɨmarae na thɨ thɨnɨgiyawe. I thɨn weiye le ruku i ru e thiyoko tɨne. Weiye le gharelaghɨlaghɨ na le mbarimbariri i mena i ronja e gheghe vuvuye Pol na Sailas e ghamwanji.
29 Então o carcereiro, tendo pedido uma luz, entrou correndo e, trêmulo, prostrou-se diante de Paulo e Silas.
30 Amba i vaŋgu raŋgiyaŋgi eto na i dage weŋgi iŋa, “Giyagiyana, ne ya vakatha budakai na ya vaidiya vamoru?”
30 Depois, trazendo-os para fora, disse: — Senhores, que devo fazer para que seja salvo?
31 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “U loŋweghathɨgha Giya Jisas amba ne u vaidiya vamoru, ghen na tembe ŋgoreiyeva len ŋgolona gharayakuyaku.”
31 Eles responderam: — Creia no Senhor Jesus e você será salvo — você e toda a sua casa.
32 Amba thɨ vavaghareŋa Loi le utu weŋgi, amalaghɨniye na le ŋgoloko gharayakuyaku.
32 E pregaram a palavra de Deus ao carcereiro e a todos os que faziam parte da casa dele.
33 Gougouko iyako thiyoko gharanjimbunjimbu i vaŋguŋgiya Pol na Sailas na i thavwiya menda thɨ gaboŋgikowe, na e mbaŋako iyako amalaghɨniye na le ŋgoloko gharayakuyaku thɨ bapɨtaiso.
33 Naquela mesma hora da noite, cuidando deles, lavou-lhes as feridas dos açoites. Logo a seguir, ele e todos os membros da casa dele foram batizados.
34 Amba i vaŋguŋgi na thɨ wa ele ŋgolo, i vaŋamweŋgi. Weiyaŋgiya le ŋgoloko gharayakuyakuko wolaghɨye warari i riyevanjaraŋgi, kaiwae thɨ loŋweghathɨgha Loi.
34 Então, levando-os para a sua própria casa, deu-lhes de comer; e, com todos os seus, manifestava grande alegria por ter crido em Deus.
35 Ighɨviyana Rom lenji kot gharavakatha thɨ variyeŋgiya polisiman na vethɨ dage weya thiyoko gharanjimbunjimbu thɨŋa, “U rakayathuŋgiya ghɨmoghɨmoruke thiyake.”
35 Quando amanheceu, os magistrados enviaram oficiais de justiça, com a seguinte ordem para o carcereiro: — Ponha aqueles homens em liberdade.
36 Thiyoko gharanjimbunjimbu i dage weya Pol iŋa, “Kot gharavakatha kaero methɨ variya ghamiutuutu, ghen na Sailas, kaero ya rakayathuŋga. Ko hu wa weimi lemi gharemalɨlɨ.”
36 Então o carcereiro comunicou isso a Paulo, dizendo: — Os magistrados ordenaram que vocês fossem postos em liberdade. Portanto, vocês podem sair. Vão em paz.
37 Ko iyemaeŋge Pol i gonjogha weŋgi iŋa, “Ghime Rom le ghamba mbaro gharɨgharɨniye. Thoŋgo menda wo thɨ vanivaŋaime ko iyake nandere. Mendama thɨŋaeŋge na thɨ yabɨbɨime bwagabwaga gharɨgharɨ e maranji na thɨ vaŋguruwoime e thiyo. Iya kaiwae ma valɨkaiwae mbema thɨŋaeŋge kaero wo wa, mbe thiye vara thɨ mena thɨ vaŋguraŋgiyaime.”
37 Paulo, porém, lhes disse: — Sem ter havido processo formal contra nós, nos açoitaram publicamente e nos jogaram na cadeia, sendo nós cidadãos romanos. Querem agora nos mandar embora sem maior alarde? Nada disso! Pelo contrário, que eles venham e, pessoalmente, nos ponham em liberdade.
38 Polisimanɨko thɨ njogha na vethɨ utugiya Pol ghalɨŋaeko weŋgiya kot gharavakatha, na mbaŋa thɨ loŋwe Pol na Sailas, thiye Rom le ghamba mbaro gharɨgharɨniye, i vakatha gharenji i laghɨlaghɨye,
38 Os oficiais de justiça comunicaram isso aos magistrados. Quando estes souberam que Paulo e Silas eram cidadãos romanos, ficaram com medo.
39 amba thɨ wa na vethɨ vata sori weŋgi. Thɨ vaŋgu raŋgiyaŋgi iyena, amba thɨ naŋgo vurɨgheghe weŋgi na thɨ iteta ghembako iyako.
39 Então foram até eles e lhes pediram desculpas; e, relaxando-lhes a prisão, pediram que se retirassem da cidade.
40 Mbaŋa Pol na Sailas thɨ iteta thiyoko, thɨ wa Lidiya ele ŋgolo, na gheko thɨ thuweŋgiya raloŋweloŋweghathɨ thɨ mevathavatha, thɨ giya utu vavurɨgheghe weŋgi amba thɨ wareri.
40 Tendo saído da prisão, Paulo e Silas dirigiram-se para a casa de Lídia e, vendo os irmãos, os animaram. Depois partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.