Atos 22
Kitab Bogu Pasad talu' nog Mikpongon (SUC) vs NTLH
1 “Pigilugan ku bu mokogulanganan ku, pokinongoy niu pa og tabal u koni dianiu.”
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Dangan midongog nilan ion moktaluꞌ nog Hinibru, migdungag ilan motiknaꞌ dun. Dadi, miktaluꞌ si Paul nog,
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 “Akon og gotow Hudyu u, bu dituꞌ u binataꞌ sog koliwagan bonua nog Tarsus nog sakup nog bonua nog Silisia. Dini u tinumulin sog Jerusalem koni. Pionadan u ni Gomalial nog botad nog miktidu dia sog mokogulanganan ta kituꞌ kobon nituꞌ. Mikanad u mahatul nog glam nog poꞌatan. Bu pinomalan ku tokodoy moktinud og tanud ta dia sog Mikpongon mamaꞌ nog kopoktinud niu koyon dun numun koni,
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 boyaꞌan pimosokitan ku asta mikpomatoy ain mikokunut dia sog Dalan koni tumamuy dia sog Mikpongon. Bu pimalud u og glibun laki dianilan, mangka u ilan kolobusuoy.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Og kounutan nog boliananan ta kituꞌ, bu glam nog kobogolalan sog tanud ta koni, kotoksiꞌan nilan og piginang u kituꞌ. Bu mikalap u tanan nog sulatanan sog duma bogolalanan kituꞌ sog Damaskus, nog ngon og bayaꞌ u mangoy mongukpaꞌ sog ain og mikokunut kituꞌ sog tanud koni mangka u ilan pitangoy mokpuliꞌ dini sog Jerusalem bagun ilan pogdonogon.
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 “Tibua, sintak nami ompanow posunguꞌ sog Damaskus, dangan milanilani ami na dituꞌ, nog daliꞌ na glotuondow bonua, gomonsunoy pa ngon motilak nog silow nog tidu sog glangit sinumilow dianakon.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Migdayun u ombuksak dun, bu ngon og midongog u nog miglogolun dianakon. Maꞌ long non dun, ‘Saul! Saul! Iduma pokposokitan mu ma akon?’
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Dadi, tinumabal u nog, ‘Sima a buan, Apuꞌ?’ Tinabal non sop akon nog, ‘Akon si Isus, og gotow Nasaret kituꞌ nog pikposokitan mu.’
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Og dumaanan ku koyon, mitongow nilan og silow nog dolag koyon bu midongog nilan og gonek nog taluꞌ koyon, tibua, daꞌ nilan kosabut og sompotan non.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 Dadi, miktaluꞌ u nog, ‘Olo gidoy og ginangon ku, Apuꞌ?’ Tinabal u nog Pogbayaꞌ nog, ‘Pogbuat a mangka a pogdayun sog Damaskus. Bu dituꞌ mu na kosunoy bog olo og ginang nog pinangon ku dianika.’
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 Sabap nog landuꞌ kotilak og sinumilow kituꞌ dianakon, milamong u dun. Dadi, pigagak u nog dumaanan ku asta minatong ami dituꞌ sog Damaskus.
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 “Ngon og gotow dion og ngalan non si Ananias. Polotamuy ion sog Mikpongon bu mikokunut dia sog Botad kituꞌ nog pilatas ni Apuꞌ Muses, bu motas dosop og gadab dianon nog glam nog Hudyuanan nog migonong dion.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 Minangoy ion dituꞌ nakon mangka indog dia sog molani u mangka non akon toluꞌoy nog, ‘Saul, ika og gilug u. Moksud na mokpuliꞌ og tinontongan mu.’ Sog sododuꞌun koyon, mioksud og tinontongan ku bu mitongow u ion.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 Tubus nituꞌ, miktaluꞌ ion dianakon nog, ‘Og Diwata nog mokogulanganan ta kituꞌ kobon nituꞌ, piniliꞌ non ika bagun nika kosunan og glegan non, bu bagun nika dosop motongow og Sosoligan non kituꞌ nog Midulus, bu bagun nika modongog og taluꞌ nog lumuas sog dili babaꞌ non.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Poꞌ ika og tumaksiꞌ dun dia sog glam nog gotowanan, ain mitongow mu bu og midongog mu kituꞌ.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Dadi, naꞌ a na mogalangalang. Pogbuat a, mangka a pokpobunyag. Poꞌ bianan sog kopoksabi mu nog ngalan non, kugasan og dusaanan mu dun.’
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 “Dadi,” long ni Paul dun, “dangan minuliꞌ u sog Jerusalem koni, minangoy u mogyakin dituꞌ sog Poktomuyan ta kituꞌ. Sintak u mogyakin dion, gomonsunoy pa sog kilowkilowan mata,
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 mitongow u og Pogbayaꞌ nog piglogolun non akon. Long non dun, ‘Pogdaliꞌ a mawaꞌ sog Jerusalem poꞌ og koponaksiꞌ mu dianakon diꞌ tolimaꞌon nog gotowanan dini.’
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 Dadi, tinabal u ion, ‘Apuꞌ, kisunan nilan da akon, poꞌ dia sog glam nog poglumpukan nog bansa Hudyu, ain tinumabuk dianika dion, pigdanog u ilan bu pingolobusu u ilan.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Minsan og kobunuꞌ kituꞌ nog taksiꞌ mu nog si Esteban, dituꞌ u pogindog bu kisuꞌatan u dun. Bu akon tanan og migipat nog glogdoyanan nog ain og minunuꞌ kituꞌ dianon.’
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 Dadi, tinabal u nog Pogbayaꞌ nog, ‘Panow a na poꞌ poponowon ku ika sog molayuꞌ nog bonua, sog bonua nog ain konaꞌ Hudyu.’”
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Og gotowanan koyon dion mikinongog pa dia ni Paul. Tibua, dangan milabit non paꞌali sog ain konaꞌ Hudyu, mikpoglogapis ilan nog, “Bunuꞌ niu na og gotow koyon poꞌ diꞌ na ion pia potubuꞌon!”
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Kobon nilan koyon moglogapis, pigokpasokpas nilan og glogdoyanan nilan sog ditas mangka ilan poksibukak nog glopug nog glupaꞌ sog ditas.
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Dadi, og kounutan nog sundaluanan koyon, dinondag non sog sundaluanan non koyon mokposolod si Paul dia sog dialom nog kutaꞌ nilan koyon, bu pogdonogoy bagun ion mokposun bog iduma piglogopisan ma ion nog Hudyuanan koyon.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Dadi, dangan binitin nilan si Paul poꞌ pogdonogon ion, miktaluꞌ si Paul dia sog sundalu koyon nog migindog dia sog molani non nog, “Og botad taꞌ nog pogdonogon niu og gotow nog sakup nog pigdotuꞌan nog Roma nog saka daꞌ pa ukumoy?”
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Dangan midongog nog sundalu koyon nog ion og sakup nog pigdotuꞌan nog Roma, migdaliꞌ ion mangoy sog kounutan non mangka non pogobitoy og taluꞌ ni Paul koyon nog, “Olo og gondunon mu sog gotow koyon nog saka og sakup ion nog pigdotuꞌan nog Roma?”
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 Dadi, og kounutan nilan koyon minangoy dituꞌ ni Paul mangka non ion sakoy nog, “Motud taꞌ nog sakup a sog pigdotuꞌan nog Roma?”
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Dadi, tinumabal sop og kounutan koyon nog, “Akon siꞌoy misakup u dosop sog pigdotuꞌan nog Roma poꞌ mologan tanan og binayad u.”
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Dadi, ain og moksipi kituꞌ bosia moksumodia dianon, mitokiup ilan mawaꞌ dion, bu minsan og kounutan koyon misusa dun dangan kisunan non nog si Paul og sakup nog pigdotuꞌan nog Roma, saka ion og dinumondag malud dianon nog glantaylantay.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Og kolegan nog kounutan nog sundaluanan koyon, kosunan non tokodoy bog olo og salaꞌ ni Paul dia sog Hudyuanan koyon. Dadi, dangan miglogondow ion, pilumpuk non glam nog mokokotas nog boliananan bu og kobogolalan nog bansa Hudyu. Inubadan non si Paul mangka non oitoy sog piglumpukan nilan koyon mangka non pindogoy sog sunguꞌan nilan.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.