Mateus 12

Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Apta nau lo wan Zuwis Sabatdei, Zizas ane ol klostuman blo em i bin wagbaut midel lo pam blo wit. Dem klostuman blo em i bin anggre so dempla i bin broke sam dem wit, sakwei dem ausaid pat, ane kaikai da insaid sidpat.|src="lb00101b.tif" size="col" ref="Matiu 12:1"
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Wen sam dem Parasi i bin luk wanem dem klostuman blo Zizas i bin mekem, ol bin spik po Zizas, ‘Yu sabe dempla i bin broke da lo, ol no mas wok broke wit lo Zuwis Sabatdei.’
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Zizas i bin spik baik po dempla diskain, ‘Yupla i bin rid lo Baibol wanem King Deibid ane ol klostuman blo em i bin mekem wen dempla i bin anggre a?
3 — ausente —
4 Dempla i bin go insaid lo aus blo God, ane kaikai da spesil bred, wea mata prist i lau po kaikai. So yupla lisen nau, dempla i bin broke da lo tu.
4 — ausente —
5 Ane yupla bin rid wanem dem Mozeslo i bin spik a? Em bin spik diskain ya, “Ip i taim blo da prist po meke prea insaid lo aus blo God, ane dat dei i stret lo Zuwis Sabatdei, den em mas meke amen wok lo dat Sabatdei.”
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Ai spik po yupla disting ya, i gad sambodi ya uda i mo impotant den da lo blo Tempol blo God.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Yupla no prapa sabebaut dem wod wea God i bin tok lo Baibol, wea em i bin spik diskain ya, “I mo impotant po ol pipol po soe sorewei po wananada den po meke ol opring sakripais po mi.” Ip yupla i bin prapa sabe wanem i bin min, den yupla no bin paine polt lo ol nada pipol.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Yupla ebribodi lisen. Ai nau da Truwan blo Man wea God i bin sanem, ane ai da BosLod blo da Sabatdei.’
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Apta prom de Zizas i bin lego go po da zuwispreaus.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Wen em bin kesem de, em bin luk wan man uda i bin gad kripol an. Dem Parasi bin de tu. Dempla bin trai po paine polt lo Zizas solong dempla i ken tekem go po kot. So dempla i bin askem, ‘I orait po ile man lo Zuwis Sabatdei a?’
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Zizas i bin spik baik po dempla diskain, ‘Ip yupla gad wan sip ane em i poldaun insaid lo wel lo Zuwis Sabatdei, wiswei, yupla mas meke wok go ane tekemautem prom da wel a?
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Pipol i mo impotant den sip! Wa, i mina rait po meke gudting lo Sabatdei.’
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Den Zizas i bin spik po da man, ‘Strete an blo yu kam ya!’ Da man i bin mekem ane stretwei dat an blo da man i bin orait wase da nada an blo em.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Den apta dem Parasi bin go prom de ane bin meke miting po paine wei po kile Zizas.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Bat Zizas i bin sabe plan blo dempla. So em bin go prom dat eria, ane plenti pipol i bin pole em go. Ane em bin tekemaut sik prom ebridem pipol uda i bin sik,
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 bat em bin wone dempla no po spik ol nada pipol wanem em i bin mekem.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Diswan i po prubem wanem Aizaia, da longtaim spesilmesizman blo God i bin spik. Em bin spik diskain:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 ‘Yupla luk dis sebant blo mi ya,
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Em nogo graul o saut po ol pipol,
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Em go elpe demwan uda i no strong ane pil sore,
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Ane olkain pipol prom ebriwea,
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Apta nau, sam pipol i bin teke man kam po Zizas uda i bin blain ane kan tok bikoz em i bin gad nugudspirit insaid lo em. Ane Zizas i bin meke dat man po luk ane tok.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Wen Zizas i bin meke da man gud, dem bigmob pipol uda i bin de ol bin prapa atzamp. Ol i bin tok po wananada diskain, ‘Ei! Maitbi diswan i prapa Boi blo King Deibid, da Promiswan uda God i go sanem kam, bikoz em i gad paua po tekemaut nugudspirit?’
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Bat wen dem Parasi bin lisenbaut wanem Zizas i bin mekem po da man, dempla i bin spik diskain ya, ‘Daswai em ken tekemaut nugudspirit prom man bikoz em i gede paua blo em prom Satana.’
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Zizas i bin sabe wanem dempla bin tingbaut, so em i bin spik po dempla diskain, ‘Eni kantri uda i pait bituin demplaselp i go pinis. Seimkain po ol pipol blo ol siti tu. Ip ol pait bituin demplaselp ol go pinis, ane seimkain ip ol pamle meke da seimting tu.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 So ip Satana i pait gense ol wokman blo em, den bambai da ples wea em i ruloba i go pinis.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Ip paua blo mi i kam prom Satana, den wanem paua dem pipol blo yupla i yuzem wen dempla i tekemaut nugudspirit prom ol pipol? I mas bi prom Satana tu! Demting wea dem pipol blo yupla i mekem i go soem kliawan dat yupla i rong.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Bat ai spik po yupla, dat paua i bin kam prom da OliSpirit blo God. Em bin gibe mi da paua po tekemaut nugudspirit prom ol pipol, ane i po soe yupla da taim wea God i ruloba ebribodi i ya nau midel lo yupla.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Ane ai spik ya gen. Ip enibodi wande go insaid aus blo wan strongman po stil, em i kan mata go insaid ane stil prant lo pes blo dat man. Em mas taiemapem pas bipo em ken stil ol samting blo dat strongman.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 ‘Enibodi uda i no elpe mi po teke ol pipol kam po God, i go gense God. Ane enibodi uda i no meke wok blo God, i meke wok gense God.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 ‘Yupla lisen prapa gud. God i ken pogibe yupla prom dem nugudting wea yupla i bin spik ane wanem yupla mekem, bat ip enibodi i tok ol nugudtok gense da OliSpirit, God i nogo pogibe dempla.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Enibodi uda i tok olkain nugudtok gense mi, da Truwan blo Man, God i ken pogibe dempla. Bat enibodi uda i tok nugudtok gense da OliSpirit, God prapa nogo pogibe dempla ya lo ert, o de antap lo eben.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 ‘Yupla tingbaut po dem tri. Ip yupla luk kaikai blo da tri i gud, wel yupla sabe da tri i gud, bat ip da kaikai i nugud, wel yupla sabe da tri i nugud.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Yupla prapa wase sneik! Yupla prapa kan tokbaut eni gudsamting, bat mata ol nugud samting, dem seim nugud samting wea i bin ebritaim stap insaid lo at blo yupla.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Ol pipol uda i gad gudat i ebritaim mata tok gud. Bat dem pipol uda i gad nugud at i ebritaim mata tok nugud.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Nau lisen. Wen da dei i go kam po God i go zaze ol pipol, ebridem nugudtok wea yupla i bin tok, yupla mas eksplein ebridem tok po God.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Dem oun wod blo yupla i gobi witnis po yupla. Wanem yupla spik i ken baigemap yupla o i ken paine yupla gilti. So yupla mas prapa kepul wanem yupla spik.’
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Apta nau, sam dem Zuwislotisa ane dem Parasi i bin kam de po Zizas ane spik po em, ‘Tisa, mipla wande yu po soe mipla mirikalsain po prubem dat yu bin kamdaun prom God, dat yu gad rait po kare lo.’
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Zizas i ansa dempla baigen, ‘Mata nugudpipol ane demwan uda i no bilib wande luk mirikalsain. Bat wan sain ai go soe yupla i prom da spesilmesizman blo God neim Zona.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Zona i bin insaid lo beli blo dat bigpis po tri dei ane tri nait, ane da seimwei tu da Truwan blo Man i gobi insaid lo graun ya lo ert po tri dei ane tri nait tu. Wa, ai da Truwan blo Man.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 ‘Wen da taim i go kam po God i go zaze ol pipol, ol dem pipol blo dat taun blo Ninaba i go stanap tugeda lo dem pipol blo tidei ane go tok gense dempla po dem rongting wea dempla i bin mekem. Bikoz prom da taim wen Zona i bin pris mesiz blo God po dem pipol blo Ninaba, dempla i bin wantaim libe dem nugudwei blo dempla ane tan po God. Bat i gad sambodi ya uda i mobig den Zona, bat yupla stil no wande libe dem nugudwei blo yupla.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Wen God i go zaze ol pipol, da kuin blo Siba i gobi de tu lo dat dei. Ane em i go tok gense dem pipol blo tidei po dem rongting wea dempla i bin mekem, bikoz em bin kam prom de prapa longwei ples po lisen mesiz blo God prom King Solomon. Ane i gad sambodi ya midel lo yupla uda i mobig den King Solomon. Bat yupla stil no wande lisen po em.’
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 Den Zizas i spik diskain, ‘Ip sambodi i tekemaut nugudspirit prom man, da spirit i go tekop go lukraun po ples po stap, bat no paine nating.
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Den da spirit i spik po emselp diskain, “Ai gobaik po da man wea ai bin kamaut prom.” So em gobaik po dat man ane paine em prapa klin ane taidi, ane nogad nobodi de i stap insaid.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 So da nugudspirit i go teke seben nada spirit, monugud den emselp, go ane ol stap insaid lo da man. Den da man i go kam monugud nau den bipo. Yupla luk nau. Dat seimting i apen ya nau tidei po dem pipol uda i meke nugudting.’
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Seimtaim nau wen Zizas i bin tok po dem bigmob pipol de, mama ane ol bala blo Zizas i bin sane tok lo wan man go po singaut Zizas po kam ausaid prom dat aus po dempla bikoz dempla wande tok po em.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Dat man i bin go ane spik po Zizas diskain, ‘Mama ane ol bala blo yu ya stanap ausaid. Dempla wande tok po yu.’
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Zizas i bin spik diskain, ‘Uda i mama blo mi? Uda i ol bala blo mi?’
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Den em bin point po ol dem klostuman blo em ane spik, ‘Dempla ya i mama ane ol bala blo mi.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Enibodi uda i mata lisen ane mekem wanem PapaGod i wandem, i bala, sisi ane mama blo mi!’
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.