Lucas 10
Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI
1 Apta nau da BosLod bin suze nada 72 klostuman ane em bin sane dempla tu tu go po ebri taun ane ples wea Zizas bin wande go.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Em bin spik po dempla, ‘Wea yupla go go, ol dem pipol i redi po lisen da niuwei blo God. Dem pipol yupla go luk i wase dem raip prut redi po pikemap prom gadan. Bat yupla mata lelbet pipol ya go po wine dempla. So yupla mas prea po God. Em da bos blo dat gadan so em go elpe yupla po gede mo wokman po wine mo pipol.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Yupla go nau, bat yupla mas sabe ai sane yupla melen wea olkain trabol wase smolsip melen wea ol prapa wail dog.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Yupla no kare mani, no teke baig, no kare ekstra sandol, no teke nating wea yupla ane yupla no stap po yan wea nobodi wea rod. Yupla mata kipgo.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 ‘Wen yupla go insaid aus, yupla alo po dat pamle diskain, “God gibe pis po dis aus.”
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Ip da bos blo dat aus no soe gudwei po yupla, den dat pisblesing go kambaigen po yupla. Da man uda teke da pisblesing go, wea God i bin gibe em, em go gede taim blo pis wea dat aus.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Yupla mas stap wea dat aus. Kaikai ane dringk wanem dempla gibe yupla, diswan i pei blo yupla bikoz yupla i bin meke prapa adwok. Yupla stap wan ples, no mub go po ol nada aus.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 ‘Wen yupla go insaid taun ane ol pipol welkam yupla, yupla kaikai ebriting wanem dempla i gibe yupla.
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Ile ol dem sikpipol de. Spik dempla da taim i kam klostu nau wen God i go ruloba ebriwan ane ebriting.
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 Ip da biliz wea yupla go no welkam yupla, den mata libe da biliz, bat bipo yupla go, yupla singaut wea da rod diskain,
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 “Mipla seike dast prom biliz blo yupla prom leg blo mipla po wone yupla, diswan i bin da taim wen God bin wande ruloba yupla bat yupla no bin wandem.” ’
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Zizas bin eksplein po ol klostuman blo em, ‘Ai spik yupla, zazmentdei blo God gobi moizi po dat taun blo Sodom den po dat biliz.’
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 ‘Yagar. Olkain nugudting go apen po yupla, ol pipol wea dis tu taun blo yupla, Korazin ane Betsaida. Yupla bin luk plenti mirikal bat yupla no bin tan prom dem nugudwei blo yupla. Ip dem pipol wea demtu taun, Taira ane Sidon bin luk ol dem mirikal wanem yupla bin luk, wel dem pipol de olredi bin tan prom dem nugudwei blo dempla. Ol bin sake asis wea ed blo dempla ane sidaun were klos ol mekem prom esianbaig po soe God dempla nadakain sore po dem rongting wanem dempla bin mekem.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 Zazmentdei gobi moizi po demtu taun, Taira ane Sidon, den po yupla ol pipol blo Korazin ane Betsaida. God go prapa panse yupla mo bikoz yupla no bin tan prom nugudwei blo yupla.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Ane yupla blo Kapaniam, yupla tingk yupla go gede ples antap wea eben. No wei! Yupla go go el!’
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 Zizas i spik gen po dem klostuman blo em, ‘Ip uda lisen po yupla, wel dempla lisen po mi tu. Ip uda no tekenotis po yupla, wel, dempla no tekenotis po mi tu. So dempla uda no tekenotis wea mi, wel, dempla no tekenotis wea God uda bin sane mi kam.’ Den dem 72 klostuman bin go.
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Wen dem 72 klostuman bin kambaigen po Zizas, dempla bin prapa nadakain api. Dempla bin spik Zizas diskain, ‘BosLod. Wen mipla bin spik oda wea neim blo yu, iben dem debolspirit bin lisen ane obei.’
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Zizas bin ansa dempla, ‘Ai bin luk wen Satana i bin poldaun wase laitning prom eben.
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Yupla lisen nau, tekenotis. Ai bin gibe yupla rait po kare lo, paua po smase ol dem dedli sneik ane ol dem skopion wea put blo yupla. Ai bin gibe yupla paua po kare lo oba dem debolspirit po bite dempla. Nating go erte yupla.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Orait. Yupla api dem debolspirit i lisen po yupla. Bat ai spik yupla, i mobeta yupla bi moglad bikoz ol neim blo yupla i bin raitem daun wea da buk blo eben.’
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Dat seimtaim nau, da OliSpirit i bin meke Zizas prapa nadakain glad ane Zizas bin spik, ‘PapaGod, Bos blo eben ane ert, ai eso yu ane preize yu bikoz yu bin aide ol demting blo yu prom ol demwan uda tingk dempla smat ane waiz. Bat yu bin soe demting wanem yu bin aidem po ol dem pipol uda wase smolpikinini. Wa. PapaGod, ai preize yu nau bikoz diswan i bin da wei wea yu bin wande mekem.
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 ‘PapaGod blo mi, i bin gibe mi paua oba ebriting. Nobodi sabe dat Boi, mata Papa blo em i sabe em, ane nobodi sabe dat Papa, mata Boi blo em i sabe em. Mata dempla uda da Boi go suzem, go sabe da Papa.’
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Wen Zizas bin stanap wansaid wea dem klostuman blo em, em bin spik kuaiatwei po dempla, ‘Yupla bi prapa api, bikoz yupla prapa blest po luk ol demting ya nau.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Ai spik po yupla nau, dem bipotaim plenti spesilmesizman blo God ane ol longtaim king bin wande sabe wanem yupla luk ya nau. Bat dempla no bin luk. Dempla bin prapa wande lisen, bat dempla no bin lisen.’
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Apta nau, wan smatman blo dem Zuwislo bin wande teste Zizas. So em bin aske Zizas diskain, ‘Tisa, wanem ai go mekem po gede longlaip poeba?’
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Zizas i bin ansa em baik ‘Yupla bin rid wanem dem Mozeslo i spik a? Wanem yupla bin ridem de?’
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Em ansa Zizas, ‘Labe da AntapGod wea olgeda at blo yupla, ane olgeda laip blo yupla, ane olgeda strong blo yupla, ane olgeda sens blo yupla. Labe kantriman blo yupla wase yupla labe yuplaselp.’
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Zizas bin spik po em, ‘Wa, yu spik tru. Ip yu meke disting, laip blo yu go stap poeba.’
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Bat da man bin smattok baik po Zizas. Em bin aske Zizas, ‘Uda kantriman blo mi?’
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 So Zizas bin yan wan stori wea i gad mining baut dem Samariaman. Ol dem Zuwisman bin prapa eite dem Samariapipol. ‘Wan Zuwisman bin kam prom Zarusalem godaun po Zeriko. Wen em bin wagbaut go, sam stilaman i bin kese em ane paite em, tekemaut ol klos blo em ane libe em de, apded.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 ‘Apta, wan Zuwisprist i bin kam wea da seim rod. Wen em luk da man em bin wagbaut goraun em ane em bin kipgo.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Den wan man, em serba wea da Tempol, em bin kam po dat seimples tu. Em bin luk da man ane em bin wagbaut goraun em ane em bin kipgo tu.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 ‘Bat wan streinza prom Samaria i bin wagbaut kam, kam klostu po da man. Wen em bin luk em, em bin pil prapa sore po em.
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 Em bin kapsaid wain ane oil wea ol soa blo em. Den em bin bandiz em. Em bin pute da man antap wea dongki blo em ane teke em go po lugaut em wea gestaus.|src="CN01749B.TIF" size="col" ref="Luk 10:34"
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Da neksdei, dat Samariaman bin tekemaut tu silba koin, ane gibe dem koin po da bos blo da gestaus. Em bin spik po da bos, “Yu mas lugaut em gud. Ip yu spene mo mani wea em, ai go pei yu wen ai go kambaik.” ’
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Den Zizas bin aske da smatman blo dem Zuwislo, ‘Orait. Prom demplatri man, uda yu tingk i kantriman blo dis man uda bin leidaun klosap ded?’
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Da smatman blo Mozeslo bin ansa em diskain, ‘Dat streinza uda bin sore ane bin soe sorewei po em. Em da wan.’
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Den Zizas ane ol klostuman blo em bin wagbaut go. Dempla bin go po wan biliz. Wan oman, neim blo em Mata, em bin welkam Zizas wea aus blo em.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Mata i bin gad wan sisi, neim blo em Meri. Meri bin sidaun klostu wea da BosLod ane em bin lisen ebriting wanem Zizas bin lane dempla.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Bat Mata em bin prapa bizi meke ol kaikai. So Mata bin go aske Zizas, ‘BosLod yu tingk diswan i rait a? Sisi blo mi bin libe ebriting po mi po mekem. Yu spik em po kam elpe mi.’
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Bat da BosLod bin ansa em, ‘Mata, Mata. Yu tumas woribaut ol smol samting ane demting i meke yu taiat.
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Bat diswan ya, i da wan impotant ting po tingbaut ane Meri bin suzem. Meri i bin stap ane em lisen po mi. Nobodi ken tekemaut dat gudting prom em.’
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.