Mateus 6
Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI
1 Zizas i tok mo diskain, ‘Lugaut. Wen yupla i meke ol gudwok, no mekem prant lo ol pipol po luk, bikoz ip dempla i go luk, ol go preize yupla ane PapaGod blo yumpla de antap lo eben nogo gibe yupla no riwod.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 So wen yupla i elpe pipol i gad nid, no spik po nobodi dat yupla i bin gibe dempla ol samting. No lete nobodi luk yupla wen yupla i gibe dempla dem samting. No teke wei blo dem tupes pipol wea dempla bloubaut wanem dempla bin mekem prant wea ebribodi insaid lo da zuwispreaus ane midel wea da rod. Diswan i mata po meke dempla gud solong dem pipol i go soe rispekt po dempla. Ai spik trutok po yupla, dempla i bin pinis gede ebridem riwod blo dempla prom dem pipol.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Wen yupla i elpe demwan uda i nide elp, meikso dat nobodi luk.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Mata yu ane em i sabe da gudting wea yu bin mekem po em. Ane wen PapaGod blo yupla de antap lo eben i go luk wanem yu bin mekem, em go gibe yu riwod.’
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 Zizas i kip spik, ‘Wen yupla prea no teke da wei blo dem tupes pipol uda i prea midel lo strit o lo zuwispreaus po ebriwan po luk dempla. Ai spik trutok po yupla, dempla i bin pinis gede ebridem riwod blo dempla prom dem pipol.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Bat wen yupla prea, go insaid lo rum blo yupla, sate doa solong nobodi i ken luk yupla. Ane prea po PapaGod blo yupla wea dempla i kan luk yupla. Mata em i ken luk yupla ane em i go gibe yupla riwod.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 ‘Wen yupla prea, no kip ripit yuplaselp wase dem pipol lo ol nada dipren rilizan i mekem. Ol tingk God i lisen po dem prea blo dempla wen ol kip ripit demplaselp.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 No prea demkain wase dempla, bikoz PapaGod blo yupla i sabe demting wanem yupla i prapa nidem pas bipo yupla i askem!
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Prea diskain:
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Mipla prea da taim go kam kuikwan wen yu go ruloba ebribodi.
10 A aiwob tan,
11 Gibe mipla nap kaikai wanem mipla nidem po tidei,
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 ane pogibe mipla po ol dem nugudting mipla i bin mekem,
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Pliz elpe mipla so mipla nogo gibap ane meke ol nugudting,
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 ‘Ip yupla i pogibe demwan uda i bin meke nugudting po yupla, wel PapaGod blo yupla de antap lo eben i go pogibe yupla po dem nugudting wea yupla i bin mekem.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Bat ip yupla i nogo pogibe dempla, PapaGod blo yupla i nogo pogibe yupla po dem nugudting wea yupla i bin mekem.’
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 Zizas kip spik, ‘Wen yupla no kaikai po mata prea, no meke pipol po tekenotis lo yupla wase dem tupes pipol uda i meke demplaselp luk sik solong pipol i go tekenotis, ane ol i go blou dempla po wanem dempla i mekem. Ai spik trutok po yupla, dasol preiz blo dempla de ol i go gedem, prom dem pipol uda i bin blou dempla.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 Bat wen yupla no kaikai po meke prea, meke yuplaselp luk strong. Wase pes blo yu ane brase eya blo yu,
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 solong nobodi i go sabe yupla i no kaikai mata prea. Mata PapaGod blo yupla de antap lo eben i sabe. Wen yupla i mekem diskain, PapaGod blo yupla de antap lo eben i go gibe yupla riwod.’
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 Zizas kip spik, ‘Yupla no wande pailemap ol gudsamting blo yupla ya lo ert, wea ol kakros i go kaikai, ane dem samting i go rasti ane wea stilaman i ken kam ane stile dem samting.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Pailemap ol demting wea i gudsamting blo yupla de antap lo eben, wea kakros i kan neba kaikai, ane demting i kan neba rasti ane i nogad no stilaman de.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Ip tot blo yupla i prapa wande dem samting ya lo ert, den at blo yupla i prapa wande dem samting ya lo ert. Bat ip tot blo yupla i prapa wande dem samting de antap lo eben, den at blo yupla i go prapa wande dem samting de antap lo eben.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 ‘Dem ai blo yupla, em prapa wase lamp i meke lait wea laip blo yupla. Ip yupla mata luk da raitwei po meke ebriting, laip blo yupla i go kam wase lait i sain.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Bat ip yupla luk rongwei po meke ebriting, laip blo yupla i go kam wase yupla stap wea prapa nadakain dakples wea i nogad no lait. Yupla lugaut! Tekenotis nau. Maitbi demwei blo yupla i nogad no lait i sain. Yupla mait stil stap wea dakples.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 ‘Nobodi i ken meke wok po tu bos. Bikoz em go laik da wan bos, ane em no go laik da nadawan. Ip yupla wande kam wokingman blo God, wel, i seimkain tu. Yupla kan meke wok blo God ane meke mani bos blo yupla da seimtaim tu.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 ‘So ai spik yupla, no woribaut ip yupla i gad nap kaikai po kaikai, o dringk po dringk, o klos po werem, bikoz laip blo yupla i mo impotant den demting.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Yupla tingbaut dem pizin. Dempla no meke gadan po groe ol kaikai po dempla, ane dempla i no store ol kaikai blo dempla lo storum. Bat PapaGod blo yupla de antap lo eben i pide dempla ebridei. Ane da PapaGod de antap lo eben i prapa labe yupla moden dem pizin.|src="HK00070C.TIF" size="col" ref="Matiu 6:26"
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 Wen yupla wori, yupla kan pute nating insaid lo laip blo yupla.
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 ‘Wanem yupla woribaut ol klos po? Yupla luk dem nais kala plaua de ane wiskain dempla i gro. Dempla i no bin wok prapa ad po meke demkain nais kala kamaut.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 Ai spik yupla, iben dem prapa nadakain plasklos blo King Solomon, i no prapa nais wase wan prom dem plaua ya.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Nomata dem nais kala plaua i ya tidei ane i nogad em de tumoro, bat stil God i lukapta dem plaua. Wa! God i mas lukapta yupla tu. Nomata lelbet bilib yupla i gad lo em, em i go stil lukapta yupla.
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 ‘So no woribaut ol kaikai po kaikai, o dringk po dringk, o ol klos po werem.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 No kam wase demwan uda i prapa woribaut demting, bikoz bipo yupla i gad woribaut ol samting, PapaGod blo yupla de antap lo eben i pinis sabe wanem yupla i nidem.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Ip yupla i mata meke wok blo God, ane meke em king blo yupla, den em i go gibe yupla ebriting yupla i nidem.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 ‘So no wori tidei po samting blo tumoro bikoz tidei i gad em oun trabol ane tumoro i gad em oun trabol.’
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.