Mateus 7

Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Zizas i tok mo diskain, ‘Yupla mas no zaze nada man bikoz ip yupla i go zaze nada man God i go zaze yupla.
1 “Taituwa hai kakafin men ina’itin inibibatiyih, God boro nibatiyi.
2 Ip yupla i paine polt lo enibodi, wel God i go paine polt lo yupla tu da seimkainwei. Ane ip yupla zaze enibodi, wel God i go zaze yupla tu da seimkainwei.
2 Anayabin God boro ef ta’imon taituwa ibibatiyih na’atube, o boro nibatiy, naatu fufun ta’imon taituwa ifufufunihimaim, o boro nafufuni.
3 ‘Ip wan pren blo yupla i gad smol pis blo dati i pas insaid lo ai blo em, ane dat seimtaim yupla i gad bigpis blo dati i pas insaid lo ai blo yupla, den yupla i kan go ane tekemaut dat dati prom ai blo pren blo yupla. Yupla kan luk. Yupla mas tekemaut da big dati prom ai blo yupla pas.
3 “Aisim taituwa matah mutusukwar i’itin kikin ku’o naatu o mata ahay gagamin yi ebatabat men kui’itin.
4 Aukam yupla spik, “Kam. Ai go tekemaut da smol dati prom ai blo yu”, wen yupla gad big dati i pas insaid lo ai blo yupla, wea i meke yupla i kan luk prapa.
4 O taituwa isan boro mi’itube awa fariniwa’an inao, ‘Aro nekuna mata mutusukwar abosair.’ Naatu baise o mar etei i matan ahay yi ebatabat.
5 Yupla tupes pipol. Yupla mas tekemaut da big dati prom ai blo yupla pas, solong yupla ken luk klia, den yupla ken tekemaut da smol dati prom ai blo pren blo yu.
5 Wanawan rerekabih, mat o taiyuw mata a’ahay ina’uy, saise boro inanuw gewas taituwa matan ana ahay ina’uy.
6 ‘No gibe dem prapa oli samting blo God po dem pipol uda no wande bilib, bikoz ip yupla i go gibe dempla dat oli samting i gobi wase wen yupla i sake prapa nais perl neklis po ol pig. Ol mata go wagbaut antap ane smasem bikoz dempla no sabe dat demting i gud, den ol i go tanraun ane baite yupla.’
6 “Abisa kakafiyin men haru aninamih kwanitih, boro hinatatabir hinayubi. Naatu a nugunug men for nahimaim kwanarub nare, boro tafan hinayen hinawasu’uru’um.
7 Zizas i kip spik, ‘Ip yupla wande eniting, prea ane aske God ane em i go gibe yupla demting wanem yupla i bin askem po. Enibodi uda i lukraun po God, i go painem. Ane ip yupla i kip nok lo da doa, God i go opene da doa po yupla.
7 “Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatita’ur, naatu inarukikitar etawan boro isa nabotawiy.
8 Enibodi uda i prea ane askem po ol samting, i go gede dem samting wanem em i bin askem po. Ebribodi uda i lukraun po em i go painem. Ane God i go opene da doa po ebribodi uda i nok.
8 Anayabin orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur naatu orot yait erurukikitar etawan boro isan nabotawiy.
9 ‘Wen ol pikinini blo yupla i aske yupla po kaikai, wiswei, yupla gibe dempla ol kaikai o gibe dempla ol ston?
9 “O yait natu, wahimih fefeyan kabay ibai itin ean?
10 O ip dempla i aske yupla po pis, yupla go gibe dempla sneik a? Nono! Yupla no stupit!
10 Na’atube siyamih rererey kok ibai itin ean?
11 Nomata yupla ol pipol uda tumas meke ol nugudting, bat yupla stil gibe dem pikinini blo yupla ol gudsamting. Mata tingk aumas gudsamting PapaGod blo yupla de antap lo eben i gad po yupla ip yupla i aske em.’
11 En baise Kwa i bowabow kakafih sinafuyah, baise kwaso’ob natunat boro siwar gewasih kwanitih, imih Tamat maramaim i ma tainin erubirub orot yait efefeyan boro siwar gewasin nitin.
12 Zizas i spik, ‘Ip yupla wande sambodi po meke gudsamting po yupla, wel yupla mas meke da seimkainting tu po dempla. Diswan i wanem Baibol i tokbaut.’
12 Imih sawar etei taituwa isah inabow, o kukok isa tebowabow na’atube, anayabin Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen an anababatun i iti’imaim ku’ay inu’in.
13 Den Zizas i spik mo, ‘Ip yupla i wagbaut lo dat naro geit, yupla gobi de lo da ples wea God i go ruloba ebribodi. Bat ip yupla i wagbaut lo dat big rod, yupla i go kese dat ples neim el. Plenti pipol i bin wagbaut lo dat big rod, bikoz i mina izi, i gad mina big speis po wagbaut.
13 “Etawan awan kukurinamaim kwanarun kwan, anayabin etawan awan gagamin, naatu ef awan hahabin inarun inanan yomaninamaim i gurugurusen ema’am naatu sabuw moumurih na’in imaim tenan.
14 Bat datwei po gede longlaip poeba i mina smol ane da geit i mina naro. Mata lelbet pipol i paine dat geit.’
14 Baise etawan awan kukurin naatu ef awan tuwafutin inarun inanan yomaninamaim i yawas ema’am, naatu sabuw matan ta’amo imaim tenan.
15 Zizas i kip spik, ‘Lugaut prom ol lai pipol uda i spik dat dempla i ol spesilmesizman blo God. Bat dempla i go kam ane tok laiwan po yupla po meke yupla bilib lo da laiwei blo dempla. Ane wen dempla i go kam po tok po yupla, dempla i go meke demplaselp wase gudpipol, bat prapa, dempla i prapa nugud.
15 “Mata to niwa’an dinab baifufuwenayah hinanan kwana’itih, anayabin hinanan ufuhine ana itinin boro sheep na’atube, baise dogoroh wanawanan ana itinin i haru tuwetuwenih.
16 Ane ip yupla i kip wase dempla ebridei po wanem dempla i mekem, den yupla i go sabe wiskain pipol dempla. Dempla i wase dem pama uda i zaze tri lo da kaikai dat tri i sakem. Ol sabe ip da tri i gud o nugud. Prut blo greip i kan gro midel lo ol putigras, ane da gudprut blo pigtri i kan gro midel ol tonibus.
16 Hai bowabowamaim boro kwana’inanih, agor ro’on boro men kiw tafanamaim inima’ub, naatu wanob ro’on boro men kiw tafanamaim inima’ub?
17 Gudtri i sake gudprut ane nugudtri i sake nugudprut.
17 Ai gewasin boro niw gewas, baise ai wanawanan kour nabiw ro’on boro nukunukuwin.
18 Gudtri i kan neba sake nugudprut. Ane nugudtri i kan neba sake gudprut.
18 Ai gewasin boro men ro’on nukunukuwin nayai, na’atube ai kakafin boro men ro’on gewasin nayai.
19 Ebridem tri wea i no sake gudprut, dem pama i katemdaun ane banem lo paia.
19 Ai menatan men ebiw gewas boro natar nare nab nan wairaf wan nayara’ah na’arah.
20 Wa, i seimkain tu po dem lai pipol uda i spik dempla i ol mesizman blo God. Ip yupla i kip wase dempla ebridei po wanem dempla i mekem, den yupla i go sabe wiskain pipol dempla.’
20 Imih dinab baifufuwenayah boro hai bowabowamaim kwana’inanih.
21 Den Zizas i spik mo, ‘Plenti pipol i kam ane kole mi “BosLod”, bat stil dempla i nogo go antap po eben bikoz dempla i no meke demting wanem PapaGod blo mi de antap lo eben i spik po dempla po mekem.
21 “Men sabuw etei ayu wabu hisu’ub teo, ‘Regah, Regah’ boro mar ana aiwobomaim hinarun, baise sabuw iyabowat ayu Tamai ana kok tisisinafuwat boro hinarun.
22 Lo dat dei bambai wen God i go zaze ol pipol, plenti pipol i go spik po mi diskain, “BosLod! BosLod! Mipla i bin prise ol gud mesiz baut yu, ane mipla i bin yuze neim blo yu po meke olkain mirikal ane po tekemaut nugudspirit prom ol pipol.”
22 Baibatebat ana veya nanan, sabuw moumurih na’in boro hinao, Regah, Regah, o wabimaim aki tur abai aorereb, o wabimaim aki demon kakafih anunih hibihir, naatu o wabimaim aki ina’inan moumurih na’in asinaf.
23 Bat ai go spik po dempla, “Ai no bin sabe yupla. Gowei prom mi, yupla ol nugudpipol.” ’
23 Imaibo ayu boro anauwih anao, Ayu men aso’ob kwa iyab. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafih sinafuyah.
24 Zizas i spik mo, ‘Enibodi uda i lisen po wanem ai spik ane mekem, em wase man uda i bilde aus blo em antap lo ad graun.
24 “Isan imih orot yait au tur nowar ebobosiyasiyar, i orot not wairafin ana bar to tafan wowab batabat na’atube.
25 Nomata strong win i blo, bigblaik i kam, ane pladwata i kamap, dat aus i kan poldaun bikoz i bin bildem antap lo ad graun.
25 Taun gagamin yar, harew tit, naatu wowog tit bar babin, baise bar men ufar re’emih, anayabin bar ana bubu an i to wanawanan rouw re wowab.
26 Bat enibodi uda i lisen po wanem ai bin spik bat no mekem, em wase man uda i bilde aus blo em antap lo sanbis.
26 Baise orot yait au tur nowar naatu men ebobosiyasiyar, i orot aurin not en bar ana bubu dones yan rouw wowowab na’atube.
27 Wen strongwin i blo, bigblaik i kam ane pladwata i kamap, dat aus i go poldaun smas.’
27 Taun yar, harew tit, naatu wowog babin, bar babinakouw, naatu nati bar re’ere i ra’iy tagurugurus sawar.”
28 Wen Zizas i bin pinis nau prom tok po dem pipol, ol dem pipol i bin stap prapa kuaiat, ol atzamp ane tingbaut po dem tok wanem Zizas i bin spik po dempla.
28 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu binan hinonowar isan hifofofor men kafaita.
29 Dem tising wea em i bin tise dempla i kare lo, ane i gad paua, ane i no wase dem tising blo dem lida blo dem zuwispreaus.
29 Anayabin bi’obaiyih ana itinin i roubabaruwen ana fair isan ma’am na’atube, men Ofafar Bai’obaiyenayah na’atube’emih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.