Romanos 1

Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Mi Pol ya, wan sebant blo Zizas Kraist. Ai raite dis leta ya po yupla ol dia pren blo mi de wea da big siti blo Rom. God em bin suze mi ane bin pute mi wansaid po bi spesil misnareman blo em, po go po mata prise da Gudniuz baut God.
1 Ayu Paul, Jesu Keriso ana akir wairafin, tur abarin isan rubinu, naatu Tur Gewasin binan isan God eafu atit.
2 God i bin promis dis Gudniuz de prapa longtaim pas tru dem spesilmesizman blo em. Den dempla i bin raiting dem promis blo God daun.
2 Iti Tur Gewasin i marasika God ana dinab hai veya’amaim eomatanih, dinab oro’orot Buk Kakafiyinamaim hikirum.
3 Dis Gudniuz prom God i bin baut Boi blo em Zizas Kraist, uda i bin bon wase man ane bin kamaut prom pamlelain blo King Deibid.
3 Iti tur ana an gagamin i Natun it ata Regah Jesu Keriso isan. Biyanane ana tufuw i David ana rara’ane tufuw.
4 Ane God i bin prapa soem tru big strongpaua blo em, dat Zizas i Boi blo God wen em bin meke Zizas kamlaipgen prom ded wea da paua blo da OliSpirit.
4 Baise i Ayubin ana kakafiyinamaim morobone mimisir ana veya, bebeyan ebi’obaiyit turobe i, i God Natun fairin.
5 Bikoz prom wanem Kraist i bin mekem, God i bin soem po mipla gudpasin. Em bin pute mipla wea ples blo ona. Ane em bin gibe mipla rait po kare lo po spik po dem Nozuwispipol wanem God i bin mekem po dempla, solong dempla i go bilib wea Kraist ane mata mekem wanem God i wandem. Den dempla i go gibe ona po neim blo em.
5 I wanawananamaim naatu i wabin isan ayu manaw kabeber itu ana tur abarayan amatar, saise tafaram wanawanan Ufun Sabuw anabuwih hinan tur hinitumatum naatu hinabosiyasiyar.
6 God i bin singaut yupla de lo Rom tu po meke yupla po kam ol pipol blo Zizas Kraist.
6 Naatu kwa auman i nati sabuw wanawanahimaim Jesu Keriso nowan matar isan God eafi.
7 God prapa labe yupla ane em i singaut yupla po bi ol pipol blo em.
7 Naatu Rome wanawanan kwa iyab God iyabuwi naatu rubini i ana sabuwamih kwamatar kwama’am etei, isa ayoyoyoban manaw kabeber, tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one mar etei kwa isa nama.
8 Pas tok ai go spik. Wa! Ai big eso God po ebri pipol oloba i lisenbaut bilib blo yupla wea Zizas Kraist. Ai gad big eso po God po yupla ebriwan.
8 Wantoro’ot Jesu Keriso wabinamaim ayu au God ana merar ayiy kwa etei isa, anayabin kwa a baitumatum i tuw ra’at tafaram wanawanan sabuw etei tenonowar.
9 Ai serbe God wea olgeda at blo mi ane ai prise da Gudniuz baut Boi blo em. Wa, em sabe ai ebritaim prea po yupla, ebridei ane ebrinait ane po demting yupla i nidem.
9 God isan dogorou tutufin etei abow i Natun ana tur gewasin abibinan, i so’ob, ayu mar etei kwa anunuhi.
10 Po longtaim nau ai bin prea po God po aske em ip diswan i raittaim nau po kam po bizit yupla.
10 Matanfufur isa ayoyoyoban, naatu au yoyobanamaim God abifefeyan nakokok na’at boun ana veya ef nabotawiy isou naham anan kwa aninanawani.
11 Ai tok diskain bikoz ai prapa wande luk yupla prapa tru. Wa, solong ai mait go sea wea yupla ol sabe wea God i bin gibem po mi solong i go meke laip blo yupla strong.
11 Au kok gagamin i mi’itube kwa ayumat ata itin, saise ayubit ana usar kwa atit imaim a fair kwatab.
12 Wea nadawei, bilib blo yupla wea Kraist i go meke seimkainwei po mi, i go meke mi mata pil strong tu.
12 Iti tur i men ayu akisu kwa fair bait isan ao’omih, baise kwa auman ayu koufair kwanitu bairi tanibaibaisbonen ata baitumatum nakwat isan ao’o.
13 Sospamle, ai no wande yupla laip po stap wase yupla i no sabe nating. Wa, tumas taim ai bin wande kam po bizit yupla bat ai bin prapa kan kam bikoz God i bin stape mi. Ai bin wande kam de po wok de wea yupla wase ai bin wok de lo dem Nozuwispipol so yupla ken luk ol gudting apen wase dempla.
13 Taitu tuwa’inah ayu akokok tain anayai kwanaso’ob, mar moumurih na’in abogaigiwas atan kwa ata’iti, saise kwa wanawanamaim Ufun Sabuw afa atabow hitan baitumatum wanawanan hitarun, nati’imaim abow hina baitumatum wanawanan hirur na’atube. Baise sawar moumurih maiyow ayu au ef hirufutifut tama tanan iti boun tatit.
14 I prapa wea at blo mi po mata elpe ol kantriman, dem Zuwispipol, ane ol dem Nozuwispipol tu. Seimwei, ai wande elpe dempla uda i smat ane gad ediukeisin ane dempla uda i nogad no sens ane nogad ediukeisin.
14 Ayu i sabuw etei’imak isah bai’akiramih atit, Greek sabuw naatu sabuw iyab men Greek, na’atube sabuw so’ob wairafih naatu men so’ob wairafih etei’imak isah anabow anibaisih.
15 Bikoz prom diswan, ai prapa wande kam po yupla de wea Rom po prise da Gudniuz blo God.
15 Ana’an nati isan ayu akokok kwanekwan tur gewasin kwa iyab nati Rome kwama’ama auman isa anabinan.
16 Ai tok diskain bikoz ai nogad no sem baut da Gudniuz blo Kraist. Wa, bikoz da Gudniuz baut Kraist i da paua blo God solong po God po seibe ebriwan uda i mata bilib wea Kraist. Wa, pas pipol po bi seib i bin dem Zuwispipol ane nau dem Nozuwispipol tu.
16 Ayu Tur Gewasin ao’orereb isan men biyou eo’ohow, anayabin God ana fair i ef iti’imaim tit sabuw iyab tibitumatum ebiyawasih. Iti yawas i wantoro’ot Jew sabuw isah, baise Ufun Sabuw auman.
17 Da Gudniuz baut Kraist i spik kliawan diskain, God i wande meke laip blo ebri pipol stret bikoz dempla i go mata bilib wea Kraist. I bin raitem wea Baibol diskain, ‘Dempla uda i rait ane stret wea God i gad bilib wea God ane dempla go gad laip wea em.’
17 Anayabin yawas mutufurin Godane i tur gewasinamaim orot babin eyayamutufurih, baitumatumamaim ebubusuruf naatu boro baitumatumamaim nasawar. Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
18 Bat ol dem nugudpipol uda no wande lisen da trutok baut God ane ebritaim meke sin gense God, da big wail blo em i go kamdaun prom eben ane panis dempla.
18 Sabuw bowabow kakafih sinafuyah naatu sabuw tafa’asarih, i hai kakafinamaim turobe ana gewasin esumisum, imih maramaim God ana ya so’ar tit ibirerereb nati sabuw isah.
19 Ebriwan pinis sabe da trutok baut God, bikoz God i bin pinis pute dis trutok insaid at blo ebribodi prom da stat.
19 Sawar tutufin etei i rereb yah hi’itah tesoso’ob, anayabin God etei bebeyanamaim sinaf tibirerereb.
20 Prom da taim wen God i bin meke da wold, ebri pipol i bin luk da ert ane da skai ane ebriting wanem em i bin mekem. So dempla go stretwei sabebaut demting wea yumpla ken luk wea ai, wase da poeba paua blo God wen em i bin meke ebri demting ane em i mata da wan tru God. So ebri pipol i prapa kan spik i nogad God.
20 Anamaim God tafaram sinaf mamatar ana veya, God ana yawas wa’iwa’irin, ana fair wanatowanin naatu i ana itinin etei i sawar sinaf himamataramaim bebeyah hi’itan hiso’ob, imih boro men yait ta God su’ubina’e nao nifufuwenamih.
21 Wa, nomata ebri pipol blo dis wold i bin sabe dat God i prapa tru, dempla no bin wosip em po soem dat em da prapa God ane dempla i no bin eso em tu. So dempla bin stat po tingk stupitting baut God, i nogad no sens ane i nogad no mining. So at blo dempla ane ol tingking blo dempla i bin mesap, stap wea dakples.
21 Nati sabuw i God hisu’ub, baise men kafa’imo God hirouw tebora’ara’ah, o merarayow tibitinimih. Nati efanin i hai not bonawiyih kwarikwarisen wanawanan hirun dogoroh eowarar naatu gugumafut.
22 Demkain pipol bin bloubaut demplaselp ane spik dempla gad gudsens, bat dempla nogad gudsens. Dempla ol apsens pipol.
22 Basit i not wairafih hirouw teo, baise hai not botabir hina koko’aw na’atube himatar,
23 Dempla i bin tanewei, nomo wosip da longlaip God. Ol i bin wosip ol dem laigod wea dempla i bin kabem lo an, wase man, pizin, animal o sneik.
23 God morob atin bonamanamarin kwafirina’e i hitatabir orot hai yumatabe o mamu, o harufor, uma’ar, kok, i hai yumatabe hitar hima tekwakwafirih.
24 Prom dem nugudwei blo dempla nau, God no bin stape dempla prom meke dem nugud ubi blo dempla. God i bin mata lete dempla po pole dem nugud ubi blo dempla ane dempla i bin mata meke nadakain nugudting wea bodi blo demplaselp ane po wananada.
24 Isan imih God nati sabuw ihamiyih hitit bowabow kakafih ta ta wanawanan hirun. Dogoroh ana kok na’atube tisisinaf, orot baibin hai faifuw hikwahir naatu baibin ibo orot hai ar hikwahir taiyuwih hi’in hisesebar biyah tebobokarikarit.
25 Wa. So dempla nomo bin wande bilib da trutok blo God, dempla bin mata bilib ol laitok. So dempla no bin wosip God. Dempla i bin mata wosip demting wea God i bin mekem ane ol i bin kam ol sebant blo ol demting. Bat God, em da wan uda ebri pipol mas mata liptemap neim blo em poeba. Amen.
25 Turobe God nowan i hibotabir efanin baifuwen hiyari’iy, naatu God Sawar Sinafuyan kwafirina’e, hitatabir sawar i sinaf himamatar hai fair babahimaim hirun hikwafirih isah tebowabow. Baise ana gewasin sabuw i God akisinamo hitakwafir hitabora’ara’ah wanatowan, wanatowan, Amen.
26 Bikoz prom diswan, God i no bin stape demkain pipol wea ol i bin mata go slipraun meke olkain prapa nugud samting. Wea da seimwei tu, ol oman i nomo slip wea man bat slipraun wea ol nada oman wea diswan i no da prapawei.
26 Ana an iti isan God ihamiyih insesebar naniyan kakafin anababatun hibai tisisinaf. Baibin oro’orot hai ar hikwahir, i taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan.
27 Wa. Wea da seimkainwei tu, dem man i bin nomo slip wea oman. Wa, dempla i bin bane ai po slipraun wea ol nada man. Dem man i bin slipraun meke olkain nugudting wea ol nada man, ane bikoz prom diswan dempla i meke God po panis dempla po dis nugudting wea dempla i bin mekem.
27 Ef nati ta’imon oro’orot auman baibin hai faifuw hikwahir i taiyuwih baisesebar isan tibifi’afi. Naatu oro’orot taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan. Ana an nati isan i taiyuwih hai kakafinamaim baimakiy tebaib.
28 Wen demkain pipol no wande tingbaut dem truwei blo God, God i bin libe dempla olgeda, bikoz dempla pole ol dem stupit sens blo dempla.
28 Anayabin sabuw God ana so’ob anababatun bain isan hai not kowarar naatu hirutawiy, imih God ihamiyih hitit not kwarikwarisen hibai hima kakafih men hitasisinaf i hima tisisinaf.
29 Wa. Laip blo demkain pipol i mata pulap meke ol rongting. Wa, ol nadakain nugudting, wase zeles wananada, gad gridiwei, kile wananada, andel ane trike ol pipol, eite wananada ane ebritaim kareyan baut wananada ane paite wananada. Demting i spoile ebriting po ol pipol.
29 Dogoroh wanawanan bowabow kakafih ta ta etei awan karatan: not kakafih, kabat, tafa’asar, bobowen, sabuw rouw morob; baiyow, baifufuwen, nuw okwanekwan, yanuw,
30 Dempla tok rongwei, ol nugudtok gense ol nada pipol po daune neim blo dempla. Demkain pipol prapa eite God. Dempla ebritaim tingk dempla i prapa spesil ane blou demplaselp baut ol samting wea dempla i mekem. Dem pipol paine olkain niuwei po meke nadakain plenti rongting ane demkain pipol prapa eite dempla papa ane mama tu.
30 koutabitabir, God baifa’ifa’in, kakaf en, nuw furuwen, ora’ara’at, naatu bowabow kakafih sinaf isan hai ef boubuh tibimamataren. Naatu hinah tamah fanah tibifanasair.
31 Demkain pipol no wande lisen po nobodi, dempla prapa apsens. Dempla no sabe po kipe promis ane no sabe soe gudpasinwei. Dempla no sabe sorewei ane no pogibe nobodi.
31 Nati sabuw i hai naniyan en, aurih bosunusunub en, yabow, baiwan babanen en.
32 Demkain pipol i sabebaut God ane sabe dempla meke rongting gense God. Dempla sabe dempla go endap wea el. Bat dempla kip meke dem nugudting ane kip spik ol nada pipol po pole wei blo dempla tu so dem pipol go endap tu wea el.
32 Naatu God ana ofafaramaim sabuw iti na’atube hinasisinaf isan hinamomorob i hiso’ob, baise i hima kakafin tisisinaf. Naatu sabuw afa bowabow iti na’atube tisisinaf auman isah i baibasit hitih hima tisisinaf.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.