Mateus 26

YAUBADA A WOGATALA WOUNA (TBO) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yesu a wiatatiyana i wikokowi ma a hewahewali i paliwelehi i pa,
1 — ausente —
2 ‘O hanapugeya iyeta luwaga ma apo Welulagona tolehana ta dewaya, po tau Lawa Moinau tu nugohaleu in’omweleneu tu wigawiya uyahihi po hoi ani take hina tutulawiteu.’
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Naka hougana tu witalaguyaba babadahi po lugagayo tanitaniwaga po mi Yudeya hai tanitaniwaga hi’mboina gogona Kayapa a numa baneina u hinena, babana Kayapa tauna talaguyaba taniwagana.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Ma tunawahi hi wiwogatala ipa iyowai ma Yesu hina numa panipani gowadi po hin’uni.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Hi ibaabani po hi pa, ‘Ega toleha u hinena Yesu ta panipani apo lawa hina wigawiyeta.’
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Yesu u Betani i memae, Simona lepelo a numa uyahina,
6 — ausente —
7 ma wawine gehouna wedu gaimei hi dewadewaya u hinena wakatu dimudimumuna i awali po i nei wakatuna mihana i lata duma ma weduna galenana i haki wahaga, ma Yesu uyahina i hiwogi.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Ma Yesu a hewahewali wawinena hi gagaleya po uyohi i gigai po hi baha hi pa, ‘Babana awai po wakatu geka u dewa guyougeya?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Wakatu geka emoemotana hita gimalena haleya po mone baneina hita waya po dayadayabu hita welehi.’
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Ma Yesu hai wibaabani amaka i hanapugeya yaka i baha nae uyahihi i pa, ‘Geka wawinena ega ona genogenogeya. Awai uyahiu i dewadewaya naka i haki duma.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Tu dayadayabu hai hagu binei apo houga magomagouna u liyaliyami hina memae ma tau apega houga daodaona ta memae.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Wawinena i bunabunamiu naka hiniu i wononogogeya apo hoi kokowaga hina huhouniu binei.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 A baha duma uyahimi yohola apo tuwegau hina guuguyeya lawa atapuhi uyahihi po hina noonoli ma gasi wawine geka a bagibagi uyahiu i dewadewaya apo hina deedeya ani nugomomota tauna binei.’|src="CN01778B.TIF" size="span" ref="Matiu 26.13"
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Ega yaka Yesu a hewali gehouna gowana Yudasa Isakaliyota i nae witalaguyaba babadahi uyahihi
14 — ausente —
15 po i paliwelehi i pa, ‘Mone a lata awai apo ona weleu, ma Yesu uyahimi a palihaleya?’ Ega yaka mone bibitutuna magouhi 30 hi weleya.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Naka hougana Yudasa a gaogao i biheiha ipa iyowai ma apo Yesu ina nugohaleya.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Welulagona tolehana uyahina palawa ega ani lihaahanana houga amna, noka iyeta emosi hota i iotonana, ma Yesu a hewahewali hi nei uyahina po hi pa, ‘Meka tuponana u luhogaleya apo uyahina toleha bimgei to wononogogeya?’
17 — ausente —
18 Yesu i pa, ‘Meyagai baneina ona luiya po lawana amaka o hanapugeya ona paliweleya ona pa, “Bada geka pita a baha uyahim, i pa u houga dumana i tuliyaliyani, yaka apo u hewahewali mitehi welulagona tolehana om numa uyahina ton’ani.” ’
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Ega yaka Yesu a baha hi wotagoya po Welulagona tolehana hi wononogogeya.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Aipompom Yesu a hewahewali magouhi 12 mitehi hi lui po hi duhuna po hi’mam.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Ma hai amna u hinena Yesu i baha i pa, ‘A baha duma uyahimi uyahimiyei apo lawa gehouna ina nugohaleu.’
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Yesu a baha geka binei ma hi nugodubu, yaka emosi po emosi Yesu i laubayadeya i pa, ‘Guyau iyai? Nugote tau?’
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Ega yaka Yesu i baha i pa, ‘Lawana mitehi gaeba emosi uyahina to wohopu gogona tauna apo ina nugohaleu.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Lawa Moinau apo a hilage, mei Yaubada a Buka uyahina hi gilugilumi pite, tamogi lawa awai Lawa Moinau ina nugonugohaleu naka tauna tu nugodubu. Itapa lolowa ega hita guni po ita lata apo ita haki wahaga, ma apo ina winugototogo duma a apapoe binei.’
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Ega yaka Yudasa Yesu tu nugohalenana i baha i pa, “Guyau, nugote tau?’
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Hai am uyahina Yesu aniani i waya po i wimaamala ma i tomutomuya po a hewahewali i welewelehi ma i baabani i pa, ‘Geka hiniu ona waya po on’ani.’
26 — ausente —
27 Ma keyaka i waya po i wimaamala ma i welehi, ma i baha i pa, ‘Magomagoumi on’umaya,
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 geka talau Yaubada a wogatala binei lawa atapuhi hai apapoe paligigilana binei apo ina kololo.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Ma a paliwelemi amalai ma i wawala po i nenae apega wine a umaya a sigana taumi ma tau Amau anani taniwaga uyahina, wine wouna apo tan’umaya.’
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Ega yaka hi lulougo ma hi hopu po hi gae Oliweta oyana uyahina.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Yesu i baha nae uyahihi i pa, ‘Ididibala geka atapumi apo ona lowo haleu, mei Yaubada a Buka i bahebaheya i pa,
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Ma u towolo meme u mulina apo a tahatahaya nae u Galili ma taumi muliugei ona nei.’
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Pita i baha kadidili i pa, ‘Atapuhi apo hina lowo halem, ma tau apega a lowo halem.’
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Ma Yesu Pita uyahina i baha nae i pa, ‘A baha duma uyahim, kamkam olotona apega ina tou, a sigana mala tonuga una bowiyeu.’
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Ma Pita i baha i pa, ‘Apeega. Apo hina laihilagenim, yaka tau gasi hina lihilageniu. Apega a bowiyem.’
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Yesu a hewahewali tauhi mitehi hi nae tano Gesemani uyahina, ma i paliwelehi i pa, ‘Geka hotanana ona memae ma tau kikina a tunae po a lupali.’
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Ega yaka hai tonuga i weluwinihi po mitehi hi nae, Pita ma Sebedi natunatuna luwaga, ma Yesu anai nugowiyuwana po anai nogohelelena.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Ega yaka i paliwelehi i pa, ‘Nugonugou i wiyuwa duma nugote kikina ma apo a hilage, uyahinei geka hotanana ona memae ma ta gagalena imahi.’
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Ma Yesu tupona i tunae ma i polou hoi hipuli ma i lupali i pa, ‘Amau, apo emoemotana yaka geka wiyuwa keyakana uyahiu una wihaleya. Tau u nugotuhu hawena ma tam om nugotuhu una dewa tagoya.’
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Ma i gunawileya a hewahewali uyahihi po hi eneno ma i tuhagahi, ega yaka Pita uyahina i baha nae i pa, ‘Pita, ega emoemotam kabudala gaogaona emosi ma ta gagalena?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Ona gagalena ma ona laupali po ipa ega ludadana ona ialoni. O luhogaleya ipa ona haguwe ma hinimi hi begabega.’
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Yesu i gunawilena meya po i lupali i pa, ‘Amau, wiyuwa keyakana ega ata luhogaleya an’umaya, tamogi ipa om nugotuhu a wotagoya.’
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Ma i gunawilena meya a hewahewali uyahihi po hi eneno ma i tuhagahi, babana matahi hi pota.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Ega yaka i nehalena mehi po i nae a lupali i witonugaya, ma a lupali i lilugo meya.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ma i gunawilena meya po a hewahewali uyahihi i baha nae i pa, ‘Iyowai yohola o eneno, ma o iyagohina? Ona galeya u houga amaka i geleta po tau Lawa Moinau hina nugohaleu tu apapoe u nimahi.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Ona towolo po ta nae babana tu nugohaleu amaka e nenei.’
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Yesu yohola i ibaabani ma Yudasa i geleta tauna a hewali gehouna. Ma lawa hi nenei naka witalaguyaba babadahi po mi Yudeya hai tanitaniwaga hi himilihi po Yudasa mitehi hi nei ipa Yesu hina numa panipani, a nimagawiya gapolahi anai kwasikwasihi po anai dabalumahi hi nei Yesu uyahina.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Ma Yudasa wekiwekilala gehouna uyahihi i baheya i pa, ‘Apo ona gagaleu ma lawana a nae po niuna a yagoyagoni, naka tauna Yesu apo ona womomohi.’
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Ega yaka i dumalu po i nae Yesu uyahina po niuna i yagoni ma i mamali i pa, ‘Tinani Guyau.’
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Ma Yesu i baha nae Yudasa uyahina i pa, ‘Tulau, awai binei u nei?’
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Ma Yesu a bolu uyahihiyei lawa gehouna nimana i wohopuneya po a kwasikwasi i holi po tu witalaguyaba hai taniwaga a tu bagibagi i lubuya po tanigana i talutuiya.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Ma Yesu lawana uyahina i baha nae i pa, ‘Amaka ma om kwasikwasi ani hounana uyahina una houna meya, babana tu wigawiya witona hai ani hilage.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 A paliwelem inapa a lupali Amau uyahina hagu binei, yaka apo tu winoyanoya yadei bolu banei dumana ina himilihi.
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Tamogi apeega, babana geka tahayana amaka Yaubada a Buka uyahina hi bahebaheya ipa limoinana ina geleta.’
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Naka hougana Yesu bolu uyahihi i baha nae i pa, ‘Iyowai po nimagawiya gapolami o nei biugei mei tau tu danene?
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Ma iyowai po iyeta magomagouna numa dalabu baneina uyahina a iyatatiyana ma ega ota paniu, ma geka dewahi ipa hina geleta po tu bahapiko hai wibaabani atapuhi Yaubada a Buka u hinena hi gilugilumihi anohi hina limoinehi.’ Ega yaka Yesu a hewahewali atapuhi hi lowo haleya.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Tu wigawiya boluhi Yesu hi numa panipani po hi niyeya tu witalaguyaba hai taniwaga gowana Kayapa uyahina, ma Kayapana a numa u hinena naka lugagayo tanitaniwagahi po mi Isalaela hai tanitaniwaga hi’mboina gogona po hi memae.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Ma Pita mulihiyei i wotago po i nae tu witalaguyaba hai taniwaga a numa u gali hinena i lui po tu galena itete mitehi hi tugutugula, ma i lautanigana ipa apo Yesu a taniwaga awai hina weleya.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Ma tu witalaguyaba babadahi po tu wiwogatala atapuhi Yesu hi gou koyakoyameya ipa iyowai ma Yesu a baba awai hina tuhagaya po hin’uni.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Ma tu wigou koyakoyama hi nei po Yesu hi igouya ma ega kikina lawa luwaga hai wigou nonolahi emosi.
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 hi baha hi pa, ‘Yesu lolowa i baha i pa, “Emoemotau apo numa dalabu geka a hoe haleya ma iyeta tonuga u hinena ma apo a wogo meya.” ’
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Ega yaka tu witalaguyaba hai taniwaga i towolo po i baha i pa, ‘Iyowai? Ega emoemotana po noka lawahi hai wigou una wimiheya? Hai limoinana amaka ta nonoli ma om baha awai?’
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Ma Yesu i genuwana.
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Ma Yesu i baha i pa, ‘Naka amaka u baheya, ma a paliwelemi apo yohola tau Lawa Moinau, Tu maninidumana u awala hinebawana a tugutugula ma ona gagaleya, ma yaloi uyahinei a hopu mai.’
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Uyahinei tu witalaguyaba hai taniwaga uyona i gigai ma a kaleko i loloya ma i baha i pa, ‘A baha o nonoli, Yaubada i widibogi. Amaka ma ega tu wigou hina ibaabani a powa binei.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Ma iyowai taumi omi winugonugotuhu Yesu binei?’
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Ma hi howaya ma hi lunawatatani ma gehouhi hi kodikodili
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 ma hi laubayadeya hi pa, ‘Inapa tam Besinana lawana yaka una wipiko iyai i launim?’
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Ma Pita hoi galihine i memae ma tu bagibagi guguhinina gehouna i hopu mai po i baha nae i pa, ‘Tam lawa Galiligei lolowa Yesu mitehi u memae.’
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Ma lawa magomagouhi u matahi ma i bowi i pa, ‘Om wibaabani anona ega ata hanapugeya.’
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Ega yaka Pitana i tudeiwa nae gali u matetana, ma guguhini gehouna Pita i galeya yaka lawa hi towotowolo uyahihi i baha i pa, ‘Naka lawana lolowa Yesu lawa Nasaletagei mitehi hi memae.’
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Pita i bowi meme ma i wigwala i pa, ‘Naka lawana tau ega ata hanapugeya.’
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Hi memae houga kukuna ma lawa gehouhi hi nei Pita uyahina po hi pa, ‘Baha dumana tam Yesu a bolu gehouna, babana ponam gololona mei mi Galili ponahi gololona.’
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Ega yaka Pita i wigwala labatana i pa, ‘U gwala amau, naka lawana tau ega ata hanapugeya.’
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Ma Pita, Yesu a baha i nugotuhuya i pa, ‘Apega kamkam olotona ina tou, a sigana mala tonuga una bowiyeu.’ Ma i hopu hoi uputa po i tou duma.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.