Provérbios 16
Kotira Uva (TBG) vs ARA
1 Tenavu avu aato irikeha tiha, Naantiara minti mintima irerave tiarirarovata, Noravano Kotiva hove tirera, vi haikara homa autirara, kia hove tirera, kia ho autirara.
1 O coração do homem pode fazer planos, mas a resposta certa dos lábios vem do
2 Tenavu tiha, Tenavu avuqavuqamake ekaa okara auti vauro ti vaurarovata, Noravano Kotiva tinavu avu aatoqiraara tuantikero rairakero tave vaira.
2 Todos os caminhos do homem são puros aos seus olhos, mas o
3 Are ekaa nena autire ina haikara Nora Kotira kauquqi vatairaro viva ai kahaqiraro vi haikava koqe iro variarire.
3 Confia ao Senhor as tuas obras, e os teus desígnios serão estabelecidos.
4 Noravano Kotiva nai kaiqa varaaina okarara iriharo ekaa haika autukero vataira. Qora kaiqa vare variaka ekaara entaqaa vehi autu vuate tiro, viva vikavata autukero vataira.
4 O Senhor fez todas as coisas para determinados fins e até o perverso, para o dia da calamidade.
5 Nariaraqai noraiqaake iri variakara Nora Kotira kia antuqa arivaro vaira. Quqaama viva kiama vika qaqi kaira variqi vivara. Viva vika qoraiqamama nimitaanaro.
5 Abominável é ao Senhor todo arrogante de coração; é evidente que não ficará impune.
6 Kotirara antuqa ariraro virara kempukaiqama kero iriqiro vinara viva vira qora kaiqa varaina uvara nunkama amitaanaro. Nora Kotira aatu qeteharo ni vairava qora okara aatarama kaanaro.
6 Pela misericórdia e pela verdade, se expia a culpa; e pelo temor do
7 Noravano Kotiva tavairaro vaiintivano vira aaraqaa koqemakero nirera, viva vi vaiintirara quahairaro viva nai navutaaka hampatavata maateraiqama kero varianaro.
7 Sendo o caminho dos homens agradável ao Senhor , este reconcilia com eles os seus inimigos.
8 Hauri are una kaiqa varehara airi airaira varakera vaterora. Koqemama are inaara haikaqai vatehara avuqavu okara avataqira vinara.
8 Melhor é o pouco, havendo justiça, do que grandes rendimentos com injustiça.
9 Are nena avu aato utihara te minti minti irerave tirarovata, Noravano Kotiva ariara nai tiva tai aararaqaa vuane ti vaira.
9 O coração do homem traça o seu caminho, mas o
10 Kotiva avuhainaa vaiinti noraiqama kaivarora tiro, vi vaiintiva vira uva vaiinti nahenti tiva nimi vaira. Viva vaiinti nahenti uva avuqavu i entara avuqavuqama kero uva rahe vaira.
10 Nos lábios do rei se acham decisões autorizadas; no julgar não transgrida, pois, a sua boca.
11 Avuqavu rahe vai sikerira, virarama Nora Kotira antuqavano vairo. Viraqohai koqemake rairake vataate ti vaira.
11 Peso e balança justos pertencem ao Senhor ; obra sua são todos os pesos da bolsa.
12 Avuqavu okara avataqi vi vai kamaaniva kempuka vairara ti, vira avuhainauka kia qora okarara antuqa arimanta variara.
12 A prática da impiedade é abominável para os reis, porque com justiça se estabelece o trono.
13 Avuhainaa vaiintivano quqaa uva ti variaka uva iriataa ivaro vaiharo vikara quaheharo vaira.
13 Os lábios justos são o contentamento do rei, e ele ama o que fala coisas retas.
14 Avuhainaa vaiintivano vo vaiintiara arara itairera, viva vira aruma kaanaro. Virara iriharo koqe avu aato vataava avuhainaa vaiinti koqema amitairaro vira arara itairava humpama vuarire.
14 O furor do rei são uns mensageiros de morte, mas o homem sábio o apazigua.
15 Avuhainaa vaiinti virivano koqe iro vairera, viva vaiinti vo kia arukaraitiro, qaqi kairaro variqiro vuanaro.
15 O semblante alegre do rei significa vida, e a sua benevolência é como a nuvem que traz chuva serôdia.
16 Kia airi monu varerara noraiqaakera iriraitira, koqe avu aato varenarara noraiqaakera iriqira vuana. Koqe avu aato vareva nora haikama vairo.
16 Quanto melhor é adquirir a sabedoria do que o ouro! E mais excelente, adquirir a prudência do que a prata!
17 Avuqavu ni variaka qora kaiqa varaarorave ti, koqe aaraqaa vi variara. Ho raurihara variane. Are kia qutiraitira, qaqi variqi virerave tirera, kia qora aaraqaa nuane.
17 O caminho dos retos é desviar-se do mal; o que guarda o seu caminho preserva a sua alma.
18 Nai autu tuaherairava variqiro viro, vuru qoraiqama vuanaro. Nariaraqai noraiqaakero irirava variqiro viro, vuru kaavu ntuanaro.
18 A soberba precede a ruína, e a altivez do espírito, a queda.
19 Hauri nái nutu tuaheraaka muara varate airairara aivata rairake amivora. Koqemama are kia airi airaira vataraitira, nena vara muntuviqama kera, vehi variaka hampata variqira vinara.
19 Melhor é ser humilde de espírito com os humildes do que repartir o despojo com os soberbos.
20 Koqe uva maara avataqiro virava koqe iro varianaro. Nora Kotiraqaa muntuvi vairava viva nai muntukaqihairo quaheharo varianaro.
20 O que atenta para o ensino acha o bem, e o que confia no
21 Koqe avu aato vataaka variamanta vaiinti nahenti vikara tiha, Vika koqemake vo okara vo okara rairake iri tave variakave, ti variara.
21 O sábio de coração é chamado prudente, e a doçura no falar aumenta o saber.
22 Vo okara vo okara koqemake rairake tavaa okarava vaireva, ruvu namari koqera voqaarama vairo. Vi okarara avateka qaqi variqi vivara. Kia avu aato vataaka hampi okara auti variava nái qoraiqamake vaira.
22 O entendimento, para aqueles que o possuem, é fonte de vida; mas, para o insensato, a sua estultícia lhe é castigo.
23 Koqe avu aato vataava hampi uva tiarorave tiro, nai noqaa koqemakero raqiki vaimanta vaiinti nahenti vira uva maara iriataa imanta variara.
23 O coração do sábio é mestre de sua boca e aumenta a persuasão nos seus lábios.
24 Koqe uvavano hani voqaarama vairo. Vi uvava voqavata hiakaa iharo vaiinti nahenti vaata kempukaiqama nimite vaira.
24 Palavras agradáveis são como favo de mel: doces para a alma e medicina para o corpo.
25 Raurihara variane. Aara vovatama vaivo. Are vi aarara koqe aarave tirora. Vi aararaqaa ni variaka variqi vi, vuru qutuma vivarave.
25 Há caminho que parece direito ao homem, mas afinal são caminhos de morte.
26 Kaiqa vaiintivano te karara narara variarorave tiro, viva kempukaiqamakero kaiqa vare vaira.
26 A fome do trabalhador o faz trabalhar, porque a sua boca a isso o incita.
27 Qora vaiinti vokiaka qoraiqama nimitareka vo aara vo aara rante variara. Ihavano tatoqa kaintemakero, vika uvavano qoraiqamake vaira.
27 O homem depravado cava o mal, e nos seus lábios há como que fogo ardente.
28 Qora okara auti vai vaiintiva tirorira haika qovaramake vaira. Viti viri niharo tauvaqa vauraa uva ti vaira kaara tontiqamake variaka nai navutaiqi nai navutaiqi variara.
28 O homem perverso espalha contendas, e o difamador separa os maiores amigos.
29 Voqamake vaiinti ntaihe variaka nái kena vaiinti qora aaraqaa kuntama muntuvi kaamanta vikavata qoraiqamavi variara.
29 O homem violento alicia o seu companheiro e guia-o por um caminho que não é bom.
30 Raurihara variane. Vovano nai kena vaiintiara avu kirairera, viva qora kaiqa varareva iharoma mintianaro. Vaiintivano nai no qakiharo evaara uva tirera, viva qora okara autireva iharoma mintianaro.
30 Quem fecha os olhos imagina o mal, e, quando morde os lábios, o executa.
31 Avuqavu niha konta naampaiqama vuaka variavaro vika erera kauhivano avuhainaa tovaqa voqaara vaira.
31 Coroa de honra são as cãs, quando se acham no caminho da justiça.
32 Koqemama are kia airi kempuka varenarara noraiqaakera iriraitira, muntuka qihaaqamakera vainarara noraiqaakera iriqira vuana.
32 Melhor é o longânimo do que o herói da guerra, e o que domina o seu espírito, do que o que toma uma cidade.
33 Tenavu vi kaiqara vi kaiqara vararerave tiarirarovata, Noravano Kotiva hove tirera, homa vi kaiqara varaainara, kia hove tirera, kia ho varaainara.
33 A sorte se lança no regaço, mas do
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.