Mateus 11

Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Wen Zizas i bin pinis tok po dem tuelb klostuman blo em de, em bin tekop go po dem taun lo eria blo Galali, ane tokbaut da gudniuz po dempla de, ane tise ol pipol de.
1 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 roube’aten tur bitih ufunamaim efan nati itumar naatu na Galilee wanawanan bar merar afa imaim sabuw i’obaibiyih naatu binan.
2 Zon Baptaizman i bin de insaid lo zeilaus ane em i bin lisenbaut demting wanem da Promiswan uda God i bin sanem kam, i bin mekem. So Zon i bin sane ol klostuman blo em po aske Zizas kuestin.
2 John Baptist dibur bar ma’am Jesu bowabow bigan nowar, basit ana bai’ufununayah orot afa iyunih hin Jesu hibatiy.
3 Dempla i bin kam de ane aske Zizas, ‘Yu spik po mipla. Yu nau dat spesilwan wea Zon i bin tokbaut i go kam a, o mipla i go kip luk po wattaim da Promiswan blo God i go kam?’
3 “Ku’o anowar, John isa eo anonowaraban o iti ina, ai aki boro orot tabo isan anama anakaif?”
4 Zizas i bin spik po dempla, ‘Gobaik po Zon ane spik po em wanem yupla i bin luk ane lisen:
4 Jesu iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itin naatu kwanonowar i John ana tur kwana’owen.
5 demwan uda bin blain, nau ol luk; demwan uda bin kripol, nau ol wagbaut stret; demwan uda bin gad nugud skindiziz, nau ol nomo gad; demwan uda bin dep, nau ol lisen; demwan uda bin ded, nau ol laip; ane dem poapipol bin lisen ane sabe nau baut da Gudniuz blo God.
5 Matah fim higewasin, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, sabuw biyah kokom ani’anih etei higewasin, tainih gugurih tur tenonowar, murumurubih hiyawas maiye timimisir, naatu Tur Gewasin i yababan sabuw isah tibibinan.
6 Ane spik po Zon, “Demwan uda i go mata stap gad strong bilib lo mi, God i go blese dempla.” ’
6 Orot yait ayu asisinaf isan erekasiy auman ebitumatum, i boro men baigegewasin nab.”
7 Wen Zizas i bin pinis prom tok nau, dempla i bin go. Den Zizas i bin tok po dem bigmob pipol de baut Zon. Em bin spik po dempla, ‘Wen yupla i bin go de po luk Zon lo ples wea i nogad man, wiskain man yupla i bin tingk em bin? Yupla no bin go de po luk ol long gras wea i mub go diswei ane datwei wen da win i blou.
7 John ana bai’ufununayah hinan ufut, Jesu sabuw ibatiyih, “Arar yan kwatit kwanan John abisa sisinaf itinamih kwanot kwan? Kotar wadar i’inuwas inu’in itinamih kwan?
8 So wanem yu bin go de po luk? Yupla bin tingk em bin risman were ol prapa plasklos? Pipol uda i dresap demkain, were ol prapa plasklos, ol stap lo palis. Ol i no stap lo ples wea i nogad man.
8 Ai abisa itinamih kwan? Orot eabur gewas batabat itinamih kwan? Baise sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
9 Wel, yupla spik po mi nau, yupla no bin kasa go de po luk em a? Yupla i bin go de po luk spesilmesizman blo God. Wa, ai spik po yupla, Zon em no kasa spesilmesizman blo God.
9 Kwa’o anowar, abisa itinamih kwan, dinab orot? Turobe, baise a tur ao’owen iti orot i dinab etei natabirih.
10 Lo Baibol i bin spik diskain ya baut Zon:
10 Anayabin iti orot John isan i Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum.
11 ‘Ai spik trutok po yupla ya, Zon Baptaizman, em i mina impotant man. Em i mo impotant den enibodi uda i bin bon po dis wod. Bat iben po da man uda i louklas wea da ples wea God i ruloba ebribodi, dat man i mobig den Zon!
11 “Anababatun a tur ao’owen John Baptist baibin hitatoub wanawanahimaim i orot gagamin ta hitoub hiyai. Baise orot yait mar ana aiwobomaim ebikek boro John nan natabir.
12 Ane prom da taim wen Zon Baptaizman i bin stat po pris mesiz blo God ane baptaiz ol pipol kam antil nau, plenti pipol i bin trai prapa ad po spoile da tising wea Zon i bin tise ol pipol baut longlaip poeba ane da ples wea God i ruloba ebribodi.
12 John Baptist bibinan ana veya na iti boun titit, sabuw fairih i mar ana aiwob bain isan hai fairamaim hibiturafef.
13 Ai spik po yupla, bipo Zon i bin kam, ol dem longtaim spesilmesizman blo God i bin tok de pas baut dis niuwei ya nau wanem Zon i bin mekem.
13 Anayabin Dinab oro’orot naatu ofafar bukamaim hikikirum i hima hio inan John natit.
14 Ip yupla bilib wanem Baibol i bin spikbaut Ilaiza, den yupla go bilib dat Zon Baptaizman i Ilaiza.
14 Imih iti tur inanowar bainamih inakokok na’at basit kubai, anayabin dinab orot Elijah matabir maiye namih hio kikirum, i John ana efan bai na titika.
15 Yupla lisen uda gad talinga, ane yupla prapa tingbaut nau!
15 Imih o yait tain nama’am na’at tur inanowar.
16 ‘Ai go spik yupla wiskain pipol blo tidei. Pipol blo tidei kan lisen. Ol tumas plei wase smolpikinini ane tumas komplein po pren blo dempla:
16 “Itinin boro abisa’amaim iti boun ana sabuw isah anao kwanowar, sabuw iti boun hai itinin i kek gidigidih ahar efanamaim tema, hai ofonah bairi fafowamih tibi’afa’afa na’atube.
17 “Mipla sing ol maret sing po yupla,
17 ‘Aki tabin ana ew atatabor,
18 ‘Wen Zon Baptaizman i bin kam, plentitaim em no bin kaikai bat mata prea ane em no dringk wain wase ol nada pipol. Bat ol pipol i bin spik, “Em i gad nugudspirit insaid lo em.”
18 “John nan ana veya’amaim i yohar naatu harew fokarih men tom, naatu sabuw etei hio, iti orot i yoyom koun hiyen ema’am.
19 Bat wen mi, da Truwan blo Man i bin kam, ol pipol i bin spik diskain, “Ei, luk em kai. Em kaikai ane dringk wain tumas, ane em i pren blo ol taksman ane ol nada nugudpipol.” Pipol i go luk dem waizwei blo God i rait wen dempla go luk dem waizwei blo dem pipol blo God.’
19 Baise Orot Natun nan i bay eaa, harew fokarin tom, sabuw etei hio, ’Iti orot kwa’itin, anaa, anatom kakafin! Kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah bairi hiof tema’am.’ Baise God ana so’ob i turobe sinafumaim tit yabin emamatar.”
20 Den Zizas i bin daune dem taun wea em i bin meke ol plenti mirikal apen de, bikoz dem pipol blo dem taun no bin tan po God. Ol bin stil meke ol nugudting.
20 Bar merar moumurih maiyow Jesu ina’inanen moumurih na’in sinaf, baise sabuw men hikokok boro hai kakafihine hisisinaf dogor baikitabir hitab, imih Jesu yan so’ar iuwih eo.
21 Zizas i bin spik diskain, ‘Prapa nugudting i go apen po pipol blo dem tu taun ya, Korazin ane Betsaida, bikoz ai bin meke plenti mirikal de, bat ol pipol blo de no bin tekenotis. Ip dem seim mirikal i bin apen de lo demtu nugud taun blo Taira ane Sidon, ol pipol blo dat tu taun i bin pinis libe dem nugudwei blo dempla ane tan po God. Dempla i bin were klos wea i bin mekem prom esianbaig po soem dat dempla sore, ane ol mas sake asis antap ed blo dempla po soe God dat dempla i bin prapa sore po dem nugudting wea dempla i bin mekem.
21 “Kwa Chorazin sabuw bai’akir kakafin boro kwanab, naatu kwa Bethsaida sabuw bai’akir kakafin boro kwanab! Iti ina’inan kwa biyamaim asisinaf, Taiya sabuw naatu Sidon sabuw wanawanahimaim atasisinaf na’at, marasika boro ar faifuw kakafih hita’osen, yuh wah gao hitarab, hai kakafihine dogor baikitabir hitabaika.
22 Wen dat taim i go kam po God i go zaze ebri pipol, God i go panis dem pipol blo Korazin ane Betsaida moden dem pipol blo Taira ane Sidon.
22 Baise a tur aowen, baibatebat ana veya’amaim Taiya sabuw naatu Sidon sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa abai kwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.
23 ‘Ane yupla pipol blo taun blo Kapaniam, no tingk God i go teke yupla go antap po eben. No, em go sake yupla insaid el, bikoz ai bin meke mirikal de prant lo yupla. Bat yupla no bin wande tekenotis ane tan prom dem nugudwei blo yupla. Ai spik po yupla tru, ip ai bin meke mirikal de po dem pipol blo Sodom, God no bin smase da siti.
23 Naatu kwa Capernaum sabuw wab yen maramaim inu’in boro nare moroboyah hai efanamaim na’in. Ina’inan iti boun kwa biyamaim asisinaf marasika Sodom sabuw biyahimaim ata sisinaf na’at, iti boun ana veya i boro tama.
24 Ane wen da taim i go kam po God i go zaze ebri pipol, yupla dem pipol blo Kapaniam i go gede mobig panis den dem pipol blo Sodom.’
24 Baise a tur ao’owen, baibatebat ana veya, Sodom sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa a baikwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.”
25 Den Zizas i bin prea diskain ya, ‘PapaGod, AntapGod blo eben ane ert, mina big eso po aide dem truwei prom demwan uda i tingk dat dempla i sambodi, bat po soem po demwan uda i wase smolpikinini.
25 Nati ana veya’amaim Jesu yoyoban eo, “Tamai mar tafaram ana Regah a merar ayiyi, anayabin not gewasih sabuw so’oso’obayah hai notamaim ibun wa’ir ma’am natunat bereberefiy biyahimaim iwa’an ebirerereb.
26 Wa, PapaGod blo mi, ai bin meke demting wea yu bin wandem!’
26 Turobe Tamai, abisa kokokomaim isinaf temamatar imih gewasin.
27 Den Zizas i bin spik, ‘PapaGod blo mi i bin gibe mi paua oba ebriting. Ane nobodi i sabe mai PapaGod mata mi, ane nobodi i prapa sabe Boi blo em, mata PapaGod. Ane dem pipol uda da Boi i wande soem po da PapaGod, i demwan nau uda i go sabe da PapaGod.
27 “Sawar etei’imak i ayu Tamai itu. Men yait ta so’ob ayu i God Natun, naatu men yait ta so’ob God i ayu Tamai, imih sabuw iyab ayu arurubinih boro ani’obaiyih i auman hiso’ob God i ayu Tamai.
28 Ane Zizas i kip spik, ‘Yupla uda kare ebiloud, kam po mi ane ai go meke yupla spel.
28 “Kwa iyabowat bit kwa’abar tun rarabi, kwana ayu biyau, ayu boro efan anit kwaniyarir.
29 Mata meke wok blo mi, ane lane demting wea ai bin mekem. Ebritaim ambol yuplaselp ane ebritaim meke samting wea gudwei. Wen yupla i go mekem demkain, yupla i go gede longlaip poeba.
29 Ayu au bai’obaiyen hamehamen kwanab kwani’ufunun, anayabin ayu i taiyuwu ayara’iyu anutanub, imih kwanan ayu biyu’umaim boro biya tuniwa’an.
30 Yupla sabe, po pole tising blo mi i prapa izi, ane po mekem i no ad.’
30 Anayabin ayu au bai’obaiyen i kiririn imih an bi’obaiyi i boro hamehamen.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.