Mateus 5

Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Wen Zizas i bin luk dem plenti pipol i bin pole em, em i bin go antap lo wan maunten wea ol klostuman blo em. Dempla i bin sidaun ane Zizas i bin tise dempla de.
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 Diswan wanem Zizas i bin tise dempla:
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 ‘God i blese demwan uda i louklas pipol uda i sabe God,
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 God i blese demwan uda i base big sorekrai,
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 God i blese demwan uda i ambol,
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 God i blese demwan uda i prapa wande meke da raitting po ol pipol, wanem God i wandem,
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 God i blese ol pipol uda i soe sorewei po ol nada pipol,
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 God i blese demwan uda i no woribaut ol nadating, bat mata ebritaim wori po meke wok blo God,
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 God i blese demwan uda i mata meke pis midel wea ol pipol,
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 God i blese demwan uda i meke wok blo God, wea ol nada pipol meke trabol po dempla,
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 ‘God i blese yu wen ol pipol i daune yupla, tok olkain nugudtok po yupla, prapa spoile yupla, ane tok olkain laitok baut yupla, mata bikoz yupla i pole mi.
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Yupla mas bi api. No wail po dem pipol uda i meke demkain po yupla, bat bi nadakain api, bikoz i gad nadakain big riwod de weit po yupla antap lo eben. Tingbaut dem bipotaim spesilmesizman blo God. Wen ol pipol i bin meke dem seimkain nugudting po dempla, dempla no bin wail. Dempla i bin nadakain api bikoz dempla i sabe i gad nadakain big riwod de weit po dempla antap lo eben.’
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 Zizas i bin spik, ‘Yupla wase solt stap ya lo ert. Bat ip da solt i luze tes i gobi nugud, yupla kan yuzem gen. Pipol i go sakem ausaid ane wen ol pipol i go wagbaut kam diswei ane gobaik datwei, ol i go wagbaut antap lo da solt.’
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 ‘Yupla ol wase lait blo taun antap lo il. Lo daktaim ebri pipol i ken luk da lait i sain.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Pipol no aide lait andanit lo basket. No! Dempla ainge da lamp antap solong ebri pipol de insaid lo dat aus i ken luk dat lait.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Seimkain wase da lait blo da lamp, yupla mas mata ebritaim meke wok blo God ane ebritaim soe gudpasin po ol pipol, solong ebriwan i go luk da gudwei wea yupla i gad. Ol i go preize PapaGod de lo eben.’
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 Zizas i bin spik, ‘No tingk ai bin kam ya daun po ert po sakwei dem lo blo Mozes ane dem tising blo dem longtaim spesilmesizman blo God. Nono! Ai bin kam ya po pole ebridem lo.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Ai spik trutok po yupla, wail eben ane ert i stil stap, ebridem lo blo God i go stap, iben dem prapa nadakain smolpat blo dem lo i go stap tu.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Ip yupla i broke wan smolpat blo dem lo ane tise ol nada pipol po pole wei blo yupla, wel, yupla i gobi nobodi lo da ples wea God i go ruloba ebribodi. Bat eniwan uda i mata lisen ane mekem po wanem dem lo blo God i spik, ane tise ol nada pipol baut dem lo, dempla i gobi sambodi de lo da ples wea God i go ruloba ebribodi.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 ‘Bat ai wone yupla nau. No wosip God wase dem tisa uda i tise dem Zuwislo. Ip yupla mekem demkain yupla kan go insaid lo da ples wea God i go ruloba ebribodi.’
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 Zizas i kip spik, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em bin spik, “Yu no lau po kile man. Ip yupla i kile man, yupla mas go po kot ane mas gede panisment.”
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Bat ai spik diskain. Ip yupla i wail po sambodi God i go wail po yupla, ane yupla mas gede panisment. Ip yupla wail po sambodi ane kipgo ane kolem olkain, den yupla mas go po kot ane da kot i go panis yupla. Ane i seimkain tu prant lo God. Ip yupla i prapa no laik sambodi, ane yupla i spik po em diskain ya, “God i go kerse yu”, wel yupla i lukraun po ban insaid lo dat paia blo el.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 ‘Ip yupla i stanap wea da Tempol, prant lo olta redi po meke sakripais po God, ane tot i kam lo yupla baut sambodi i bin spik dat yupla i bin meke sam rongting gense em,
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 yupla mas no meke sakripais yet. Yupla mas go pas po meke pis lo da man. Den apta wen yupla i bin pinis meke pis lo da man, yupla i ken kambaik apiwan nau ane meke dat sakripais po God.’
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 Zizas i bin spik diskain ya tu, ‘Ip wan man i spik diskain ya, em i go teke yu go po kot bikoz yu no bin pei bil blo yu. Kuikwan go ane tok wea em, solong em mait go seinze main blo em ane nogo teke yu go po kot. Bat ip yu nogo po tok, strete datting midel lo yutu, em go teke yu po kot. Den da zaz i go spik po da opisa blo da kot po teke yu ane loke yu insaid lo zeilaus.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Ane yu go stap de insaid antil yu go pei ebridem bil blo yu.’
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “Maret man mas kiptru po oman blo em, ane maret oman mas kiptru po man blo em.”
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Bat ai spik po yupla, eni man uda luk nada oman ane bane ai po slip lo em, wel em bin pinis meke dat sekssin insaid lo at ane main blo em.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 So ip dat ai blo yupla i meke yupla po meke dat sin, tekemaut em ane sakwei em, bikoz i mobeta po luze wan pat blo bodi blo yupla, den po go insaid lo el lo mura bodi.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Ane ip an blo yupla i meke yupla po meke sin, nomata i da strong an blo yupla, katem go ausaid ane sakwei em, bikoz i mobeta po luze wan pat blo bodi blo yupla, den po go insaid lo el lo mura bodi.’
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 Orait. Zizas i kip spik, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “Ip man i dibos oman blo em, em mas gibe dat oman dibos peipa.”
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Bat ai spik po yupla, i gad mata wan rizan po man po dibos oman blo em, i bikoz oman blo em i no bin kiptru po em ane em bin slip lo nada man. Ane enibodi uda i maret dat dibos oman em i meke sekssin. Ip man i dibos oman blo em po eni nada rizan, em meke dat oman po meke sekssin tu.’
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 Zizas i kip spik, ‘De gen, yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “No broke dem promis wea yupla i bin mekem lo da AntapGod. Yupla mas kip meke dem promis.”
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Bat ai spik po yupla, no meke eni promis. Ip yu yuze neim blo eben po meke promis, yu yuze neim blo God bikoz i ples blo God.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Ane no iben yuze neim blo ert tu, bikoz God i da wan uda i kontrol da ert. No iben yuze neim blo Zarusalem, bikoz dat siti i blo God, ane God i da prapa nadakain Bigking.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 No iben yuze neim blo yu, bikoz God i bin meke yu.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Ip yu wande tok demkain, mata spik, “Wa, ai go mekem”, o mata spik, “No, ai nogo mekem.” Ip yu go yuze olkain promis wod po meke yuselp strong, den dem wod i kamaut prom Satana.’
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 Ane Zizas i kip spik, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i spik, “Ip nada man i poke ai blo dat nada man, wel em mas gede da seim tritment baigen. Ane ip da nada man i lego an ane broke tit blo da nada man, wel em mas gede da seim tritment baigen tu.”
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Bat ai spik po yupla, ip enibodi i meke nugudting gense yupla, no meke da seimting baigen po em. Ip em i slape yupla lo raitsaid pes blo yu, no wail ane slape dempla baigen. Spik dempla po slape da leptsaid pes blo yu tu.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Ip sambodi i wande teke yu po kot, ane da zaz i oda yu po tekemaut klos blo yu ane gibem po da man, wel gibe em kout blo yu tu.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Ip wan amiman i aske yu po kare ol gia blo em po wan kilamita, kare dem gia po tu kilamita.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Enibodi uda i aske yu po samting, mata gibem, ane eniwan uda i wande yuze samting blo yu, mata gibe em po yuzem.’
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 Zizas i spik gen, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “Yupla mas labe ol pamle blo yupla, bat no labe dem enami blo yupla.”
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Bat ai spik po yupla, yupla mas labe ol enami blo yupla tu, ane yupla mas prea po dem pipol uda i kerse yupla, uda i meke nugudting po yupla. Ane yupla mas mata meke gudting po demwan uda i prapa no laik yupla.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Wen yupla i mekem diskain, yupla i kam prapa pikinini blo da PapaGod blo yupla de antap lo eben. Em i lab ebribodi, daswai em i meke san po sain antap lo ol gudpipol ane ol nugudpipol tu. Seimkain tu lo rein. Em i meke rein poldaun antap lo ol gudpipol ane nugudpipol tu.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Ip yupla i mata labe dem pipol uda i labe yupla bat no demwan uda i no lab yupla, wiswei? Yupla seimkain wase dem nugud taksman. Dempla i labe dem pipol uda i labe dempla. Yupla nogo gede no riwod prom God.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Ane ip yupla i soe gudpasin po mata ol pren blo yupla, den yupla i seimkain wase ol nada pipol. Iben pipol uda i no sabe God, i soe gudpasin po pren blo dempla.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Bat yupla mas bi prapa nadakain klin, seimkain wase PapaGod blo yupla de antap lo eben uda i nogad not wan dati.’
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.