1 Coríntios 10

Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Mai labing bala ane sisi, ai wande yupla po tingbaut wanem i bin apen po ol ate ane aka blo yumpla de prapa longtaim bipo de wea da dezet eria. God i bin meke dempla po pole da klaud blo em, ane em bin gaide dempla seip tru da Red Solwata, wagbaut go lo drai graun.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Dem pipol uda bin de pole Mozes wen dempla bin go tru da klaud ane da solwata, i wase dempla bin wantaim baptaiz wea demtu ting,
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 ane dempla ebriwan i bin kaikai dem mirikal kaikai wea God i bin gibem,
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 ane dempla ebriwan i bin dringk da mirikal wata wea God i bin gibem. God i bin meke da wata kamaut prom da ston wea i bin de wea dempla, ane dat ston i bin Kraist emselp.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Nomata God i bin meke gudting po dempla, God i bin wail po klosap ebriwan prom dempla, bikoz prom dem nugudwei blo dempla, ane em bin damiz demwan de wea da dezet eria.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Demting wea i bin apen i po wone yumpla, solong yumpla nogo wande meke ol nugud samting wiskain dempla i bin mekem,
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 o wosip ol laigod, wiskain sam prom dempla i bin mekem. Baibol i spik, ‘Dem pipol bin meke big pisting kaikai ane dringk po ona dem laigod.’
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Yumpla mas no meke yumplaselp po slipraun meke nugudting wiskain sam prom dempla i bin mekem, daswai 23,000 prom dempla i bin ded wantaim wea wan dei.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Yumpla mas no kip sin po teste da BosLod, tingk em nogo panis yumpla seimkain wiskain dempla wea dat dezet eria i bin tingk. Daswai ol sneik i bin kile dempla.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Ane yupla mas no kip paine polt wea olkainting, seimkain wiskain dempla i bin mekem. Daswai God i bin sane einzel blo ded po kile dem pipol.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Demting wea i bin apen po dempla i bin apen solong yumpla go luk ane sabe. I bin raitem po wone yupla wea distaim ya nau ane i go pinis sun.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Ip yupla tingk yupla Kristian laip i nadakain strong, prapa lugaut yuplaselp bikoz plenti Kristian i poldaun prom meke sin.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Bat tingbaut dem nugud samting wea i kam po meke pipol sin gense God, i kam po ebri pipol tu. Bat God em ebritaim de po lugaut yupla. Em i go stape dem nugud samting po kam nadakain strong gense yupla dat yupla kan pait gense dem nugudting. Wen demting go kam po yupla, em go soe yupla da wei po paite demting.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 So mai labing pamle, stap prapa longwei prom wosip ol laigod.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Yupla ol pipol uda gad gudsens, yuze sens blo yupla. Yupla zazem po yuplaselp ip wanem ai spik i tru.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Tingbaut dat kap wea da teibol blo God wen yumpla blese da kap ane eso God. Wiswei? Yumpla i gad eni sea wea da blad blo Kraist wanem em bin kapsaid em po yumpla a? Ane wen yumpla i broke da bred, yumpla i gad eni sea wea da bodi blo Kraist tu a?
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Yumpla kaikai prom wan bred, i soem dat yumpla i wan bodi.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Tingbaut dem pipol blo Izrael, demwan uda i bin kaikai dem sakripais wea dem olta. Dempla bin kam tugeda sere dem opring po wosip God tu.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Wanem ai trai po spik po yupla a? Yupla tingk ai spik ol kaikai wea i bin meke opring po ol laigod i prapa samting a, o dat ol laigod i prapa samting tu a?
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Nono! Ai spik diskain, wen ol pipol uda no wosip God meke sakripais, dempla meke sakripais po ol debolspirit. Dempla no mekem po God ane ai no wande yupla po wok tugeda wea ol debolspirit.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Yupla kan wantaim dringk prom da kap blo da BosLod ane dringk prom da kap blo ol debolspirit. Yupla kan wantaim kaikai prom da teibol blo da BosLod ane prom da teibol blo ol debolspirit.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Wanem yupla teste da BosLod po? Yupla wande meke da BosLod zeles wase Izrael i bin mekem po God a? Yupla tingk yumpla mostrong den da BosLod a?
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Sam yupla spik diskain, ‘Mipla ken meke enisamting’, bat ai spik no ebriting i ken elpe yupla. Sam spik, ‘Mipla ken meke enisamting’, bat no ebriting i go meke ol Kristian strong.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Yupla no mata tingbaut po elpe yuplaselp, bat mas tingbaut po elpe ol nada Kristian.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Diswan i wanem yupla mas mekem. Kaikai eni mit wea i selem wea da maketples ane no aske ol kuestin ip i rait o i rong po kaikai.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Baibol i spik, ‘Da AntapGod i bos blo da wold ane ebriting wea da wold.’
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Ip enibodi uda no bilib wea God i aske yupla po kam kaikai wea aus blo em ane ip yupla wande go, yupla mata go ane kaikai wanem kaikai i gad po kaikai de, ane no aske eni kuestin ip i rait o rong po kaikai.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Bat ip nada man i wone yupla, ‘Dis kaikai ya i bin mekem po sakripais po ol laigod’, den no kaikai da kaikai. Bambai yupla go meke badpasin po da wan uda bin wone yupla.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Mait i no rait o rong po yupla bat yupla mas tingbaut dem nadawan ip i rait o rong po dempla.
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Ip ai eso God po da kaikai ane da kaikai i prapa gud, den nobodi gad rizan po daune mi.
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Nomata wanem yupla kaikai o dringk o meke eniting, mekem solong po wosip God.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Yupla mas no meke ol Zuwispipol ane Nozuwispipol o da sos blo God po kam wail.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Diswan i da seim plan ai polem. Ai trai po meke ebribodi api wea ebriting wea ai mekem. Ai no meke demting wea ai prapa wandem po meke maiselp api, bat ai mekem prapa po ol pipol solong dempla go gad sans po bi seib.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.