1 Coríntios 7
Dio Wadarique (TAV) vs AAI
1 Yucʉacã yʉre mʉja cajeniña uca jooriquere mʉjaare yʉ uca joogʉ. Nʉmo cʉtiquetaje, manapʉ cʉtiquetaje ñuubʉja bairo pʉa.
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 To bairo to cãnibato quena aperã capãarã noo na cabooro áti epe teñanucuma. To bairi caʉmʉa na cãno cõo canʉmo cʉtiparã ãma. To bairi cãromia quena na cãno cõo camanapʉ cʉtiparã ãma.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 To bairi co manapʉ caroaro co mena jeto cáti anipaʉ ãmi. To bairona cãromio quena caroaro co manapʉ mena jeto cáti anipao ãmo.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 Dico camanapʉcʉco ũco co majuuna co cátie carotipao me ãmo. Co manapʉ cʉ caboorije macare cátipao ãmo. To bairona caʉmʉ canʉmocʉcʉ quena cʉ majuuna cʉ cátie carotipaʉ me ãmi. Cʉ nʉmo co caboorije macare cátipaʉ ãmi.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 To bairi jĩcaʉ ũcʉ cʉ nʉmo mena na cátinucurijere cʉ cátigaro, “Yʉ átiquẽe,” cʉ̃re caĩquetipao ãmo. Co quena co cátigaro, “Yʉ átiquẽe,” cõre caĩquetipaʉ ãmi cʉ quena. Ape paʉra, “To cõo yoaro mani átiquetigarã, ti yʉteapʉ Diore cajeni nʉcʉbʉgorã mani anigarã,” jĩcaro mena ĩrã, mʉja cátiquẽto ñuucõaro. Ti yʉtea canetoro to cõo mʉja cátinucurijere bairona mʉja átigarã tunu, caroorijere Sataná mani áti wadajãremi ĩrã. Nʉca majiquetibana noo mʉja cabooro caroorije mʉja átiborã, Sataná mʉjaare cʉ cawadajãrije jʉgori.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 To bairije mʉjaare yʉ cáti roti majuurijere bairo ĩ mee yʉ ĩ. To bairo mʉja cátigaata ñuugaro ĩi, to bairona yʉ ĩ.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Mʉja nipetirã yʉre bairona canʉmo mana mʉja cãno ñuuboro bairo pʉa. Dio maca camaja mani cãno cõo mani cáti ocabʉtipere cacũñupi. To bairi jĩcaarã canʉmo mana o camanapʉ mana cãniparãre na cacũñupi. Aperã maca canʉmo cʉtiparãre, camanapʉ cʉtiparãre na cacũñupi Dio.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 Canʉmo mana, camanapʉ mana, cawapearicarã quenare, ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ: Yʉre bairona canʉmo mana, camanapʉ mana mʉja cãnicõaata ñuugaro.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Canʉmoa mana na cãniere canʉca majiquẽna una maca canʉmo cʉtiparã ãma. Bapa manibana popiye na catamʉoro ñuuquẽe. Na cabapacʉto maca ñuubʉjaro.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 Camanapʉ cʉnare, canʉmocʉnare ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ: Mʉjaa cãromia mʉja manapʉare na carequetipe ã. Tie roque mani Ʉpaʉ Jesucristo cʉ carotirije ã. Rocaqueticõaña ĩi mʉjaare yʉ buio neto.
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 Jĩcao co manapʉre carocarico co cãmata, apeĩ mena co aniqueticõato. Co manapʉ mena cawada quenoopao ãmo. Cʉ mena co cawada quenooquẽpata jĩcaona co tuaato. Caʉmʉ quena cʉ nʉmore cʉ rocaqueticõato.
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 Apeye mʉjaare yʉ buiogʉ yʉ majuuna yʉ catʉgooñari wame. Dio yʉre cʉ cabuio rotiri wame majuu me ã. Ocõo bairo ã: Jĩcaarã mʉja nʉmoa Jesure canʉcʉbʉgoquẽna ãma. Jesure canʉcʉbʉgoquẽna na cãnibato quena mʉjaare na cáaáweogaquẽto, na rocaqueticõaña mʉjaa.
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 To bairona jĩcaarã cãromia mʉja manapʉa Jesure canʉcʉbʉgoquẽna ãma. Jesure canʉcʉbʉgoquẽna na cãnibato quena na rocaqueticõaña mʉjaare na cáaáweogaquẽto.
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 Jesure caapi nʉcʉbʉgorã mʉja mena na cãnie jʉgori caroaro mʉja manapʉare na átigʉmi Dio. To bairona caʉmʉa quenare Jesure caapiʉjarã mʉja nʉmoa caapiʉjaquẽna maca mʉja mena na cãnie jʉgori caroaro na átigʉmi Dio mʉja nʉmoare. Caroaro nare cʉ cátiquẽpata mʉja punaa quenare cʉ yarã punaare bairona tʉjʉquetiboʉmi Dio. To bairi mʉja bapa Jesure caapiʉjagaquẽna na cãnibato quena mʉja punaare, “Yʉ yarã punaa ãma,” na ĩ tʉjʉʉmi Dio.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 Noo Jesucristore canʉcʉbʉgoquẽna maca na nʉmoare regarãma, o cãromia maca na manapʉare regarãma Jesure na caapiʉjarije jʉgori. Jĩcaʉ caʉmʉ ũcʉ cʉ caocabʉtirije mena cʉ̃re co cáaáweoquẽto áti majiquẽcʉmi. To bairi ame quẽrique to manicõato ĩi, “Mʉ cabooro baiya,” cõre cʉ ĩato. Ame quẽrique mena mani cãniquẽto boomi Dio.
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 To bairi mʉjaa Jesure caapiʉjaquẽnare cabapacʉna caroaro átiri mʉja bapare na caapiʉjaro, Dio nare cʉ capopiyeyebopere cʉ canetooro mʉja átiborã. “Apiʉjagarãma,” o “Apiʉjaquetigarãma,” caroaro ĩ majiña maa.
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Mʉjaare Dio cʉ cacũricarore bairona cabaipe ã mʉja cãno cõo. To bairona yʉ áti roti Jesure caapi nʉcʉbʉgori poari macanare to cãnacã paʉ macanare.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 To bairi jĩcaʉ judío maja na cátie circuncisión cátacʉ ãcʉpʉ Dio cʉ̃re cʉ cabejeriquere caapi nʉcʉbʉgoʉ ũcʉ ãcʉmi. To bairi judío maja yere cʉ cáti aniere cʉ rocaqueticõato. Apeĩ maca judío maja na cátiere cátiquetacʉ ãcʉpʉ Dio cʉ̃re cʉ cabejeriquere caapi nʉcʉbʉgoʉ ũcʉ circuncisión cʉ áti rotiqueticõato.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Circuncisión mani cátie o circuncisión mani cátiquẽtie quena wapa maa. Cãni majuuri wame me ã tie. Dio cʉ caboorije mani cáto maca cãni majuuri wame ã.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 To cãnacãʉna mʉjaare Dio cʉ cabejero, cʉ̃re mʉja caapi nʉcʉbʉgori paʉ mʉja cãnatore bairona cãnicõape ã mʉjaare.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Jĩcaarã aperãre capaa cotebojarãre cʉ yarã cãniparãre mʉja cabejeyupi Dio. Tiere tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. Ape paʉ mʉjaare carotirã to cõona mʉja buuborãma. To bairo mʉjaare na cabuuro ñuubʉjaboro.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Aperãre capaabojarã anibana quena Jesu yarã mʉja ã, cʉ canetooricarã aniri. To bairi aperã maca aperãre capaa cotebojarã aniquetibana quena, Jesure capaa cotebojarã mʉja ã, Jesu cʉ canetooricarã aniri.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Yucʉacã Jesucristo yarã mʉja ã, mʉja quena, caroorije mʉja cátie cʉ cabai yaji wapayebojaricarã aniri. To bairi cʉ caboorije macare cátipe ã. Noo camaja maca Dio cʉ caboorijere mʉjaare cáti rotiquẽna unare apiʉjaqueticõaña.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Yʉ yarã, to cãnacãʉna mʉjaare Dio cʉ cabejero cʉ̃re mʉja caapi nʉcʉbʉgo jʉgorica paʉpʉ mʉja cãnatore bairona anicõaña.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 Canʉmo mana, camanapʉ manare mani Ʉpaʉ Dio maca ape wame yʉ buio rotiquẽemi mʉjaare cʉ cáti rotipa wamere. Yʉ majuuna yʉ catʉgooñari wamere mʉjaare yʉ buiogʉ. Yʉ catʉgooñari wamere mʉja nʉcʉbʉgo majirã, cʉ yaʉre cʉ cacũñupi Dio Pablore, cʉ bopaca tʉjʉri ĩrã.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Ocõo bairo yʉ tʉgooña: Yucʉ rʉmʉri cãno capee popiye tamʉorique ã manire Jesure caapiʉjarãre. Netobʉjaro popiye ã nʉmo cʉtiata. To bairi canʉmo mana to bairona canʉmo mana cãnicõaparã ãma, yʉ ĩ tʉgooña.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Noo canʉmo cʉtiipʉ cãcʉ ũcʉ cõre co rocaqueticõaña. Noo canʉmo mácʉ ũcʉ nʉmo cʉtigʉ macaquẽja cãromiore.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 To bairo yʉ caĩrije to cãnibato quena, mʉja canʉmoa bʉgaata caroorije ána mee mʉja áa. Cãromia quena na camanapʉ cʉpata caroorije ána mee áama. Canʉmocʉna, camanapʉcʉna maca netobʉjaro popiye tamʉoma yucʉ rʉmʉri cãno. Tie jʉgori mʉja cãromio canequẽto, mʉja camanapʉ cʉtiquẽto ñuubʉja yʉ ĩ.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Yʉ yarã, ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ tunu: Yucʉacã capee popiye cʉtaje ã manire Jesure caapiʉjarãre. Ati yepapʉ mani cãni rʉmʉri peticoagaro. To bairi yucʉacã canʉmocʉna canʉmo manare bairona cãniparã ãma, Dio cʉ caboorije tutuaro áticõa anigarã.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 — ausente —
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 — ausente —
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Apeye uniere mʉja catʉgooñarique paiquetipere yʉ boo. To bairi canʉmo mácʉ ũcʉ mani Ʉpaʉ Jesu yere tʉgooña ʉjaʉmi. Jesucristo cʉ caboorijere tutuaro mena áti majiimi canʉmo mácʉ ũcʉ.
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 Canʉmocʉcʉ ũcʉ maca ati yepa macaje macare tʉgooña ʉjaʉmi, yʉ nʉmo co cʉgo ani wariñuato ĩi.
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 To bairona ã cãromia quena. Camanapʉ máco ũco mani Ʉpaʉ Dio yere seeto tʉgooña ʉjaomo. Dio cʉ caboorije jetore átiganucumo. Co catʉgooñarijepʉ quenare cʉ caboorije jetore tʉgooñanucumo. Dio yao jeto anicõamo. Camanapʉcʉco ũco maca ati yepa macajere tʉgooña ʉjaomo, yʉ manapʉ cʉ ani wariñuato ĩo.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Caroaro mʉjaare to baiato ĩi to bairije yʉ ĩ uca joo. Caroaro nʉcʉbʉgorique mena na anicõato, mʉjaare yʉ ĩ. Apeye uniere tʉgooñarique paiquẽnana mani Ʉpaʉ Dio caroaro cʉ caboorijere na áticõato ĩi, mʉjaare yʉ ĩ uca joo. Mʉja matagʉ mee to bairijere mʉjaare yʉ ĩ uca joo.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Ape wame tunu: Jĩcaʉ ũcʉ cʉ maco cabʉcʉo co cãno tʉjʉʉ, “Camanapʉ cʉtipao ãmo,” cʉ caĩ tʉgooñaata co manapʉ cʉticõato. Caroorije me ã co camanapʉcʉto.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 Apeĩ maca, “Yʉ maco camanapʉ cʉtiquetipao ãmo,” caĩi ũcʉ maca cʉ caboori wame átigʉ ocõo bairo ĩimi: “Yʉ maco camanapʉ cʉtiquetipao ãmo.” To bairi ñuubʉja caʉmʉre cõre cʉ cajooquẽto quenare.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 To bairi cʉ macore, “Manapʉ cʉtiya,” caĩi ũcʉ caroaro ácʉmi. Apeĩ cʉ macore camanapʉcʉti rotiquẽcʉ maca netobʉjaro caroaro ácʉmi.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 Jĩcao camanapʉcʉco ũco co manapʉ cʉ cacatiri rʉmʉri cõo cʉ mena co anicõato. Cʉ cariaro bero apeĩ tunu noo caboʉ co camanapʉcʉto ñuubʉja. Jesucristore caapiʉjaʉ ũcʉ jetore camanapʉ cʉtipe ã paro.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Manapʉ cʉtinemoquẽco maca netobʉjaro wariñuubomo, yʉ ĩ tʉgooña. Dio Espíritu Santo to bairo yʉ catʉgooñaro ácʉmi, yʉ ĩ maji.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.