1 Coríntios 14
Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI
1 Meke lab da nambawan ting wea laip blo yupla ane yupla ken aske da Spirit po dem spesil gipt tu, bat ip yupla wande gipt i mobeta po askem po da gipt blo prise mesiz blo God.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Ip God i bin gibe yupla gipt blo tok wea ol dipren langus, wa, wen yupla go tok, yupla go mata tok po God, no po dem nada Kristian bikoz dempla nogo sabe dem langus. Yupla go tok lo da paua blo da Spirit ane i go bi sikret tok.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Bat dem pipol uda i prise da mesiz blo God po ol nada pipol, da mesiz meke dem pipol kam strong, inkariz dempla ane meke dempla pilgud.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Dem pipol uda gad gipt blo tok ol dipren langus i mata po meke demplaselp kam strong, bat dem pipol uda i prise da mesiz blo God po ol nada pipol i meke da sos kam strong.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Ai prapa wande ebriwan prom yupla po gad da paua po tok wea ol dipren langus, bat i mobeta po yupla po gad da paua prom God po prise da mesiz blo em. Bikoz po prise mesiz prom God i mobeta den po tok wea dipren langus. Bat ip i gad sambodi de wea da sos i eksplein da mining blo dat langus wea yupla i tok den i orait, bikoz den ebribodi wea da sos i go kam strong.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Mai labing bala ane sisi, ip ai go kam po bizit yupla ane tok dipren langus, wiskain ai go elpe yupla? Bat ip ai spik spesil wod prom God ane prapa tise yupla wanem God i wande yupla po sabe, den yupla go sabe ebrisamting wanem ai tise yupla. Wa, diswei nau i go prapa elpe yupla.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Wel, yupla tingbaut da gita ane da plut nau. Ip sambodi i no plei demtu ting prapa, den wiskain enibodi i go kese da tiun blo da miusik a?|src="bk00177b.jpg" size="col" ref="1 Korint 14:7"
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Ane ip sambodi i kan lisen da noiz blo da busel prapa kliawan, den uda go sabe i taim nau po meke redi po pait gense ol enami a?
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Wa, seimkain wea yupla tu. Ip yupla i tok po ol pipol wea ol dipren langus wea dempla i no sabe, wiskain ol i go sabe wanem yupla spik? I wase yupla tok po nobodi.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 I gad plenti dipren langus wea da wold, ane demwan uda yuze dem langus, prapa sabe dem mining.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Bat po mi dem langus i min nating bikoz ai nogo sabe wanem dempla spik ane dempla nogo sabe wanem ai spik.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 So ip yupla prapa wande dem Spirit gipt, den i mobeta po aske God po dem Spirit gipt wea i go meke da sos kam strong.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 So ip demwan uda gad da gipt blo dipren langus, dempla mas mata prea po God po gibe dempla da paua po eksplein wanem God i spik tru dem langus.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Ip ai prea po God wea langus ai no sabe, spirit blo mi i prea po God bat ai no sabe wanem ai spik.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Wanem ai go mekem nau? Ai go meke tu ting. Ai go prea po God wea spirit blo mi ane wea sens blo mi tu. Ai go sing wea spirit blo mi ane wea sens blo mi tu.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Ip yupla i go mata preize God wea spirit blo yupla, wiskain nau enibodi go sabe yupla preize God ane go zoin wea yupla? Wiskain nau dempla i go zoin wea yupla po eso God ip dempla no sabe wanem yupla spik?
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Mait da prea blo dem langus wea i eso po God i prapa gud, bat i nogo elpe dem nada pipol po kam strong.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Ai eso po God ai tok wea dem langus blo em, moden ebriwan prom yupla,
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 bat wea sosmiting i mobeta ip ai tok paib wod solong yupla go sabe wanem ai spik ane i go elpe yupla, den po tok 10,000 wod wea langus wea yupla no sabe.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Mai labing bala ane sisi, no teke wei blo pikinini wiskain yupla sestaman ol samting, bat kam wase beibi wea dempla no sabe meke ol nugudting. Yupla mas gad sens wase bigman po sabe demting blo God.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Baibol i spik diskain:
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Wa, i tru, dem dipren langus i ol sain po dem pipol uda no bilib wea Kraist, no po dem pipol uda i bilib. Bat da gipt blo prise da mesiz blo God i no po dem pipol uda no bilib wea Kraist bat i po dem pipol uda bilib.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 So ip ebriwan prom sos blo yupla i kam tugeda po wosip God ane tok wea dem dipren langus, ane ol pipol uda no bilib o no sabe demting ane go kam po da miting, ane dempla i go lisen dem dipren langus, wel dempla i go tingk yupla i senslus nau.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Bat ip yupla ebriwan i pris da mesiz blo God, ane sambodi uda i no bilib wea Kraist, o sambodi uda sabe lelbet baut da mesiz uda kam po da miting, dempla go stretwei sabe dempla i sina ane dempla i go zaze demplaselp prom wanem yupla spik.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Wail dempla lisen, ol go wantaim konpes baut dem sikret samting wea at blo dempla prant wea ebribodi, wanem dempla i bin mekem. Ane dempla go poldaun prant wea God ane wosip God ane spik diskain, ‘God i prapa ya midel wea yupla.’
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 So mai labing bala ane sisi, yupla mas meke demting ya ai go spik. Wen yupla i kam tugeda po wosip, wan prom yupla mas sing po wosip God, wan prom yupla mas tise dempla wanem God i wandem, wan prom yupla i mas spik dat spesil mesiz wanem God i wande yupla po sabe, wan prom yupla i mas spik wea dipren langus blo God ane wan prom yupla i mas eksplein wanem God i spik tru dat langus. Ebriting wea yupla i mekem, mata mekem po meke da sos kam strong.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Ip enibodi i spik wea dem langus blo God i mas gad mata tu o tri de uda i spik dem langus. Wan prom dempla mas spik pas den nadawan, den nadawan. Ane i mas gad pipol uda ken eksplein wanem God i spik tru dem pipol uda tok dem langus blo God.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Bat ip i nogad nobodi uda ken eksplein wanem God i spik tru demwan uda i spik dem langus blo God, dempla mas mata stap kuaiat wea da sosmiting, bat tok insaid wea dempla at po God wea dem langus.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Lete tu o tri spik da mesiz wanem God i wandem ane dem nadawan uda i lisen, dempla mas sestaman prapa wanem dempla i bin spik.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Bat ip sambodi i prise da mesiz wanem God i wandem ane wea dat seimtaim, sambodi i gede spesilmesiz prom God, dat man uda i pris mas stap prom tok.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Wea diswei, yupla ebriwan uda gede spesilmesiz prom God go gad sans po tok, wan i go tok pas den apta, nadawan. So ebriwan wea da sos i go lan ane i go inkariz ebriwan prom dem spesilmesiz.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Tingbaut dem pipol uda gede dem spesilmesiz. Dempla prapa sabe po kontrol demplaselp, daswai dempla ken weit po dempla sans po tok.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 God i God blo pis, em no God blo meke samting mesap. So i mas gad pis wea ebridem sos blo God.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Ol oman mas stap kuaiat no tok wea dem sosmiting. Ol mas soe rispekt, no tok. Dempla mas no meke demplaselp bos wiskain dem lo blo Mozes i spik.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Ip dem maret oman i gad kuestin po askem, dempla mas aske dem man blo dempla wea aus pas, bikoz ip oman i go tok wea sosmiting dempla daune demplaselp.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Yupla ol Korintpipol, yupla tingk dem wod blo God i bin stat wea yupla a, ane i pinis wea yupla, a? Wel yupla rong!
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Ip eniwan uda spik dat em i spesilmesizman blo God o ip em i spik em gad ol sabe wea God i bin gibem, datwan mas sabe wanem ai raitem ya po yupla i oda stret prom da BosLod.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Bat ip em no wande tekenotis baut dis oda ya wea ai bin raitem po yupla, den yupla mas no tekenotis wea datwan.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 So mai labing bala ane sisi, yupla mas gad prapa strong ubi po prise dem mesiz wanem God i wandem ane yupla mas no stape nobodi po spik dem dipren langus blo God.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Bat meke ebriting wea sos prapawei ane raitwei.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.