Mateus 9

New Testament in Tatuyo (TAV_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesu cumuapʉ eja jãa, ti ra i nʉgoa cãnacʉ capeñacoajupʉ, cʉ cãninucuri macapʉ tunu aácʉ.
1 Jesu wa afe’en yen naatu matabir maiye rabon na ana bar ana meraramaim tit.
2 Cʉ catunu ejaro jĩcaʉ cáaá majiquẽcʉre yojarica ajeropʉ cʉ tʉpʉ cayo neajuparã aperã. “Mani yaʉre netoo majiimi Jesu,” caĩ tʉgooñañuparã. To bairo Jesu cʉ̃re na catʉgooña nʉcʉbʉgoro catʉjʉ majiñupʉ. To bairo tʉjʉ majiri: —Yʉ yaʉ, tʉgooña tutuaya. Caroorije mʉ cátajere majirioʉ yʉ áa, cáaá majiquẽcʉre cʉ caĩñupʉ Jesu.
2 Nati’imaim sabuw afa orot ta an uman murubin emo’emomaim hiwan hi’abar hina Jesu biyan hitit, naatu Jesu sabuw hai baitumatum itin, basit orot an uman murubin isan eo, “Natu men iniyababan, o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
3 To bairo cáaá majiquẽcʉre cʉ caĩro judío majare cabuerã jĩcaarã to cãna, “Ani Jesu rooro Dio cʉ catʉjooquẽtie ĩmi,” na majuuna caĩ tʉgooñañuparã. Dio jĩcaʉna ãmi caroorije camaja na cátiere camajirio majii ĩrã caĩ tʉgooñañuparã.
3 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib.”
4 To bairo na caĩ tʉgooñarijere camajiñupʉ Jesu. Na caĩ tʉgooñarijere majiri: —¿Nope ĩrã mʉja yeripʉre rooro yʉre mʉja tʉgooñati mʉjaa?
4 Jesu abisa hinotanot itin naatu eo, “Kwa aisim dogor wanawanan not kakafih kwanotanot?
5 Apeĩ, “Caroorije mʉ cátajere majirioʉ yʉ áa,” jocʉna ĩ majiboʉmi apeĩre caroorije cʉ cátajere re majiquetibacʉ quena. Cáaá majiquẽcʉre, “Wamʉnʉca aácʉja,” ti wame macare cʉ̃re cʉ caĩata cʉ canetoo majiquẽtiere iñooboʉmi.
5 Ef menatan i hamehamen, orot ana kakafih notawiyen isan anao i hamehamen ai anau namisir nabat nareremor i hamehamen?
6 To bairi yʉ ati yepapʉ Dio cʉ cajooricʉna yʉ cãniere, camaja caroorije na cátiere na yʉ camajirio majirijere mʉjaare yʉ iñoogʉ, na caĩñupʉ Jesu. To bairo na ĩ, cáaá majiquẽcʉre ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: —Wamʉnʉcaña. Mʉ yojaricarore ne, mʉ ya wiipʉre aácʉja, cʉ caĩñupʉ Jesu.
6 Baise kwakakasiy, imih ani’obaiyi kwana’itin, orot Natun i tafaramamaim fair bai bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo, “Kumisir a ir kunuw kubai a ubar kwen.”
7 To bairo cʉ caĩrona cáaá majiquetibatacʉ wamʉnʉca, cʉ ya wiipʉ cáaácoajupʉ yua.
7 Orot misir ana ir nuw bai ana ubar in.
8 To bairo cʉ cáaáto to cãna paarãacã catʉjʉ acʉacoajuparã. Tʉjʉ acʉari Diore, “Ñuu majuucõa,” caĩ wariñuuñuparã. Jesu camajocʉ cʉ cãnibato quenare Dio cʉ cáti majirijere cʉ̃re cʉ cajooro tʉjʉrã caroaro Diore caĩ wariñuuñuparã.
8 Sabuw iti na’atube matar hi’i’itin ana mar hai hibir ra’at naatu God wabin hibora’ara’ah fair iti na’atube orot bitih isan.
9 Cabero topʉ cãnacʉ cáaácoajupʉ Jesu. Aá, yʉre Mateore yʉ catʉjʉwĩ. Gobierno ye cãnipere camaja ye niyerure yʉ cajeeri arʉapʉ yʉ caruiro yʉ catʉjʉwĩ. To bairi yʉre tʉjʉ: —Yʉ mena ajá, yʉ caĩwĩ. To bairo yʉ cʉ caĩrona wamʉnʉca, Jesu mena yʉ cáaácoapʉ yua.
9 Jesu efan nati ihamiy remor inan auman, kabay o’onayan wabin Matthew ana bowabow efanamaim ma’am itin naatu iu, “Kumisir kwi’ufnunu.” Matthew ma’am misir Jesu iufunun hairi hin.
10 Cabero wiipʉ Jesu cʉ caʉga ruiro yʉre bairona capaariquecʉna gobierno ye cãnipere camaja ye niyerure cajeerã, aperã capãarã, “Caroorã ãma,” camaja na caĩ tʉjʉrã Jesu mena, cʉ buerã jã mena caʉga ruiwã.
10 Jesu Matthew ana baremaim ma bay hi’au, ana maramaim kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow hina Jesu ana bai’ufununayah bairi hikofanih bay aa ana efanamaim himare.
11 To bairi fariseo maja Jesu mena na caʉga ruiro tʉjʉrã: —¿Nope ĩi mʉja ʉpaʉ gobierno ye cãnipere camaja ye niyerure cajeerã mena, aperã caroorã mena cʉ bapacʉti ʉganucuti? cʉ buerãre jãre caĩ jeniñawã.
11 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hi’itih ana maramaim, Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim kwa a bai’obaiyenayan kabay o’onayah naatu sabuw kakafih bairi hima bay te’aa?”
12 To bairo jãre na caĩ jeniñarijere caapiwĩ Jesu. To bairo na caĩro apiri ocõo bairo na caĩwĩ: —Cariaquẽnare na ʉcoyequẽcʉmi ʉcoyeri majocʉ. Cariarã jetore na ʉcoyeimi.
12 Jesu hio nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih boro adanafur orot hinakok.
13 Dio Wadariquepʉ ocõo bairo tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucarica wamere tʉgooña majirã aánaja: “Aperãre bopaca tʉjʉrique macare yʉ boo. Waibʉcʉrãre joe buje mʉgo jooriquere yʉ booquẽe,” caĩ ucayupa tirʉmʉpʉ macana. To bairi, “Cañuurã jã ã,” jocarãna caĩ tʉgooñarãre na pi acʉ́ mee yʉ cabaiwʉ. “Caroorije cána jã ã,” caĩrã macare na pi acʉ́ yʉ cabaiwʉ ati yepapʉre, na tʉgooñarique na wajoaato ĩi, na caĩñupʉ Jesu.
13 Kwa Buk Atamaninamaim kwabiyab tur yabin kwa’itin? ‘Ayu i akokok kabeber, men sibor.’”
14 Cabero Juan bautisari majocʉ cʉ cabuerã Jesure cʉ cajeniñarã ejawã: —¿Nope ĩrã mʉ buerã Diore jeni nʉcʉbʉgorã ʉgaqueti na baiquetinucuti? Jã maca jã bainucu. Fariseo maja quena to bairona Diore jeni nʉcʉbʉgorã ʉgaqueti bainucuma. Mʉ buerã maca baiquẽema.
14 Naatu John Baptist ana bai’ufununayah hina Jesu hibatiy hio, “Aisim aki naatu ofafar bai’ufununayah bairi mar etei ayoyohar naatu o a bai’ufununayah i en?”
15 To bairo cʉ na caĩ jeniñaro ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: —Jĩcaʉ cʉ cawamo jiari boje rʉmʉ cãno cʉ mena macana tʉgooñarique pairi ʉgaqueti bai majiquẽnama na mena cʉ cãno. Ape rʉmʉ aperã cʉ ñeri aperopʉ cʉ̃re na cane aápata to cõona cʉ tʉgooñarique paibana ʉgaqueti baiborãma, na caĩwĩ Jesu. Jã cʉ buerã mena cʉ cãnona Diore nʉcʉbʉgori jã caʉgaqueti tʉgooñarique pai majiquẽtiere na ĩ buioʉ, na caĩwĩ Jesu.
15 Jesu iyafutih eo, “Men karam sabuw orot boubun tatatabin ana yasisir isan hitaruru’ay, hitama orot yawasin hitabotouw, baise mar boro nanan orot boro hinabosair naatu nati ana veya’amaim imaibo hinifoufur hinirowarow.
16 Ape wame na caĩwĩ Jesu, cʉ ye buiorique cabʉcʉ wamere Moisé cãniñaricʉ cʉ caucarique fariseo maja jãa jocarãna na cabuerije mena catʉgooña ajuquetipe ã, na ĩ buioʉ: —Jutiiro cabʉcʉ yeje caboari opere tʉjʉrã cawama rʉca ta ne, mʉja e tuquẽna. Cawama rʉcare mʉja cae tuata ti rʉca rʉgaboro mʉja cacojero. To bairo rʉgari netobʉjaro wooboro.
16 Na’atube faifuw atamanin boro men karam hinab faifuw boubun hinafitimih, anayabin faifuw boubun hinasasauw ana veya boro nakaro’om natakweb mahar nara’at.
17 To bairona vino etirique cawama macare cabʉcʉ poapʉ waibʉcʉ ajero jãa erica poapʉ mʉja pio jãquẽna, woocoaboro ĩrã. To bairo to cawooro pio recoaboro mʉja capio jãbataje. To bairi cawama macajere cawama poa macare mʉja pio jãborã. To bairo mʉja cáto etirique, waibʉcʉ ajero jãa erica poa quena caroaro anicõa, na caĩwĩ Jesu. To bairona tʉgooña ajuquẽja fariseo maja ye jãa, yʉ ye yʉ cabuiorije mena ĩi, na caĩwĩ Jesu.
17 Na’atube men yait ta wine boubun ebai wine ana kibub atamaninamaim eriririmih, anayabin wine boubun boro nara’at naatu kibub natafofor wine nasuwa na re, imih wine boubun i boro wine ana kibub boubunamaim hinarir, saise hairi boro gewasih hinabat.”
18 To bairije Jesu na cʉ caĩri paʉ jĩcaʉ neñapo buerica wii ʉpaʉ cʉ tʉpʉ caejawĩ. Eja, rʉpopatua tuatu cumu eja, ocõo bairo Jesure cʉ cajeni nʉcʉbʉgowĩ: —Yʉ maco yucʉacãna ria yajiwõ. Caria yajirico co cãnibato quena cõre mʉ cañupeoro tunu catigomo. To bairi yʉ tʉpʉ mʉ apá, cʉ caĩwĩ Jesure.
18 Iti na’atube eo auman Tafaror Bar kaifenayan orot ta na Jesu biyan tit nanamaim sun yowen eo, “Ayu natu babitai i veya boun morob, baise akokok inan umawat inabutubun nayawas.”
19 To bairo cʉ caĩro apii, Jesu wamʉnʉca, cʉ mena cáaámi, cʉ buerã jãa.
19 Basit Jesu misir ana bai’ufununayah bairi orot hi’ufunun hin.
20 Jã cáaáto jĩcao ámo janaquetajere cariayecʉco Jesu bero caejawõ. Doce cʉmari to bairona cariaye cʉticõa aninucuo cãñupo. To bairi Jesu bero eja, cʉ jutiiro yapare capañawõ, “Cʉ jutiire pañari yʉ ñuucoago,” ĩ tʉgooñari.
20 Naatu babin ta ana faifuwamaim rara bota’ar ma’am kwamur etei 12 sasawar, na Jesu ufunane tit,
21 — ausente —
21 ana notamaim eo, “Jesu ana faifuw tainin ana butubun boro ana yawas.” Naatu ana faifuw tainin butubun.
22 To bairo cʉ jutii co capañaro Jesu cõre amojore tʉjʉ: —Yʉ yao, tʉgooña tutuaya. Yʉre tʉgooña nʉcʉbʉgori mere mʉ ñuucoapa, co caĩwĩ Jesu. To bairo co cʉ caĩrona nemoo cañuucoamo.
22 Jesu tatabir babin itin eo, “Natu men iniyababan, abai tumatumamaim kubigewasin.” Iti na’at eo ana veya’amaim, mar ta’imonamo babin igewasin.
23 Cabero neñapo buerica wii ʉpaʉ ya wiipʉ caejawĩ Jesu. Eja, to cãna paarãacã tʉgooñarique pairã seeto caoti awajarãre na catʉjʉwĩ Jesu. Aperã tʉgooñarique pairique jãa bajarã cámá tõroari jãa.
23 Imaibo Jesu na Kou’ay Bar kaifenayan orot ana bar wanawanan run. Sabuw hiru’ay hima hirerey itih, naatu rerey ana fik hibababin nowar.
24 To bairo na cabairo ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: —Buti aánaja. Atio cawimao bai yajiquẽemo. Canio áamo, caĩwĩ Jesu. Mere cabai yajirico co cãnibato quena na caĩwĩ, tunu catigomo cani yopiricarore bairo ĩi. To bairo na cʉ caĩro cʉ caĩ epe tutiwã, mere yajicoamo ĩrã.
24 Jesu eo, “Iti kek babitai i matan fot inu’in, men morobomih, kwamisir ufun kwatit.” Baise sabuw isan himarib, anayabin i hiso’ob kek i morob.
25 To bairo cʉ na caapi nʉcʉbʉgoquẽtie cãnibato quena Jesu na buti roti, cawimao cabai yajirico ãnaco co capejari arʉapʉ cajãami. Jãa, co wamopʉ cañeñupʉ. To bairo co cʉ cátona nemoo tunu catiri cawamʉ nʉcacoajupo.
25 Basit sabuw etei himisir ufun hitit sawar, imaibo Jesu run in kek inu’in ana efanamaim tit, naatu babitai uman bai imisiruw yawas misir.
26 To bairo co cabairiquere nipetiropʉ cabuio bate peocõañuparã to macana.
26 Iti sisinaf ana tur ra’at tasasar in nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
27 Jesu ti wii cãnacʉ caneto aámi. Cʉ cáaáto pʉgarã caʉmʉa catʉjʉ majiquẽna cʉ caʉjawã ocõo bairo cʉ ĩ jeni awajari: —¡Jesu, David pãrami! Dio cʉ cajooricʉ mʉ ã. ¡Jã bopacoo tʉjʉya!
27 Jesu efan nati itumar tit remor inan, orot rou’ab matah fim hitit hi’ufunun hin hi’af hio, “David uwan, kwiwanbabani.”
28 To bairi Jesu ti wiipʉ cʉ cajãa aáto catʉjʉ majiquẽna cʉ tʉpʉ caejawã. To bairi cʉ tʉ na caejaro na caĩwĩ yua: —Tʉjʉriquere manire joo majimi, ¿yʉre mʉja ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoti? To bairo na cʉ caĩro apirã ocõo bairo cʉ caĩwã: —Ʉ̃ʉjʉ, mʉre jã tʉgooña nʉcʉbʉgo, jã Ʉpaʉ, Jesure cʉ caĩwã.
28 Jesu na bar wanawanan run naatu orot rou’ab hina biyan hitit, Jesu ibatiyih eo, “Kwabitumatum ayu boro aniyawasi?” Hairi hiya’afut hio, “Regah abitumitum.”
29 To bairo na caĩro Jesu na capere na capañawĩ. Pañaʉna, caĩwĩ: —Yʉre mʉja caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgori wamere bairona to baiato, na caĩwĩ Jesu.
29 Basit Jesu hairi matah botobonen eo, “Kwabitumatum na’atube isa namatar.”
30 To bairo na cʉ caĩrona to cõona catʉjʉ majicoama naa yua. —Aperãre yucʉacã mʉja cabairijere na ĩ buioqueticõaña, na caĩbami Jesu seeto.
30 Hairi matah higewasin hinuw naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.”
31 To bairo seeto na cʉ caĩ buiorije to cãnibato quena buti aánana cabuio bate peocõawã. To bairi ti yepa macana caapi peticoajupa na cabairiquere.
31 Baise hairi hitit hin Jesu ana tur hibosemor ra’at, nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
32 To bairi catʉjʉ majiquetibatana mere cañuurãpʉ ti wiipʉ cãnana na cabutiri paʉna apeĩre cawada majiquẽcʉre, cawãticʉcʉre Jesu tʉpʉ cʉ caneamá aperã.
32 Orot rou’ab hinan ufut sabuw afa orot ta yoyom hirab awan igug ma’am hibai hina Jesu biyan hitit.
33 To bairi wãtire cʉ mena cãcʉre cʉ cabuuwĩ Jesu. Cʉ̃re cʉ cabuurona nemoo cawada majicoami. To bairo cʉ cawada majiro tʉjʉrã to cãna paarãacã catʉjʉ acʉacoama. Tʉjʉ acʉari ocõo bairo caĩwã: —Ati wame cʉ cáti iñoorijere bairo jã catʉjʉquetinucuwʉ ato Israel yepapʉre, caĩwã.
33 Naatu Jesu yoyom mowan nun tit orot busuruf tur eo sabuw etei hifofor hio, “Sawar iti na’atube Israel wanawananamaim men ta i’itin bounabo ta’i’itin.”
34 Fariseo maja maca: —Ani wãtiare na buumi wãtia ʉpaʉ cʉ carotiro menana, cʉ caĩwã Jesure, cʉ tʉgooña nʉcʉbʉgoquẽnana.
34 Baise Ofafar Bai’obaiyenayah hio, “Iti i Demon Hai Ukwarin fair itin imih demon nunih titit.”
35 Caroa quetire, Ʉpaʉ Dio cʉ cãniere cabuio teñawĩ Jesu yua. Macaa cãno cõo, ape macariacã camaja na cãnopʉ neñapo buerica wiiripʉ cabuio teñawĩ. To cãnacã wame cariaye cʉnare, cawijiorãre na cacatio teñawĩ Jesu.
35 Jesu bar awan awan run tit sabuw inanawanih bar merar hai Kou’ay Baremaim sabuw i’obaibiyih, mar ana aiwob isan Tur Gewasin eo hinowar naatu sabuw hai sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyayawasih.
36 To bairi camajare capãarã majuu na tʉjʉ, na cabopacoo tʉjʉwĩ, catʉgooñarique pairã, dope bairo cáti majiquẽna na cãno maca. Oveja nuricarã nare cacotei manare bairo na cabairo na cabopacoo tʉjʉwĩ.
36 Jesu iti rou’ay gagamin maiyow hinan itih yan baban, anayabin hai not kwaris naatu aurih baibais en, ana itinin i sheep na’atube aurih nabatanenayan orot en.
37 To bairo na bopacoo tʉjʉ, cʉ buerãre ocõo bairo na caĩwĩ: —Camaja capãarã majuu cátinemoparã ãma Diore caapiʉjaparã. Nare cátinemoparã, nare cabuioparã maca jĩcaarãacã ãma. To bairi Diore cʉ jeniya, aperã nare cátinemoparã nare cabuioparã na cãninemoparore bairo ĩrã. To bairona trigo weje caape cajũari paʉ nemoona tiere cajeeparã capãarã majuu paari majare boo, pairi weje cãno, wẽ yajire ĩrã. To bairi weje ʉpaʉre capãarã cajeenemoparãre cajenipe aniboro. To bairona cajenipe ã Diore. Cʉ jeniya camajare cabuioparã, nare cátinemoparã na aninemoato ĩrã.
37 Basit ana bai’ufununayah isah eo, “Masaw i gagamin na’in baise ana fourayah i men moumurih.
38 — ausente —
38 Imih masaw matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah afa niyafarih hinan bay hinafour, anayabin bay i hiyamur.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.