Mateus 10
Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI
1 Zizas i bin singaut dem tuelb klostuman blo em. Em bin gibe dempla paua po kare lo po tekemaut nugudspirit prom ol pipol ane po meke ol pipol kamgudgen prom olkain dipren dipren sik.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Demwan dem neim blo dem tuelb misnareman ya:
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Pilip,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Saiman (ol bin kole em da Zelot bikoz em pat blo dat Zelotgeng uda bin pait po dem rait blo ol Zuwispipol),
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Bipo Zizas i bin sane dem tuelb misnareman blo em go, em bin tok strong po dempla. Em spik, ‘No go po dem pipol uda i Nozuwis, o po dem Samariapipol,
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 bat go po dem pipol blo Izrael uda i no sabe God prapa.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Go ane spik po dempla baut da taim wea God i go ruloba ebribodi i klostu nau.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Demwan uda i sik o gad nugud skindiziz, meke dempla gud. Demwan uda i bin ded, meke dempla laipgen. Demwan uda i gad nugudspirit insaid lo dempla, tekemaut dem nugudspirit prom dempla. Wen ol pipol i go wande pei yupla po meke demting, mata spik po dempla, “I pri, bikoz da paua ane blesing wea yupla i gad nau, yupla bin gedem po pri.”
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 ‘Wen yupla go, no kare no mani lo yupla.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 No kare no baig wea i gad spea klos insaid o sandol ane no kare wokingstik. Dem pipol wea yupla i go elpem, ol go gibe yupla demting wanem yupla i nidem.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 ‘Wen yupla i go insaid po eni taun, yupla mas lukraun po samwan uda i wande teke yupla po stap lo aus blo em. Stap de antil yupla i redi po go po neks taun.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Wen yupla go insaid lo aus blo enibodi, yupla mas blese dat aus ane ol pipol blo dat aus.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Ip dat pamle i api yupla stap de lo dempla, den lete da blesing blo yupla stap de lo dempla. Bat ip dempla i no api, wel God i nogo blese dempla.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Ip pipol prom dat taun i no welkam yupla o no wande lisen po yupla, yupla mas seike dem graun prom sandol blo yupla prant lo dempla wen yupla libe dempla.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Ai spik trutok po yupla, wen dat dei i go kam wen God i go zaze ol pipol, dem pipol blo dat taun wea i no bin welkam yupla ane no wande lisen po yupla, dempla i go gede mobig panisment den dem pipol blo dat tu siti blo Sodom ane Gomora.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 ‘Nau lisen, ai go sane yupla go ausaid po ples wea i gad ol mina nadakain nugudting. Yupla go go wase smolsip wagbaut wea ol wail dog i stap. Bat yupla mas smat wase sneik, ane kuaiat wase dab.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Bat lugaut! Sam man i go teke yupla go po kot bambai, den apta ol i go ploke yupla insaid lo zuwispreaus.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Dempla go trite yupla prapa nugudwei ane pose yupla po stanap prant wea ol gabana ane ol king. Ol i go mekem diskain po yupla bikoz yupla i pole mi. Ane wen yupla i go stanap de prant, i sans blo yupla nau po spik po dempla baut mi ane po dem pipol uda i Nozuwisman.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Wen ol go kese yupla, no woribaut wanem yupla go spik bikoz God i go gibe yupla dem wod po spik de lo dat raittaim.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Ane i no gobi yupla uda go tok, bat da Spirit blo God i go tok tru yupla.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 ‘Wen dat taim i go kam bambai, bala go gibe dempla oun bala po ol enami po kilem, ol papa i go gibe dempla oun pikinini po ol enami po kile dempla tu, ane pikinini i go meke da seimting po mama ane papa blo dempla.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Ebri pipol i go prapa no laik yupla bikoz yupla blo mi. Bat lisen, enibodi uda i mata stap strong po mi, raitap po end, God i go seibe dempla.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Ip ol pipol i trite yupla nugudwei lo eni taun, no stap de, tekop go po nada taun. Ai spik trutok po yupla, yupla nogo pinis wok blo yupla lo ebridem taun blo Izrael bipo ai da Truwan blo Man i go kambaigen.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Zizas i bin spik, ‘Tisa i gad mosabe den skul pikinini ane bos i gad mosabe den dem wokman blo em.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Yupla mas bi api po kam wase mi, tisa blo yupla. Da wokman mas api po kam wase bos blo em. Ai lida blo yupla. Ip ol pipol i kole mi Belzibel, da bos blo ol nugudspirit, den ol mas go kole yupla lo olkain nugudneim tu.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Bat no prait prom ol demkain pipol, bikoz da taim i stil de yet po kam wea ebriting i go kamaut klia. Dem sikretting wea ol pipol i bin aidem, i go kamaut wea ol i ken luk.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Ane demting ya ai spik po yupla ya kuaiatwei, yupla mas go ebriwea ane spik demting. Demting wanem ai spik po yupla insaid lo aus, yupla mas tok prapa strong po ebri pipol solong ol go prapa sabe.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 ‘No prait prom demwan uda wande kile yupla. Bikoz dempla mata ken kile bodi blo yupla, dempla kan tase spirit blo yupla. Prait prom God, bikoz em da wan uda i ken sake bodi ane spirit blo yupla insaid lo el.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Yupla sabe tu smol pizin, neim sparo, demtu kos mina lelbet mani. Bat ip God no lauem po ded, wel demtu kan ded.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Ane em i sabe aumas stran blo eya yupla i gad antap lo ed.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 So yupla no prait prom nobodi, bikoz yupla i mo impotant po em den prapa plenti sparo.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 ‘Ip eniwan i tokbaut mi prant lo ol pipol ya lo ert, den ai go spik prant lo PapaGod blo mi lo eben diskain, “Em blo mi.”
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Bat ip eniwan i no tokbaut mi po ol pipol ya lo ert, den ai go spik prant lo PapaGod blo mi lo eben diskain, “Ai no sabe em.”
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 ‘No tingk ai bin kam po meke pis ya lo ert! Nono! Ai bin kam po separeit ol pipol.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 “Ai bin kam po meke boi go gense em papa,
35 Ayu anan anayabin
36 Dem pamle insaid lo wan aus,
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 ‘Ip eniwan wande kam wokman blo mi, den em mas laik mi moden papa blo em, mama blo em, boi blo em ane gel blo em. Ip yu no redi po datwan, den yu no pit po kole yuselp wokman blo mi.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Ane ip eniwan i no redi po pole mi ane ded po mi, den em no pit po kam wokman blo mi.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Eniwan uda i prapa lugaut laip blo em po dis wold ya, wel em kan gede dat nada laip. Bat eniwan uda i mata stap ya lo ert lo da laip blo mata pole mi, wel em go gad dat nada laip.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 ‘Eniwan uda i welkam yupla ol wokman blo mi, i welkam mi tu, ane eniwan uda i welkam mi, i welkam PapaGod blo mi tu uda i bin sane mi.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Ip yu welkam wan spesilmesizman blo God, wel God i go gibe yu da seimkain preiz wiskain da spesilmesizman i gedem. Ip yu welkam ol rait ane stret pipol prom dem rait ane stretwei dempla mekem, yu go gede seimkain riwod wiskain dempla gedem.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Ane ip eniwan iben gibe wan kolwata glas po dis smolpikinini ya uda i pole mi, em mas go gede riwod lo preiz.’
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.