Atos 21

Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Orait. Apta mipla bin yawo dem soselda blo Episis, mipla bin seilbaut go po wan ailan, neim blo em Kos. Da neksdei mipla bin kese nada ailan, neim blo em Rod, ane prom de mipla bin seilbaut go po Patara.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 De mipla i bin paine wan bot i redi po go stret po Ponisia. So mipla bin kese da bot go prom Patara go po Ponisia.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Mipla bin go, pase wan ailan neim Sipras wea potsaid ane den mipla bin seilbaut go saut prom Sipras, go po da aba blo Taira wea Siria. De da kru i bin anloud ebriting prom da bot.|src="HK00214B.TIF" size="col" ref="Pas misnare wok 21:3"
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Mipla bin paine sam biliba de wea Taira ane mipla i bin stap de wea dempla po wan wik. Da OliSpirit i bin gaide dempla ane dempla bin wone Pol no po go po Zarusalem.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Bat wen da taim i bin pinis nau wen mipla bin gobaigen po da bot, dem biliba blo Taira bin wagbaut go wea mipla. Ol oman ane pikinini bin kam tu kamaut prom da taun po yawo mipla de. Ebribodi i bin nildaun wea da sanbis ane bin meke prea po God.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Mipla bin spik lastok po dempla de ane den mipla i bin zamp insaid da bot ane dem biliba i bin gobaik po aus blo dempla.|src="YTB HkPatYer.tif" size="col" ref="Pas misnare wok 21:6"
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Prom Taira mipla bin go po Tolamas nau. De mipla i bin mite ol amenbala ane amensisi ane bin yan tugeda wea dempla ane mipla bin stap de po wan dei.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Da neksdei mipla i bin go po Sizaria. Mipla bin stap wea Pilip. Em man po prise da Gudniuz. Em da seimwan prom dem seben man uda dem misnareman i bin suzem de wea Zarusalem po elpe ol dem poapipol.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Em bin gad 4 gel pikinini uda no maret. Dem gel bin spesilmesizoman blo God ane bin spik dem wod blo God.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Apta mipla bin wea Sizaria po piudei, wan spesilmesizman blo God, neim blo em Agabas, i bin kam prom Zudia.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Em bin kam de po mipla ane em bin teke wan klotbelt blo Pol ane bin taiemape an ane leg blo emselp. Den em bin yan po mipla diskain, ‘Da OliSpirit i bin spik, “Dem Zuwislida wea Zarusalem i go meke dis seimting po da man uda bos blo dis klotbelt. Den dem Zuwislida go teke em go ane gibe em po dempla uda Nozuwispipol.” ’
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Wen mipla i bin lisen dis tok, mipla ane dem biliba uda bin stap de bin bege Pol no po go po Zarusalem.
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Bat Pol i bin spik po mipla, ‘Ei, wanem yupla krai po. Yupla meke mi prapa nadakain sore. Yupla mekem ad po mi. Nomata, ai wiling po go po zeilaus po da BosLod Zizas. Ai redi po ded wea Zarusalem po em.’
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Wen mipla bin luk mipla kan seinze main blo Pol, mipla bin stap prom bege em ane mipla bin spik diskain, ‘Orait, ip diswan da wei blo da BosLod, den mipla kan meke nating.’
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Apta nau mipla i bin meke redi ane mipla bin wagbaut go po Zarusalem.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Sam dem biliba prom Sizaria i bin kam tugeda de wea mipla. Dempla i bin teke mipla go stap wea aus blo Nason. Em bin kam prom Sipras. Em bin biliba po longtaim.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 So nau mipla bin kese Zarusalem ane ol dem amenbala ane amensisi de i bin prapa api po luk mipla.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Da neksdei Pol ane mipla i bin go po luk Zemes. Ol dem soselda i bin de tu.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Apta Pol i bin grite dempla, em bin spik dempla ebriting wiskain God i bin yuze em po meke wok blo em wea demwan uda Nozuwispipol.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Wen dempla bin lisen da yan blo Pol, dempla i bin mata preize God. Den dempla i bin spik po em, ‘Bala, ya wea Zarusalem, plenti Zuwispipol ol i bin bilib wea Zizas ane dempla ebriwan prapa pole Mozeslo tu.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Dem Zuwispipol i bin lisen tokbaut yu, dat yu bin spik dem Zuwispipol uda stap wea dem kantri blo dem Nozuwispipol, no po lisen lo blo Mozes. Dempla i bin lisen yu bin spik po dempla no po kate da poskin blo dem boi pikinini wase Mozeslo i spik.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 Wanem mipla go mekem a? Dem Zuwisbiliba i go lisen yu bin kam.
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 ‘So nau mipla go spik yu wiskain yu mas mekem. I gad po man ya blo mipla uda bin meke spesil strongpromis po God.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Yu sabe dem lo i spik yumpla mas go po da Tempol blo God po disting. So mipla spik yu nau, yu go ane teke dem po man go wea yu po da Tempol. Pole dem lo blo Mozes po kline yuselp. Yu pei mani po demting blo sakripais wanem dem man i go nidem po meke da spesil seramoni. Den dempla ken kate eya blo dempla boled, po soem dat dempla i bin kipe da promis. Wen yu meke diskain, ebriwan i go sabe da tokbaut yu i no tru. Dempla go luk yu stil pole Mozeslo.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 ‘Mipla i bin pinis raite leta po dem biliba uda Nozuwis. Wea dat leta mipla i bin spik diskain: No kaikai eniting ol bin opa po dem kabing blo ol dem laigod bikoz i no oli. No kaikai eni animal demwan bin strangol ane no kaikai mit i gad blad. No meke olkain nugud sekssin wase slip wea pikinini, man wea man, oman wea oman, o slipraun nomata yupla maret o no maret.’
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 So da neksdei Pol ane dem po man i bin pole da lo blo Mozes po kline demplaselp. Den em bin go po da Tempol ane bin spik po dem prist wanem deit dat klining seramoni i go pinis po dem po man, ane wattaim dempla go kam po meke dem sakripais po God.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Po seben dei Pol ane dem po man bin go po da Tempol po meke da klining seramoni wase Mozeslo i spik. Wail dempla bin de, sam Zuwisman blo da steit blo Eiza i bin luk Pol. Dempla bin stat big rau ane bin apset ol dem pipol wea da Tempol so dem Zuwisman blo Eiza i bin grabe Pol.
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 Dempla bin singaut ane bin spik diskain, ‘Ei, yupla ol man blo Izrael! Yupla elpe mipla gar! Dis man ya em da seimwan uda go ebriwea ane tise ol pipol rongwei baut dem lo blo mipla ane pipol blo mipla ane baut dis Tempol. Em bin meke dis oliples nomo oli nau bikoz em bin teke sam Nozuwispipol kam insaid da Tempol.’
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 Dempla bin luk Pol elipat wagbaut wea da taun wea wan Nozuwis Grikman, neim blo em Tropimas uda bin kam prom Episis. So dempla i bin tingk diskain, Pol i bin teke em kam po da Tempol tu, bat dempla bin rong.
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Ol dem pipol de wea da Tempol i bin prapa nadakain wail. So ol i bin ran kese Pol ane bin draige em go ausaid prom da Tempol. Dempla i bin singaut po dem nadalot po sate da geit blo da Tempol.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Da mob bin redi po kile Pol, bat da bigamibos blo ol dem Romamiman wea Zarusalem i bin lisenbaut da big trabol.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Em bin stretwei ran go wea dat big wail mob. Em bin teke sam amiman ane sam sekan amiopisa blo em, go tu. Wen da mob i bin luk ol dem amiman, dempla i bin stap ploke Pol.|src="cn02013B.tif" size="col" ref="Pas misnare wok 21:32"
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Da bigamibos i bin go ane kese Pol. Em bin gibe oda po sam amiman po mekpas em wea tu sein. Den em bin aske da mob, ‘Ei! Uda dis man? Wanem rong dis man bin mekem?’
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Wanlot pipol i bin singaut disting, den nadalot i bin singaut nadating, ol diprenting. Nau bikoz ol bin gad ol dipren stori, da bigamibos i kan paindaut wanem i bin apen bikoz i prapa mesap. So em bin oda sam amiman blo em po teke Pol go insaid wea da amibarik.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 Wen dem amiman i bin kam po dem step blo amibarik, da mob i bin kam mo nadakain wail, ane bin puse wananada. So dem amiman i bin liptemap Pol ane bin kare em go antap po seibe em.
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 Dem Zuwisman uda bin puse wananada i bin singaut prapa laudwan, ‘Kilem! Kilem!’
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Bipo dempla bin teke Pol go insaid, Pol bin aske da bigamibos. ‘Weitpas! Plizgar! Ai ken tok po yu a?’
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Ai bin tingk yu da man prom Izipt uda bin meke big trabol bipo ane bin lide 4,000 nugudman go wea da dezet eria!’
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Pol i bin ansa, ‘No! Ai Zuwisman. Ai bin bon wea taun blo Tasas wea kantri blo Salisia. Da taun wea ai bin bon, em impotant ples. Pliz gar, ken ai spik po dem pipol?’
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Da bigamibos i bin gri. So Pol bin stanap wea dem step. Em bin meke ansain po dem pipol po stap kuaiat. Den em bin stat po tok wea langus blo dem Zuwispipol.
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.