Mateus 10
Onorúgame nila ra'íchali (TACNT) vs NVT
1 'Lige Esusi bayele alué makué oká rió bo'né 'yuga járome napurigá a'bé jámala alé Esusi ilígichi. 'Lige a'walí 'yale Esusi alué makué oká rió napurigá u'kuchípala remónisi buinámala, 'lige aminami napurigá we'ká e'karúgame nawalí sa'wámala.
1 Jesus reuniu seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos impuros e curar todo tipo de enfermidade e doença.
2 Jena uchú alué makué oká rió rewalá Esusi 'yuga járome: alué Simoni napu oká rewégame nílige, Pegro anilime níligechigó alué Simoni, 'lige bilé Antresi anilime nílige napu Simoni bonila nílige, 'lige bilé Santiago anilime nílige alué napu Sebereo inolá nílige, 'lige bilé Juani anilime nílige napu Santiago bonila nílige,
2 Estes são os nomes dos doze apóstolos: primeiro, Simão, também chamado Pedro, depois André, irmão de Pedro, Tiago, filho de Zebedeu, João, irmão de Tiago,
3 'lige Belipe, 'lige Bartolomé, 'lige Romasi, 'lige Mateo alué napu enomí goblálome nílige, 'lige Santiago anilime nile bilé, alué napu Alipeo inolá nílige, 'lige Tareo anilime rewégame nile uché bilé,
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé, Mateus, o cobrador de impostos, Tiago, filho de Alfeu, Tadeu,
4 'lige Simoni, alué napu geriyero nílige, 'lige Jurasi Iskariote napu Esusi saíla gu'írile Esusi cha'piachi.
4 Simão, o cananeu, Judas Iscariotes, que depois traiu Jesus.
5 Ye makué oká rió nulele Esusi regá anigá:
5 Jesus enviou os Doze com as seguintes instruções: “Não vão aos gentios nem aos samaritanos;
6 Iligá si'né simáwaká alué ralámuli israelita ejperélachi. Alué ralámulika napurigá bo'á e'wegágame, alarigá e'yéname ju.
6 vão, antes, às ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 Napu'lige simalia, rejcholi nejíwaká alué napu regá anime ju: «Amulí seba raweli napurigá Onorúgame nulámala ralámuli alawálachi.»
7 Vão e anunciem que o reino dos céus está próximo.
8 'Lige asíriga 'yóowaká nayúkame ralámuli, 'lige aminami ku ajánawa alué ralámuli suwígame napurigá ku ajagá mochímala. 'Lige abiena sa'wawa alué nayume amoba sa'pachí napurigá 'la lisensia nígame nímala re'obachi simiba. 'Lige ralámuli u'kuchípala remónisi mochígame 'ma buináwaká alué u'kuchípala remónisi. Tabilé najtegachi narele 'emi alué a'walí napurigá ralámuli 'yómala, tase goblálowa 'emi alué ralámuli.
8 Curem os doentes, ressuscitem os mortos, purifiquem os leprosos e expulsem os demônios. Deem de graça, pois também de graça vocês receberam.
9 › Tabilé o'ká simawa enomí napu ju alué 'oro, plata, 'lige kobre.
9 “Não levem no cinto moedas de ouro, prata ou mesmo de cobre.
10 Nibilé morali napurigá tábiriti ajchawa, nibilé rasígame o'páchiga simawa. Aminami nibilé rasígame akega simawa, nibilé bilé resola o'ká e'nawa, napugiti nóchaga e'yéname ka, ralámulika 'la gu'írimala 'lige kógimala go'ame.
10 Não levem bolsa de viagem, nem outra muda de roupa, nem sandálias, nem cajado. Quem trabalha merece seu sustento.
11 › Panápuri we'ká riógichi sebásiga, bilé rió galila 'yáwaká 'we a'lá rió bejtélachi 'lige alé che'lebáwaká napusí simalia uchéchigo bilénami.
11 “Sempre que entrarem em uma cidade ou povoado, procurem uma pessoa digna e fiquem em sua casa até partirem.
12 Bilena galírale sebásiga, 'la repóriwa ralámuli.
12 Quando entrarem na casa, saúdem-na com a paz.
13 Alué ralámuli alé galírale mochígame 'we a'lá nísaká, 'liko Onorúgame 'we a'lá gu'írimala alué ralámuli.
13 Se o lar se revelar digno, que sua paz permaneça nela; se não, retirem a bênção.
14 'Emi tabilé lisensia 'yásiga napurigá alé che'lebámala, 'lige tabilé akinálisa 'emi ra'ichálila, 'liko 'ma yati simáwaká alé galírale mochiga. 'Lige alé we'ká riógichi 'ma simawa. 'Ma sawéwaká we'é bemolila ronochí chujkúgame. (Alueka pe ruyame neraga nímala ye alué ralámuli alé we'ká riógichi mochígame gastigo naremio.)
14 Se alguma casa ou cidade se recusar a recebê-los ou a ouvir sua mensagem, sacudam a poeira dos pés ao sair.
15 Neka 'la bijchiá aníguru, napu'lige seba raweli napurigá Onorúgame gustisia olámala ralámuli 'yuga, alué gastígoká napu narémala alué we'ká riógichi mochígame, abéchigo enátiri nímala alué gastigo napu narémili ju alué cha nokame ralámuli napu Soroma ejperégame nile 'lige Gomora ejperégame.
15 Eu lhes digo a verdade: no dia do juízo, as cidades perversas de Sodoma e Gomorra serão tratadas com menos rigor que essa cidade.
16 › ¡Neka cha nokame ralámuli ejperélachi jula 'emi, alué ralámuli napurigá olí bo'á go'nálime! 'We a'lá 'nátiga mochiwa napu'lige alué ralámuli 'yuga mochíriga napurigá tabilé che ikiboa.
16 “Ouçam, eu os envio como ovelhas no meio de lobos. Portanto, sejam espertos como serpentes e simples como pombas.
17 'We a'lá 'nátaga mochiwa, alué cha nokame ralámuli o'tomela 'emi alé we'ká riógichi napu e'wélala mochí. 'Lige wejpisómala gujsite alé u'kuchí re'obachi jáwoga «sinagoga» anilime.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão entregues aos tribunais e chicoteados nas sinagogas.
18 'Lige aminami o'toboli ju 'emi alé napu mochí alué e'wélala selígame nulame, 'lige napu ajtí alué wa'lula rey napurigá alué nokimela gustisia olá 'emi 'yuga, 'la ne'chí oyérame kóriká, alekeri lolámala. 'Lige alarigá 'la ra'ichámala 'emi ne nila ra'íchali alué ralámuli e'wélala napu tabilé jurío ju.
18 Por minha causa serão julgados diante de governantes e reis, mas essa será a oportunidade de falar a meu respeito a eles e aos gentios.
19 Napu'lige 'emi alé napu mochí e'wélala o'tosuga, tase we'ká na'táwaká: «¿Tachiri chonimé ne? ¿Churigá ruyémala ne?» Napu'lige seba, Onorúgame 'we nejkúrimala napurigá 'la semáriga ra'ichawa,
19 Quando forem presos, não se preocupem com o modo como responderão nem com o que dirão. Naquele momento, as palavras certas lhes serão concedidas,
20 napugiti tabilé 'emi nímala napu na'támala alué ra'íchali napu ra'íchame ju 'emi, O'nó Onorúgame Alawala 'símala nejía alué 'nátili.
20 pois não serão vocês que falarão, mas o Espírito de seu Pai falará por meio de vocês.
21 › Jaré pe rijimala ke ba'chila o bonila saíla gainámala. 'Lige alé e'wélala mochígichi nejímala napurigá alué e'wélala nokimela me'á. 'Lige bilé o'nó abiena 'ma nejímala bo'né inolá. Tabilé na'temámala rekó bo'né inolá kachi. 'Lige inolaka 'ma alué bo'né o'nola 'lige eyélatiri saíla gainámala, 'lige nejímala alé e'wélala mochígichi napurigá alué e'wélala nokimela me'á.
21 “O irmão trairá seu irmão e o entregará à morte, e assim também o pai a seu próprio filho. Os filhos se rebelarão contra os pais e os matarão.
22 Ne'chí oyérame kóriká, suwábaga ralámulite cha anewa 'emi. 'Emi tabilé guwana rujsúsaká, abirigá jasa napusí suwí ne'chí oyériga, 'liko 'pa rewagachi o'tomé ne 'emi.
22 Todos os odiarão por minha causa, mas quem perseverar até o fim será salvo.
23 Napu'lige cha nokisá bilena we'ká riógichi mochígame ralámuli, najátaga e'yénasa 'emi me'lináliga 'liko yati chebilena júmasawaguru. Neka 'la bijchiá aníguru, bajchabé nawamio alué napu nawale 'pa rewagáchika napurigá rió neraga 'emi ta'chó suwábichi ne nila ra'íchali beniria bochígimi we'ká riógachi jena Israeli anilichi.
23 Quando forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu lhes digo a verdade: o Filho do Homem voltará antes que tenham percorrido todas as cidades de Israel.
24 — ausente —
24 “O discípulo não está acima de seu mestre, nem o escravo acima de seu senhor.
25 — ausente —
25 Para o discípulo é suficiente ser como seu mestre, e o escravo, como seu senhor. Uma vez que o dono da casa foi chamado de Belzebu, os membros da família serão chamados de nomes ainda piores!
26 › Tase majawa alué ralámuli. Rekó cha nokachi rukó tabilé ma'chígichi, Onorúgameka abiena 'la etea ajtí suwábaga 'lige abé a'kinana 'ma machiboli ju suwábaga napu alué ralámuli nokogá e'yena.
26 “Não tenham medo daqueles que os ameaçam, pois virá o dia em que tudo que está encoberto será revelado, e tudo que é secreto será divulgado.
27 'Liko tase majáwaguru. Napu'lige ne ruwichi bilé ra'íchali rukó, 'émika rawé ruipóguru. Ne ruisáká i'kilí ra'íchaga 'emi najkálichi a'bé chujká napurigá tabilé akémala uché jaré, tase majáwaguru e'wele ra'íchaga ruigá rawé galimopa jaga napurigá we'ká ralámuli akimela.
27 O que agora lhes digo no escuro, anunciem às claras, e o que sussurro em seus ouvidos, proclamem dos telhados.
28 Tase majawa alué ralámuli napu uché jaré ralámuli me'agá e'yéname ju, alué ralámulika rekó me'ame ke pecha umubámalagó 'emi alawala me'á. Majáwaguru Onorúgame 'nalina napu 'la alawala 'nalina me'ame ju napu 'ma 'légana injiérnochi pame ju 'ma me'lisá.
28 “Não tenham medo dos que querem matar o corpo; eles não podem tocar na alma. Temam somente a Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 › ¿'Émika ralineme ju alué oká chulugí pe bilé pésochi? Tabilé 'me najteme ju alué chulugí, O'nó Onorúgame 'we a'lá machime ju napu'lige suwichi alué chulugí. 'Lige alué chulugí suwime ju napu lisensia 'yame ju Onorúgame.
29 Quanto custam dois pardais? Uma moeda de cobre? No entanto, nenhum deles cai no chão sem o conhecimento de seu Pai.
30 Onorúgame asíriga 'la tétiga ajtí a'pílipi gujpá 'emi mo'ólachi jágame, 'lige asíriga repume ju aminami.
30 Quanto a vocês, até os cabelos de sua cabeça estão contados.
31 'Lige alarigá tabilé majawa, Onorúgameka asíriga 'la repúmili júkuru 'emi me'tigá alué chulugí, 'émika abéchigo 'la najtékame kame me'tigá alué we'ká chulugí.
31 Portanto, não tenham medo; vocês são muito mais valiosos que um bando inteiro de pardais.
32 › Alué rió tase chijúnaga ruisá alué uché jaré ralámuli ne'chí oyérame ko, 'lige néchigó abiena 'we a'lá ruyémala Onorúgame 'pa rewagachi ajtígame alué rió ne'chí oyérame ko.
32 “Quem me reconhecer em público aqui na terra, eu o reconhecerei diante de meu Pai no céu.
33 Jaré 'emi tabilé ne'chí oyérame korigá ruyésaká uché jaré ralámuli, 'liko neka tabilé machime korimela 'emi O'nó Onorúgame 'pa rewagachi ajtígame ruyea.
33 Mas quem me negar aqui na terra, eu também o negarei diante de meu Pai no céu.
34 › ¿'Lacha mayé 'emi ralámuli ne nawáligo ra'mamia 'emi ralámuli jena wijchimoba nakoga ejperégame? Neka ruwí tase ra'mamia nawagó. Neka iligá nawákuru sairárimia.
34 “Não imaginem que vim trazer paz à terra! Não vim trazer paz, mas a espada.
35 'Lige bilé ralámuli bo'né o'nola sairámala. 'Lige bilé mukí bo'né eyela sairámala. 'Lige mo'lila bo'né wasila sairámala.
35 ‘Vim para pôr o homem contra seu pai, a filha contra sua mãe, e a nora contra sua sogra.
36 Alué napu bi'lénapi galírale ejperégame ju a'bópika sairámala. Alarigá ikimela napu'lige ralámuli o'wina ne'chí oyeria.
36 Seus inimigos estarão em sua própria casa’.
37 › Bilé ralámuli 'we galeme nisa bo'né o'nola 'lige bo'né eyela me'tigá ne'chí, 'liko alué ralámulika tabilé ne'chí oyérame nímala. Bilé ralámuli 'we galeme nisa bo'né inolá 'lige bo'né malala me'tigá ne'chí, 'liko alué ralámuli tabilé ne'chí oyérame nímala.
37 “Quem ama seu pai ou sua mãe mais que a mim não é digno de mim; e quem ama seu filho ou sua filha mais que a mim não é digno de mim.
38 Bilé ralámuli tabilé e'wame napu nulá Onorúgame 'lige tabilé resí ikinálime, alueka tabilé ne'chí oyérame nímala rekó ne'chí 'yuga eyéname ke.
38 Quem se recusa a tomar sua cruz e me seguir não é digno de mim.
39 Alué ralámuli majame ka ne'chí oyériga, alueka tase rewimela semati raweli. Bilé ralámuli tabilé majáme ka mukigá ne'chí oyériga, alueka 'we semáriga na'támala Onorúgame 'yuga. Tabilé chéré rekó mukugé, alué ralámuli abiena 'la Onorúgame 'yuga asimela.
39 Quem se apegar à própria vida a perderá; mas quem abrir mão de sua vida por minha causa a encontrará.
40 › Jaré ralámuli 'la nirásaká 'emi, pe a'chigóriga ju napurigá ne'chí niralia. Jaré ralámuli 'la nirásaká ne'chí, pe a'chigóriga ju napurigá Onorúgame niralia, alué napu 'sile ne'chí jula.
40 “Quem recebe vocês recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou.
41 Bilé rió 'la nirasa apiépiri alué napu ruyame ju napu Onorúgame anele, 'liko alué rió asíriga 'la semati raweli narémala, a'chigóriga napurigá nareme ju alué rió napu ruyame ju napu Onorúgame anele. Bilé rió 'la nirásaká uché bilé 'we a'lá rió napu 'we a'lá sébali olame ju napu Onorúgame najkí, 'liko alué rió asíriga 'la semati raweli narémala napurigá nareme ju alué rió napu 'we a'lá sébali olame ju napu najkí Onorúgame.
41 Quem acolhe um profeta como alguém que fala da parte de Deus recebe a mesma recompensa que um profeta. E quem acolhe um justo por causa de sua justiça recebe uma recompensa igual à dele.
42 Apiépiri ralámuli 'la 'yásaká pe bilé baso ba'wí ne 'yuga járome napurigá bajímala, 'we a'lá semati raweli narémala. Alueka 'we a'lá bijchiá ju.
42 Se alguém der um copo de água fria que seja ao menor de meus seguidores, certamente não perderá sua recompensa”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.