Marcos 13

Dio Wadarique (TAV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesu Dio wiipʉ cãnacʉ cʉ cabuti aáto jĩcaʉ cʉ cabuei ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:
1 Jesu Tafaror Bar bihamiy ana veya, ana bai’ufununayah orot ta eo, “Bai’obaiyenayan kwi’itin! Kabay gewagewasin maiyow naatu bar hiwowowab ana’itin gewasin maiyow.”
2 Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:
2 Jesu iya’afut eo, “Iti bar gagamin kwi’i’itin boro men kafa’imo kabay ta ana efanamaim kwana’itinimih, etei boro nihururuw nara’iy nasawar.”
3 Cabero Jesu cʉ buerã mena Ʉ̃taʉ Olivo cawamecʉtii Dio wii canamuñaro cabauricʉ tʉpʉ cáaájuparã. Jesu topʉ cʉ caruiri paʉ Pedro, Jacobo, Juan, André aperã na caapiquẽtopʉ cʉ cajeniñañuparã Jesure:
3 Jesu yen in Olive Oyaw tafan Tafaror Bar batabat rounane imaim mare ma’am basit Peter, James, John naatu Andrew wa’iwa’iramaim hina biyan hitit,
4 —Jãre buioya. ¿Noo cõopʉ mʉ caĩeje to bairoati? ¿Dope bairo majuu jã tʉjʉ majirãati to bairo baigaro mʉ caĩejere? cʉ caĩ jeniñañuparã.
4 hibatiy, “Kuo anowar mar boro biy iti sawar hinamatar? Naatu ina’inanen boro abisa ni’obaiyi ana so’ob veya ina ebiyubin.”
5 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu:
5 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Mata toniwa’an men yait ta nan nikubibiruwimih.
6 Capãarã ĩtori, “Dio cʉ carotiro mena yʉ áa. Dio cʉ cajooricʉ majuu, Cristo yʉ ã,” caĩtorã anigarãma. To bairo na caĩtorijere apiʉjagarãma camaja capãarã.
6 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu’uban iti!’ Naatu moumurih maiyow boro hinanawiyih hai ef hinasair.
7 ’Na caame jĩarije quetire mʉja apigarã. Capee paʉri to bairo cabairijere mʉja queti apigarã. To bairo cabairijere apirã uwiqueticõaña. To bairona bai jʉgogaro ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye. Capetiparo rʉjagaro mai.
7 Baiyow nidun iti yubinamaim o ef yokamaim kwananonowar men kwanabir, sawar iti na’atube boro hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i natit.
8 Jĩca maja ape maja mena ame quẽgarãma. To bairi jĩca yepa macana, ape yepa macana mena ame jĩagarãma. Capee paʉri yepa nanaagaro. Ape paʉri ñigo riarique quena anigaro. Atie nipetiro popiye tamʉorique bai jʉgogaro. To bairo to cabaibato quena ati ʉmʉrecoo capetiparo rʉjagaro mai.
8 Tafaram ta boro namisir tafaram ta hairi hiniyow, aiwob ta boro aiwob ta hairi hiniyow. Nati’imaim iriyoy tafaram etei boro nab, naatu baimar kakafin boro namatar. Iti sawar hinamamatar i babin taubumih kek ebobotukwar na’atube.
9 ’To bairo cabairi paʉ yʉ ye quetire caapiteerã rooro mʉja átigarãma. Yʉre mʉja caapiʉjarije wapa ʉparã tʉpʉ jee aáti, na neñapo buenucuri wiiripʉre mʉja bapegarãma. To bairo na cáto ʉparãre yʉre mʉja caapi nʉcʉbʉgorijere nare mʉja buiogarã. To bairi mʉja majuu caroaro tʉgooña ocabʉtiya, rooro mʉjaare na cátigarije to cãnibato quena.
9 Kwa i kwanakaifi gewas mata toniwa’an, kwa boro hinafatumi naatu hinabuwi kwanan baibabatiyi isan, Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi, bonawiyenayah hai ukwarih naatu aiwob nahimaim kwanabat ayu wabu’umaim tur Gewasin hai tur kwana’owen.
10 Ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye nipetiro macanare Dio camajare cʉ canetoo catiorije quetire cabuio bate teña peocõape ã.
10 Baise wan tur gewasin tafaram wanawanan sabuw etei isah kwanabinan.
11 Ʉparã tʉpʉ mʉjaare na cajee áato tʉgooñarique paiquẽnana aánaja. Mʉjaare na cajeniñarijere na mʉja caĩ yʉpere tʉgooñarique paiqueticõaña. Nare mʉja caĩ yʉpere mʉja majiogʉmi Dio. To bairi mʉja majuuna mʉja caĩpe aniquetigaro. Dio Espíritu Santo mʉjaare cʉ caĩ majiope macare mʉja ĩ yʉgarã.
11 Naatu hinafatumi baibabatiy isan kwananan men tur isan kwaniyababan kwanabirumih, tur o ana veya abisa a notamaim etitit i kwanao, anayabin men kwa kwao’omih, baise Anun Kakafiyin.
12 Ti paʉ cãno jĩcaʉ apeĩ cʉ bairena ʉparãre wadajãgʉmi, Jesucristore caapiʉjaʉ ãmi ĩi. To bairo átiri ʉparã cʉ̃re na cajĩa rocaro átigʉmi. Aperã na punaa majuurena ʉparãpʉre na wadajãgarãma, Jesure na caapiʉjarije wapa na jĩa recõaña ĩrã. Aperã na pacʉarena ʉparãpʉre na wadajãri jĩa re rotigarãma. Jesucristore caapiʉjarã ãma ĩrã to bairo jeto átigarãma ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye.
12 “Oro’orot boro taiyuwih taituwah babah hinao hinamorob, regaregah boro natunatuh babah hinao hinamorob, kek boro hinitafasar hinah tamah babah hinao hinamorob.
13 To bairi camaja nipetiro yʉre caapi nʉcʉbʉgorãre tʉjʉ teegarãma. Yʉre caapi nʉcʉbʉgonucucõarã macare na netoogʉmi Dio.
13 Sabuw etei boro hinifa’ifa’i anayabin ayu isou, baise orot yait nabatabatkikin yomaninamaim boro yawas nab.
14 ’Tirʉmʉpʉ macacʉ Daniel cawamecʉcʉ ati ʉmʉrecoo capetiparo jʉgoye cabaipere ocõo bairo caĩ uca jʉgoyeyeyupi: “Carooʉ majuu Dio wiipʉna anigʉmi. Ti wiipʉ caroorije majuu átiri Dio wii macajere epe regʉmi.” (To bairo Jesu cʉ buerãre cʉ caĩ buiorique atie ucariquere buerã caroaro api majiña.) To bairo Dio wii to bairo roorije cabairo tʉjʉrã, popiyeyegʉmi Dio ĩrã, Judeapʉ cãna ʉ̃ta yucʉpʉ na ruti aáparo.
14 “Gurugurusen ana sawar itinin birubir kakafin marasika nati’imaim men batabat boro nabatabat kwana’i’itin ana veya, sabuw iyab Judea tema’am boro hinabihir hin oyawamaim hinatit, o yait kubiyab iti tur anayabin i naso’ob.
15 Noa wii bui cãni arʉapʉ cãna uwaro atʉ rutiri wii pupeapʉ jãa áti na apeyere na jeequeticõato.
15 Orot yait ana bar afe’en ema’am men narubir o nare ana bar wanawanan narun ana sawar nabow.
16 Aperã noo wejeripʉ paari maja quena na wiiripʉ na apeyere, na jutiire jeerã aána na tunu aáqueticõato. Cariapena ʉ̃ta yucʉpʉ na ruticoaparo.
16 Orot yait ma masaw ebob men namatabir bar ana faifuw nabaimih,
17 To bairo cabairi paʉ ʉta pacoa romiri, aperã caũpurãacãre capʉjarã quena popiye majuu tamʉogarãma, atʉ ruti majiquetibana.
17 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu kek tibitotomanen boro yababan gagamin maiyow hinab!
18 Diore cʉ jeniya, mʉja carutiri rʉmʉ caocari rʉmʉ, cajoori rʉmʉ to aniqueticõato ĩrã.
18 Kwanayoyoban saise iti sawar men yakukur ana veya namatar.
19 Ti yʉtea cãno popiye majuu tamʉorique anigaro. Dio ati ʉmʉrecoore cʉ cátato berore to cõo majuu popiye tamʉoya maa. Caberopʉ quenare manigaro.
19 Anayabin iti bai’akir kakafin boun emamatar i aneika God tafaram bimatar iti na’atube men matar naatu boro men namatar maiye.
20 To bairo popiye catamʉori rʉmʉrire Dio cʉ cajanaoquẽpata, camaja nipetiro yaji peticoaborãma. Jĩcaʉ maca catiquetiboʉmi. To bairi Dio yarã cãniparãre cʉ cabejericarã na cacatiparore bairo to cõo ti rʉmʉri popiye tamʉorica rʉmʉrire jana rotigʉmi Dio yua.
20 Baise Regah nati veya men tayayakabum na’at, sabuw boro men yawas hitab, baise i ana sabuw rurubiniyih isah iti veya yakabum.
21 ’Ti paʉ cãno, “Jĩpʉ ãmi Cristo, Dio cʉ cajooricʉ,” o “Jõpʉ ãñupʉ,” mʉjaare na caĩro na api nʉcʉbʉgoqueticõaña.
21 Naatu nati ana veya orot yait isa nao, ‘Kwanuw Keriso enan kwa’itin’, o iban ‘Iti ema’am!’ Men kwanitumitum.
22 Capãarã, “Dio cʉ cajooricʉ majuuna yʉ ã,” caĩto pairã anigarãma. Aperã, “Dio ye quetire cabuiorã jã ã,” caĩtorã quena capãarã anigarãma. Capee áti iñoogarãma, Dio yarã cʉ cacũricarã Diore na apiʉja janaato ĩrã, ¿jã macare na apiʉjabocʉti? ĩrã.
22 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab orot na’atube boro hinatit ina’inan ta ta, naatu baifofofor fairih hinasinaf sabuw hinabonawiyih hai ef hinasair, naatu hai ef nama’am na’at God ana roubinen sabuw auman boro hai ef hinawasa’ir.
23 To bairo cabaipere caroaro mʉjaare yʉ buiotʉgawʉ mere. To bairi ti yʉtea cãno caroaro mʉja tʉjʉ majigarã, na caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre.
23 Sawar iti etei isah ao kwanonowarabo namatar, imih kwanakaifi gewas!
24 To bairo ĩ yaparo ocõo bairona na caĩnemoñupʉ Jesu:
24 Baise nati bai’akir hinamamatar ana veya,
25 Ñocoa quena wẽgarãma. Ʉmʉrecoo macana quena nipetiro seeto wãregarãma.
25 daman auyomane boro hinihururuw hinare,
26 To bairo cabairi paʉ yʉ, camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ yʉ catutuarije mena ʉmʉrecoopʉ cãnacʉ yʉ rui atígʉ. Bujeri bʉrʉa watoapʉ Dio ye seeto caaji baterije mena yʉ carui ató yʉ tʉjʉ mʉgojogarãma camaja nipetiro.
26 “Nati ana veya’amaim Orot Natun boro kasakasaw wanawananamaim nanan kwana’itin ana fair bonamanamarin auman.
27 Cabero Dio tʉ macana ángel majare na yʉ jee neo rotigʉ, yʉ cabejericarã jetore ati ʉmʉrecoo nipetiropʉ cãnare.
27 I boro ana tounamatar niyafarih hinatit tafaram tutufin wanawanan ana huhun etei kwafe’en imaim hinarun hinatit God ana roubiniyen sabuw hinabow hinan yomanin hinatit.
28 ’Higuera cawamecʉtii cabairije tʉgooña majiña. Carʉpʉri bʉcʉanemo, cawama pũu wajoa cabairo tʉjʉrã, “Yucʉacãna cʉma anigaro bai,” mʉja ĩ maji.
28 “Ai fofou rourinamaim ebi’obaiyi kwana’itin, ai famefamenamaim rourin narusasar kwana’i’itin kwa boro kwanao ai abeb ana veya tit,
29 To bairona mʉjaare yʉ caĩ buiori wameri cabairo tʉjʉrã, “Yucʉacãna tunu atígʉmi Jesu,” mʉja ĩ tʉjʉ majigarã.
29 ef i nati ta’imon sawar iti hinamatar kwana’i’itin, kwa i kwanaso’ob veya i nakabom, iyubin etawan awan ebatabat.
30 Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Atie nipetiro mʉjaare yʉ caĩ buiori wamere bairona baigaro ati yʉtea Dio cʉ cawajoaparo jʉgoye macana na cayajiparo jʉgoye.
30 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti tema’am boro hinama’am sawar namatar hina’itinibo hinamorob.
31 Ʉmʉrecoo, yepa quena wajoagaro. Yʉ caĩ buiorije maca wajoaquetigaro. Yʉ caĩ buiorore bairona bainucucõagaro.
31 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.”
32 ’Ati ʉmʉrecoo capetipere, “Ti rʉmʉ cãno, ti paʉ majuu cãno petigaro,” ĩ majiña maa. Dio tʉ macana quena ĩ majiquẽema. Yʉ quena Dio Macʉ anibacʉ quena yʉ majiquẽe. Mani Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ jeto majimi to bairo cabaipere.
32 “Men yait ta veya o fur so’obamih, tounamatar no maramaim na’atube i Natun, baise Tamah akisinamo so’ob.
33 ’Di rʉmʉ majuu yʉ catunu atípere mʉja majiquẽe mʉjaa. To bairi caroaro tʉgooña maja catiri yʉ caboorore bairo to cãnacã rʉmʉ áticõa aninucuña.
33 Mata toniwa’an kwanabat yewayew, anayabin veya men kwaso’ob mar biy boro namatar.
34 Ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ buio majiogʉ: Jĩcaʉ camajocʉ apero cayoaropʉ cáaáteñaʉ aátacʉ cʉ catunu ejarore bairona baigaro yʉ catunu atípe quena. Camajocʉ aperopʉ aágʉ jʉgoye cʉ ʉmʉa to cãnacãʉre na paariquere cũʉmi. Jĩcaʉre cʉ ya wii macajere caroaro cʉ cote rotiimi. Roti yaparo aperopʉ aácʉmi.
34 Ana itinin i nanawan orot na’atube, orot bainanawanamih ana’akir wairafih boro ta’ita’imon bowabow nitih. Naatu orot etawan kaifin isan ya’iyai boro nau, matan toniwa’an etawan nakaif nama.
35 Cʉ cáaáto bero caroaro na cãni yuurore bairona baiya mʉja quena. Na quena, “To cõo majuu tunu atígʉmi mani Ʉpaʉ,” ĩ majiquẽnama. Canaiori paʉ, ñami recomaca, ãbocʉ cʉ cayopiri paʉ, o cabujuri paʉ bero tunu atíboʉmi. Mʉja quena nare bairona majiquetibana caroaro yʉre yuunucucõaña.
35 Imih mata toniwa’an, anayabin kwa men kwaso’ob orot bar matuwan i boro biy namatabir, rabirab nan, o fai inusabobor, kwasiy hinao ana veya, o yasi’uw,
36 Majiña mano yʉ cáatí paʉpʉre cacanirãre bairona mʉja aniborã to cãnacã rʉmʉ mʉja catʉgooña maja catíquẽpata.
36 naniyan meyemeye natitit na’at men kwana’inu’in natitamih.
37 Mʉjaare yʉ caĩrijere yʉ yarã nipetirãre to bairona mʉjaare yʉ ĩ. Caroaro coteya to cãnacã rʉmʉ.
37 Abisa au’uwi, i sabuw etei isah ao’o, ‘Mata toniwa’an!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.