Romanos 11
Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI
1 Ai askem nau, yupla tingk God i bin sakwei pipol blo em, dem Zuwispipol a? No. Nowei! Ai sabe bikoz ai Zuwisman tu. Ai prom dat pamlelain blo Eibram ane prom dat pamlelain blo Benzaman tu.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 No, God no bin sakwei dem pipol blo em uda em bin suzem prom de prapa longtaim pas. Yupla rimemba wanem dem wod blo God i bin spikbaut Ilaiza da spesilmesizman blo God a? Wa, em bin wail ane em bin komplein baut wanem Izrael bin mekem po God. Em bin spik diskain,
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 ‘AntapGod, dem pipol uda no bilib, i bin kile dem spesilmesizman blo yu ane dempla i bin broke dem olta blo yu ane smasem. Wa, i gad mata mi i laip nau prom dem nada spesilmesizman blo yu ane dempla i wande kile mi tu.’
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Yumpla rimemba wanem God i bin ansa em? God i bin spik po em diskain, ‘No, i no tru, i no mata yu. Ai bin kipe 7,000 pipol wansaid uda no bin nildaun po wosip da laigod Bal.’
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 I seimwei tidei, i gad sam Zuwispipol uda bilib da gudniuz blo God. Em bin suze dempla po soe da spesilpeiba blo em, da gudpasinwei blo em.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 I prom da gudpasinwei blo God em i suze ol pipol ane diswan i po pri. Ane i no prom eniting wea dem pipol i mekem po plize em. Ip em suze dem pipol prom ol gudsamting wea dempla i mekem, den da spesilpeiba blo God i no pri.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Dem pipol blo Izrael i bin trai lukraun po paine wei po meke God gud, bat dempla no bin paine wei. Mata demwan uda God i bin suzem, dempla i bin paine da raitwei bat ebridem nada pipol blo Izrael i prapa aded.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 I prapa seimkain wiskain i bin raitem wea Baibol:
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Ane Deibid i bin spik seimkain wea Baibol:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Wa, ai blo dempla go blain so dempla kan luk nating,
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Ai aske yupla ya nau, wen dem Zuwispipol i bin tanewei prom God, yupla tingk dempla bin tanewei pogud o no? Nono! Bikoz dempla i bin meke ol rongting, God i bin sane dat gudniuz mesiz po dem Nozuwispipol so dempla ken bi seib po meke dem Zuwispipol zeles. So prom zeles blo dempla, dem Zuwispipol go prapa kese da gudniuz mesiz baut wiswei dempla ken bi seib.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Dem Zuwispipol i bin meke rongting gense God. Prom dem rongting, i bin meke prapa tumas blesing kam po dem Nozuwispipol blo dis wold. Ane dem lelbet Zuwispipol uda i bin bilib wea God, i bin meke mo prapa tumas blesing po dem nada pipol blo dis wold. Tingbaut wiskain big da blesing gobi wen dem prapa bigmob Zuwispipol i gobi seib.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Wa, nau ai tok po yupla ol Nozuwispipol. God i bin sane mi po teke da gudniuz mesiz blo em po yupla. Ai tingk dis wok blo mi i prapa spesil wok, so ai mekem prapa.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Prom diswan, mait ai go meke sam dem Zuwispipol blo mi zeles ane dempla go wande seinze laip blo dempla tu. Den God i go seibe sam prom dempla.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 God i bin tanewei prom Izrael bikoz dempla nomo bin wande pole em. God i bin meke ol nada pipol blo da wold uda i bin ol enami blo em de pas, nau kam ol pren blo em. Wel tingk nau wiskain wen God i go teke Izrael kambaigen po emselp. I gobi demkain wase ol ded pipol i kambaik laipgen prom ded.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Eibram ane ol bipotaim ate blo dem Zuwispipol i bin pipol blo God de pas, so ol pikinini blo dempla i bin blo God tu. Dem bipotaim ate i bin wase pas smolpis dou blo bred, wea ol i brokem ane gibem po God ane da smolpis dou i bin kam oli opring nau ane i meke ebri pat blo dat bred oli tu. Ane seimkain wase rut blo tri, ip da rut blo tri i blo God den ebri pat blo da tri i oli tu.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Ol Nozuwispipol i wase olibtri wea i gro insaid lo bus. Dem Zuwispipol i wase olibtri wea i gro wea gadan, dis tri i blo Eibram. Ane sam dem tam prom dis tri, God i bin katemaut ane mekpas yupla, yupla blo dat wailbus olibtri. So nau yupla go de po dem ples wea dat tri wea i gro wea gadan. Bikoz yupla pat blo dis tri nau, yupla go gad sea blo da blesing tu.|src="lb00381b.tif" size="col" ref="Rom 11:17"
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Bat yupla ol tam blo dat olibtri wea i gro insaid lo bus ane yupla pas tugeda nau wea dis tri blo Eibram. Yupla nogad no rait po daune dem tam wea God i bin katemaut prom dat tri. Rimemba yupla mata ol tam, yupla no dat rut wea i gibe yupla laip.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Mait yupla spik diskain ya, ‘God i bin katemaut dem tam po pute yumpla ebriwan de.’
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Wa i tru, bat rimemba God bin katemaut dem tam, dem Zuwispipol, bikoz dempla no bin bilib, bat yupla i pat blo dat tri nau bikoz yupla i bilib. Yupla mas no tingk yupla i mobeta o mospesil. Yupla prapa lugaut!
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Yupla mas prait prom God bikoz ip em bin katemaut dem tam blo ol pipol blo em, dem Zuwispipol, den em ken katemaut yupla ol Nozuwispipol tu.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Yupla tekenotis, God i gad prapa obamak gudpasinwei ip yupla i kip bilib wea em. Bat God i gad prapa adwei po panis yupla tu ip yupla kip meke nugudting. Ane ip yupla nomo bilib wea God, em i go kam ane tekemaut yupla go ausaid.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Ane ip dem Zuwispipol i go bilib wea God, den God i go mekpas dempla de wea ples blo dempla, bikoz God i gad paua po mekpas dempla gen.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Nobodi i kan teke tam prom olibtri wea i gro insaid lo bus ane mekpas em po olibtri wea i gro wea gadan. Bat mata God ken. Em bin teke yupla Nozuwispipol ane em bin meke yupla dem tam blo dem olibtri wea i gro insaid lo bus po kam pat blo da olibtri wea gadan blo em nau. So i no gobi ad po God po teke dem Zuwispipol, dem prapa tru tam blo em ane mekpas dempla po dat tri blo em gen.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Ai wande yupla ol sospamle po prapa sabe dis piksa baut dat olibtri so yupla mas no praud ane blou. Sam dem Zuwispipol ol prapa aded, bat dempla nogo stap demkain poeba, mata antil dat taim wen dem namba blo dem Nozuwispipol uda pole Zizas i go kese da rait mak.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 God i go seibe ebri Zuwispipol. I bin raitem lo Baibol diskain:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Ane diswan i da strong griment wea ai go mekem wea dempla,
27 “Naatu
28 Plenti Zuwispipol nau i ol enami blo God bikoz dempla no bin bilib da Gudniuz baut Zizas Kraist. Bat i gobi gud po yupla dem Nozuwispipol bikoz i gibe yupla sans po lisen da Gudniuz. Bat God i stil labe dem Zuwispipol. Dempla i ol pipol blo em bikoz em bin meke ol promis po Eibram, Aizak ane Zekop.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Ane bikoz ip God i suze ol pipol ane gibe dempla ol samting, em nogo seinze main blo em ane teke demting baigen, bikoz i no pasin blo em.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 De longtaim pas, yupla ol Nozuwispipol no bin mekem wanem God i bin wandem, bat den dem Zuwispipol i no bin mekem wanem God i bin wandem tu. So nau God i bin soe gudpasin sorewei po yupla ol Nozuwispipol.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Wea distaim ya nau i da seimwei, dem Zuwispipol i no lisen po God. Daswai God i soe sorewei po yupla ol Nozuwispipol ane bambai em go soe sorewei po dem Zuwispipol tu.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 So God i bin lete ebribodi po tangel demplaselp wea dem nugudwei blo dempla so em ken soe sorewei blo em po dempla.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Yumpla gad prapa gud God ane nobodi no sabe dem prapa nadakain gudwei blo em, dat gudsens ane dat sabe blo em. Nobodi ken sabe demwei blo em, wiswei em wok o wiswei em i tingk. Wa, yumpla prapa kan sabe wiswei God i meke ol samting.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Lo Baibol i spik:
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 I gad sambodi uda i ken gibe samting po AntapGod
35 O yait God a sawar itin,
36 Ebriting i kamaut prom AntapGod bikoz prom da paua blo em. Ebriting i po soe da bigpaua blo em ane ona em poeba! Amen.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.