Números 14
Kotira Uva (TBG) vs NTLH
1 Mintumanta vaiinti nahenti vinavuka tu uvara iri, vika entaqi voqamake oi aai ti vaiha iqi rataqi vivi aatita kora.
1 Então, naquela noite, todo o povo gritou e chorou.
2 Ekaa vika Mosika Eronikara nuntu nauntu tivaqi viha vitantara tiha, Mpo, koqemama tenavu Isipinie, maini aahara vatainie, variqi vi vuru qutu vuataarave.
2 Todos os israelitas reclamaram contra Moisés e Arão e disseram: — Seria melhor se tivéssemos morrido no Egito ou mesmo neste deserto!
3 Nantivaroe Noravano Kotiva tinavu tivita varero vi vataraqaa virevae auti vaivo? Vi vatanaaka raqiha tinavu haruke, tinavu vaintive nahentive ravaaqavu kaimanta vika paanaa vaintima vaivarave. Tenavu Isipini qaiqaa anirante vuariraro koqe iataarave, ti.
3 Por que será que o Senhor Deus nos trouxe para esta terra? Nós vamos ser mortos na guerra, e as nossas mulheres e os nossos filhos vão ser presos. Seria bem melhor voltarmos para o Egito!
4 Vika minti tivake nai tiva ami nai tiva amiha tiha, Aniqenavu qiata vaiinti vo kaamate vira noraiqama kaariraro viva qaiqaa tinavu tivita varero Isipini anirantero vuarire, ti.
4 E diziam uns aos outros: — Vamos escolher outro líder e voltemos para o Egito!
5 Vika minti ti vaura kaara Mosika Eronika vaiinti nahenti nivuqaa vataini hiqintivi, náitanta viri vataini ke vaura.
5 Então Moisés e Arão se ajoelharam e encostaram o rosto no chão diante de todo o povo.
6 Mintumanta Nunira maaqu Iosuaavavata, Jefunera maaqu Kalepivavata, vitanta vi entara Kenaani vata ampeqama keha tavotanta, vika tu uvara kaara muntuka qoraiqumanta vitanta náitanta utavaaqa qunahi qaanahimake,
6 E Josué, filho de Num, e Calebe, filho de Jefoné, dois dos líderes que haviam espionado a terra, rasgaram as suas roupas em sinal de tristeza
7 vaiinti nahenti tiva nimi tiha, Tenavu vi vatara tavauraro koqe vatama vaivo.
7 e disseram ao povo: — A terra que fomos espionar é muito boa mesmo.
8 Noravano Kotiva tinavuara quahairera, viva homa tinavu tivita varero karavano koqemakero qampiqaaina vataraqaa vuru kaanarove.
8 Se o Senhor Deus nos ajudar, ele fará com que entremos nela e nos dará aquela terra, uma terra boa e rica.
9 Ne kiama vaiinti nahenti mini variakara qeteha Kotira uva raqaate. Tenavu kiama vukaari utiraiti, vika naatara kararave. Noravano Kotiva tinavu hampata vaimantara ti, vika una variqanavu kiama ho vika antua nimitevarave. Mintima vairara ti, kia vika naatu qetaate, ti.
9 Porém não sejam rebeldes contra o Senhor e não tenham medo do povo daquela terra. Nós os venceremos com facilidade. O Senhor está com a gente e derrotou os deuses que os protegiam. Portanto, não tenham medo.
10 Vitanta minti tumanta Isareri vika kia Iosuaaka Kalepika tu uvarara quqaave tiraiti, vika tiha, Aniqe ori varake ˻Mosika Eronika˼ ruqutu kaare, tivake vika ori varake vitanta ruqutuare tuvaro vate virave tiro vaakama Kotiva vaunaini voqama kero takuqi vau ovava Kotira Seri Naavuqaa ite vaumanta vika ova aatu qeteha kia vitanta ntaihora.
10 Apesar disso o povo ameaçou matá-los a pedradas, mas, de repente, todos viram a glória do Senhor aparecer sobre a Tenda Sagrada .
11 Mintuvaro Noravano Kotiva Mosira tiva amiro tiharo, Maa vaiinti nahentika qaiqaa qaiqaa ti qoririmake variavo. Te aahuva kaiqa, nora kaiqa vika avutana vara kauramantavata, vika tiriara viva tinavu kia ho kahaqianarove ti variavo.
11 O Senhor Deus disse a Moisés: — Até quando este povo vai me rejeitar? Até quando não vão crer em mim, embora eu tenha feito tantos milagres entre eles?
12 Vira kaara kaiqe te qora aihaviraara vara kaariraro vika vehi autu taiqa kaarire. Te vika taiqake, viraqaahai ai Mosira kahaqiarirara are vo vatanaaka qova vairamanta vi vatanaaka kia maa vatanaaka voqaara vairaiti, vika uri aatarake nai kempuka vatanaaka airitahaama vaivarave, tiro.
12 Vou mandar uma epidemia para acabar com eles, porém farei com que os descendentes de você sejam um povo maior e mais forte do que eles.
13 Noravano Kotiva minti tuvaro Mosiva aqao tiro, Mpo, Noravauvo, are nena kempukaqohaira maa vaiinti nahentika Isipihaira ntita varera maini viri kaarava vaihara are vika vehi autu kairera, Isipi vika virara iri,
13 Mas Moisés respondeu ao Senhor : — Com o teu poder tiraste do Egito esta gente. Quando os egípcios souberem do que vais fazer com este povo,
14 viraqaahai vika maa vataraqaa variakavata tiva nimivarave. Maa vataraqaa variaka kankomake iriavara are nena vaiinti nahenti hampata variaramanta ai vaiinti nahenti ai tave variarave. Maa vataraqaa variaka iriavara are kuariqaa quromuravano vaavi vairaqi vaihara tinavu avuni vihara, entaqi ihavano viavi ite vairaqi are tinavu avuni vi varianarave.
14 eles contarão isso aos moradores desta terra. Estes já sabem que tu, ó Senhor Deus, estás com a gente e que és visto claramente quando a tua nuvem para sobre nós. E sabem também que vais adiante de nós numa coluna de nuvem de dia e numa coluna de fogo de noite.
15 Are ekaa nena vaiinti nahenti vehi autu taiqa kairera, vo vatanaa vo vatanaaka ai nora kaiqara iriaka, vika ariara mintima tivarave:
15 Se matares o teu povo, as nações que ouviram falar a respeito da tua fama vão dizer
16 Noravano Kotiva nai kauqu aiqiqaa aqukeharo vi vatara tenta vaiinti nahenti nimirerave tivakerovata, viva vika ntita varero qumina vataini viharo vika ekaa vehi autu taiqa kaivo, tivarave. Vika minti tivorave.
16 que mataste o teu povo no deserto porque não pudeste levá-lo para a terra que prometeste dar a ele.
17 Noravauvo, haaru are nena kauqu aiqiqaa aqukehara te mintirerave tiana uvara irihara, nena kempuka tinavu humiqaane. Haaru are nena minti tianarave:
17 Agora, Senhor, eu te peço que mostres o teu poder e que faças o que prometeste quando disseste:
18 Te Noravano Kotika kia vaaka arara ite vaikave. Te vaiinti nahentiara voqamake aaqurihama nimite vauraukave. Te tenta uva ekaa enta avataqi vi vauraukave. Te ekaa vika vaaqu kaiqa vare variaravata, ti uva raqake variaravata, nunka nimite vauraukave. Mintihavata, te vika qora kaiqa varaara kaara vika ntaihama keha vika vaintivata, vika naintivaravata, vika naintivara vaintivaravata, ntaihama karerave, tianarave.
18 “Eu, o Senhor , tenho paciência e muita compaixão; eu perdoo a maldade e o pecado, porém não trato o culpado como se fosse inocente. Eu faço com que o castigo dos pecados dos pais caia sobre os seus descendentes, até os bisnetos e trinetos.”
19 Mpo Noravauvo, are vaiinti nahentiara voqama kera aaqurihama nimite variaravara tira, are maa vaiinti nahentika qora kaiqa varaa uvara nunka nimitaane. Vika Isipihai anu entaraqaahaira are qaiqaa qaiqaa vika qora kaiqa varo uvara nunka nimitaanantema kera, maa entaravata vika uva nunka nimitaane turo, tiro.
19 E agora eu te peço, ó Deus, que perdoes o pecado deste povo, de acordo com a tua grande misericórdia, como já tens feito desde o Egito até aqui.
20 Mosiva minti tuvaro Noravano Kotiva nai tiva amiro tiharo, Hove, are tianantemake, te vika qora kaiqa varaa uvara nunka nimitarerave.
20 O Senhor Deus disse: — Já que você pediu, eu perdoo.
21 Te vika uva nunka nimiteha, vo uvavata tirerave. Te ekaa enta variqi vi vaurauka vauraro ti mpeqa okaravano ekaa vataini takuqiharo mpiqe vairave. Mintiverama te kauqu aiqiqaa aqukeha maa uvara kempukaiqamake mintima ti:
21 Mas, pela minha vida e pela minha presença gloriosa que enche toda a terra, juro que
22 Maa vaiinti nahentikaqihairo kia voqavanovata te ni nimirera iaina vataraqaa vuanarove. Maa vaiinti nahentika Isipinivata qumina vatainivata vaiha, ti takuqi vai okararavata taveha, te nora kaiqa, vo kaiqa vo kaiqa varaunaravata tavaarave. Vika tavehavata, airi tataa ti uva raqakeha kia ti uva avate variarave.
22 nenhum desses homens viverá para entrar naquela terra. Eles viram a minha glória e os milagres que fiz no Egito e no deserto. No entanto dez vezes puseram à prova a minha paciência e não quiseram me obedecer.
23 Haaru te kauqu aiqiqaa aqukeha vika kaivaqaukavarara tiha, Ni vaintivara vi vatara nimirerave tuna vataraqaa maa vaiinti nahentika kia ho vivarave. Maa vaiinti nahentika ti qoririma timitaara kaara, kia voqavanovata mini ho vuanarove.
23 Eles nunca entrarão na terra que jurei dar aos seus antepassados. Nenhum daqueles que me abandonaram verá aquela terra.
24 Ti kaiqa vaiinti Kalepira avu aatovano vo qarama kero vaivaro viva tinta hantuqa avate vairara ti, te vira vita vare viva vaaka aitutuma kero tavai vatara mini vuru karerave. Te vira mini vuru kaariraro viva mini vairaro vi vatava vira naintivara vatama varianarove.
24 Mas o meu servo Calebe tem um espírito diferente e sempre tem sido fiel a mim. Por isso eu farei com que ele entre na terra que espionou, e os seus descendentes vão possuir aquela terra.
25 Maa entara Amareki vatanaakavata Kenaani vatanaakavata uqita kantama variavo. Virara irihama hura ne ekaa himpi katu vare anirante Naare Namari vainaini vi ani varia aararaqaa vivi, qumina vo kanta oru variate, tiro.
25 Agora os amalequitas e os cananeus estão morando nos vales; portanto, amanhã voltem e vão para o deserto, na direção do golfo de Ácaba.
26 Noravano Kotiva Mosika Eronika tiva nimiro tiharo,
26 O Senhor Deus disse a Moisés e a Arão:
27 Maa vaiinti nahentika qora kaiqa vare variaka, vika airi entama tiriara nuntu nauntu ti variavaro ti popohaivo. Tairentae vika minti ti vai uvara qaqira kevarave?
27 — Eu tenho ouvido as reclamações dos israelitas. Até quando vou aguentar esse povo mau, que vive reclamando contra mim?
28 Ho netanta ti uva maa, vika tiva nimiate, Te Noravano ekaa enta variqi vi vauraukama te tenta kauqu aiqiqaa aqukeha niara mintima turo: Ne nuntu nauntu tiha, Tenavu maini qumina kanta variqi vi vuru qutu virerave, tia uvara iruro. Ho ne nenta tiantemake, tevata ni mintima karerave.
28 Diga a essa gente o seguinte: “Juro pela minha vida que darei o que vocês me pediram. Sou eu, o Senhor , quem está falando.
29 Ne qutivaro ni vaatavano aahara vata, vi kanta hampiara voqaara varianarove. Ne tiriara nuntu nauntu ti vaiha tirori variara kaara ne ekaa 20 ihiqaahai voqavata varakeka kia ho vi vataraqaa vivarave.
29 Vocês serão mortos, e os corpos de vocês serão espalhados pelo deserto. Vocês reclamaram contra mim, e por isso nenhum de vocês que tem vinte anos de idade ou mais entrará naquela terra.
30 Haaru te tenta kauqu aiqiqaa aqukeha niara vi vataraqaa oru variate tunarave. Vate ne ekaa kia ho mini vivarave. Ho Kalepika Iosuaakaqai vi vataraqaa vivarave.
30 Eu jurei que os faria morar lá, mas nenhum de vocês entrará naquela terra, a não ser Calebe, filho de Jefoné, e Josué, filho de Num.
31 Ne tiha, Vi vatanaaka tinavu hampata raqiha tinavu haatarake tinavu vaintivara rumpatevarave, tiarave. Ho te vi vaintika ntita vare ne vi vatara qoririma kenaini vuru kaari vika vi vatara varema mini vaivarave.
31 Vocês disseram que os seus filhos seriam presos, mas eu vou levar esses filhos para a terra que vocês rejeitaram, e ali será o lar deles.
32 Ne kia mini viraiti, ne qumina vata maini vaihama qutu taiqa vivarave.
32 Porém vocês morrerão, e os corpos de vocês ficarão neste deserto,
33 Nahentivano nai vaati qaqira kero vo vaiinti hampata nintemake, nevata ti qaqirake kia ti uva iriavo. Vira kaara ni vaintivara 40 ihiara aahara vata maini vi aniha, nora maara variqi vimanta ne vika noka qoka ekaa qutu taiqa vivarave.
33 onde os seus filhos vão caminhar quarenta anos. Vocês foram infiéis, e por isso eles vão sofrer, até que todos vocês morram aqui.
34 Niqihai vaiinti vonavu 40 entanavu oru vi aniha vi vatara aitutumake tavaamanta viraqaahai ne ti uva raqa keha kia vi vataraqaa virerave tiara kaara te kia niara 40 entanavuara tiraiti, te niara 40 ihiarama ne nora maara varaqi vivarave. Ne mintimake variqi vivaro ni aato kenko tiramanta ne mintima tivarave: Oho, Noravano kia tinavuara quaheharo nora maarama tinavu timi vaivo, tivarave.
34 Quarenta anos vocês vão sofrer por causa dos seus pecados, conforme os quarenta dias que vocês espionaram a terra, um ano para cada dia. Vocês vão saber o que é ficar contra mim.
35 Ne qora kaiqa vare variaka vaiha ne vohaa avu aato vateha ti qoririma timitaara kaara ne ekaa vohaiqa vohaiqavano qumina vataini vaiha qutu vivarave turo. Te Noravano Kotikama vi uvara tivatauro, tiro. Kotiva minti turama.
35 É isto o que vou fazer com todo este povo mau que se revoltou contra mim: todos vocês morrerão e serão destruídos neste deserto. Eu, o Senhor , falei.”
38 Vaiinti 12navu vi vatara oru aitutumake tavokaqihai 10navu qutu vumanta Iosuaaka Kalepikaqai kia qutiraiti, qaqi koqemake vaura.
38 Dos doze homens que foram espionar a terra, somente Josué e Calebe ficaram vivos.
39 Mosiva Noravano Kotiva tu uvara Isareri tiva nimumanta vika vi uvara iriha voqamake iqi ratora.
39 Os israelitas ficaram muito tristes quando Moisés contou o que o Senhor tinha dito.
40 Vika voqamake iqi ratake, vira qararaa toqaqi vika himpi vuru Mosira tiva ami tiha, Are iriane. Tenavu Noravano ti uvara raqake qora kaiqama vara kauro. Ho vate tenavu Noravano tinavu timireva tivatai vataraqaa virerave, ti. Vika minti tivake himpi veraini Kenaani hampata raqireka vurama.
40 De manhã bem cedo, começaram a entrar na região montanhosa. Eles diziam: — Agora estamos prontos para ir até o lugar que o
41 Iqoka raqireka auti vauvaro Mosiva vikara aqao tiro, Nana kaarae ne Nora Kotira uva raqa keha kia vira uva irireka auti variavo? Ne mintivera, ne kia ho vi vatanaaka naatara kevarave.
41 Porém Moisés respondeu: — Então por que vocês estão querendo desobedecer à ordem de Deus, o
42 Qaqirake kia vuate. Noravano Kotiva kiama ni hampata vaivo. Hauri ne vimanta navutaaka ni naatara kevorave.
42 Não entrem na região montanhosa. O Senhor não está com vocês, e os seus inimigos vão derrotá-los.
43 Ne mini orunte Amarekivata Kenaanivata hampata raqivera, vika ni aruma kevarave. Ne Nora Kotira qoririmake vira uva kia avataqi vuara kaara viva kia ni hampata vairaitiro, kiama ni kahaqianarove, tiro.
43 Os amalequitas e os cananeus estão ali para enfrentá-los e matá-los na batalha. O Senhor não estará com vocês, pois vocês o abandonaram.
44 Mosiva minti tumanta vika kempukaiqamake vira uva kia iriraiti, tenavu navutaaka homa naatara kararave tivake, vika hampata raqireka veraini vuvaro Mosiva kia vika hampata viraitiro, qaqi vatukaini vaura. Vika Nora Kotira Vokisevata kia vararaiti, qaqi vatukaini ke vura.
44 Mesmo assim os israelitas teimaram em querer entrar na região montanhosa, mas nem a arca da aliança de Deus, o Senhor , nem Moisés saíram do acampamento.
45 Ho Isareri raqireka aaraini vi vaumanta vika navutaaka Amarekivata, Kenaanivata, veraihai uqitakanta tuvu Isareri hampata raqiha Isareri naatara kora. Vika Isareri aru ntataqi tuvi, muntu Homaa vatukaini kora...
45 Então os amalequitas e os cananeus que moravam naquela região montanhosa atacaram, e derrotaram os israelitas, e os perseguiram até Horma.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Números 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.