Atos 22

Kitab Bogu Pasad talu' nog Mikpongon (SUC) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 “Pigilugan ku bu mokogulanganan ku, pokinongoy niu pa og tabal u koni dianiu.”
1 — Irmãos e pais, escutem agora o que tenho a dizer em minha defesa.
2 Dangan midongog nilan ion moktaluꞌ nog Hinibru, migdungag ilan motiknaꞌ dun. Dadi, miktaluꞌ si Paul nog,
2 Quando ouviram que Paulo lhes falava em língua hebraica, fizeram mais silêncio ainda. Paulo continuou:
3 “Akon og gotow Hudyu u, bu dituꞌ u binataꞌ sog koliwagan bonua nog Tarsus nog sakup nog bonua nog Silisia. Dini u tinumulin sog Jerusalem koni. Pionadan u ni Gomalial nog botad nog miktidu dia sog mokogulanganan ta kituꞌ kobon nituꞌ. Mikanad u mahatul nog glam nog poꞌatan. Bu pinomalan ku tokodoy moktinud og tanud ta dia sog Mikpongon mamaꞌ nog kopoktinud niu koyon dun numun koni,
3 — Eu sou judeu, nasci em Tarso da Cilícia, mas fui criado nesta cidade e aqui fui instruído aos pés de Gamaliel, segundo o rigor da Lei de nossos antepassados, sendo zeloso para com Deus, assim como todos vocês o são no dia de hoje.
4 boyaꞌan pimosokitan ku asta mikpomatoy ain mikokunut dia sog Dalan koni tumamuy dia sog Mikpongon. Bu pimalud u og glibun laki dianilan, mangka u ilan kolobusuoy.
4 Persegui este Caminho até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na cadeia.
5 Og kounutan nog boliananan ta kituꞌ, bu glam nog kobogolalan sog tanud ta koni, kotoksiꞌan nilan og piginang u kituꞌ. Bu mikalap u tanan nog sulatanan sog duma bogolalanan kituꞌ sog Damaskus, nog ngon og bayaꞌ u mangoy mongukpaꞌ sog ain og mikokunut kituꞌ sog tanud koni mangka u ilan pitangoy mokpuliꞌ dini sog Jerusalem bagun ilan pogdonogon.
5 Disto são testemunhas o sumo sacerdote e todos os anciãos. Deles eu recebi cartas para os irmãos judeus de Damasco, e fui até lá para trazer amarrados a Jerusalém os que também lá estivessem, para serem punidos.
6 “Tibua, sintak nami ompanow posunguꞌ sog Damaskus, dangan milanilani ami na dituꞌ, nog daliꞌ na glotuondow bonua, gomonsunoy pa ngon motilak nog silow nog tidu sog glangit sinumilow dianakon.
6 — Ora, aconteceu que, enquanto eu viajava, já perto de Damasco, quase ao meio-dia, repentinamente, uma grande luz do céu brilhou ao redor de mim.
7 Migdayun u ombuksak dun, bu ngon og midongog u nog miglogolun dianakon. Maꞌ long non dun, ‘Saul! Saul! Iduma pokposokitan mu ma akon?’
7 Então caí por terra, ouvindo uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Dadi, tinumabal u nog, ‘Sima a buan, Apuꞌ?’ Tinabal non sop akon nog, ‘Akon si Isus, og gotow Nasaret kituꞌ nog pikposokitan mu.’
8 Perguntei: “Senhor, quem é você?” Ao que me respondeu: “Eu sou Jesus, o Nazareno, a quem você persegue.”
9 Og dumaanan ku koyon, mitongow nilan og silow nog dolag koyon bu midongog nilan og gonek nog taluꞌ koyon, tibua, daꞌ nilan kosabut og sompotan non.
9 — Os que estavam comigo viram a luz, sem, contudo, perceber o sentido da voz de quem falava comigo.
10 Dadi, miktaluꞌ u nog, ‘Olo gidoy og ginangon ku, Apuꞌ?’ Tinabal u nog Pogbayaꞌ nog, ‘Pogbuat a mangka a pogdayun sog Damaskus. Bu dituꞌ mu na kosunoy bog olo og ginang nog pinangon ku dianika.’
10 Então perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” E o Senhor me disse: “Levante-se, entre em Damasco, onde lhe dirão tudo o que você precisa fazer.”
11 Sabap nog landuꞌ kotilak og sinumilow kituꞌ dianakon, milamong u dun. Dadi, pigagak u nog dumaanan ku asta minatong ami dituꞌ sog Damaskus.
11 Tendo ficado cego por causa da intensidade daquela luz, guiado pela mão dos que estavam comigo, cheguei a Damasco.
12 “Ngon og gotow dion og ngalan non si Ananias. Polotamuy ion sog Mikpongon bu mikokunut dia sog Botad kituꞌ nog pilatas ni Apuꞌ Muses, bu motas dosop og gadab dianon nog glam nog Hudyuanan nog migonong dion.
12 — Um homem chamado Ananias, piedoso conforme a Lei, tendo bom testemunho de todos os judeus que ali moravam,
13 Minangoy ion dituꞌ nakon mangka indog dia sog molani u mangka non akon toluꞌoy nog, ‘Saul, ika og gilug u. Moksud na mokpuliꞌ og tinontongan mu.’ Sog sododuꞌun koyon, mioksud og tinontongan ku bu mitongow u ion.
13 veio procurar-me e, chegando perto de mim, disse: “Irmão Saulo, recupere a visão!” Nessa mesma hora, recuperei a visão e olhei para ele.
14 Tubus nituꞌ, miktaluꞌ ion dianakon nog, ‘Og Diwata nog mokogulanganan ta kituꞌ kobon nituꞌ, piniliꞌ non ika bagun nika kosunan og glegan non, bu bagun nika dosop motongow og Sosoligan non kituꞌ nog Midulus, bu bagun nika modongog og taluꞌ nog lumuas sog dili babaꞌ non.
14 Então ele disse: “O Deus de nossos pais escolheu você de antemão para conhecer a vontade dele, ver o Justo e ouvir a voz dele.
15 Poꞌ ika og tumaksiꞌ dun dia sog glam nog gotowanan, ain mitongow mu bu og midongog mu kituꞌ.
15 Porque você terá de ser testemunha dele diante de todos, anunciando as coisas que você tem visto e ouvido.
16 Dadi, naꞌ a na mogalangalang. Pogbuat a, mangka a pokpobunyag. Poꞌ bianan sog kopoksabi mu nog ngalan non, kugasan og dusaanan mu dun.’
16 E agora, o que está esperando? Levante-se, receba o batismo e lave os seus pecados, invocando o nome dele.”
17 “Dadi,” long ni Paul dun, “dangan minuliꞌ u sog Jerusalem koni, minangoy u mogyakin dituꞌ sog Poktomuyan ta kituꞌ. Sintak u mogyakin dion, gomonsunoy pa sog kilowkilowan mata,
17 — Quando voltei para Jerusalém, enquanto orava no templo, sobreveio-me um êxtase,
18 mitongow u og Pogbayaꞌ nog piglogolun non akon. Long non dun, ‘Pogdaliꞌ a mawaꞌ sog Jerusalem poꞌ og koponaksiꞌ mu dianakon diꞌ tolimaꞌon nog gotowanan dini.’
18 e vi o Senhor. Ele me disse: “Ande logo e saia imediatamente de Jerusalém, porque não aceitarão o seu testemunho a meu respeito.”
19 Dadi, tinabal u ion, ‘Apuꞌ, kisunan nilan da akon, poꞌ dia sog glam nog poglumpukan nog bansa Hudyu, ain tinumabuk dianika dion, pigdanog u ilan bu pingolobusu u ilan.
19 Eu respondi: “Senhor, eles bem sabem que eu ia de sinagoga em sinagoga, prendendo e açoitando os que criam em ti.
20 Minsan og kobunuꞌ kituꞌ nog taksiꞌ mu nog si Esteban, dituꞌ u pogindog bu kisuꞌatan u dun. Bu akon tanan og migipat nog glogdoyanan nog ain og minunuꞌ kituꞌ dianon.’
20 Quando se derramava o sangue de Estêvão, tua testemunha, eu também estava presente, consentia nisso e até guardei as capas dos que o matavam.”
21 Dadi, tinabal u nog Pogbayaꞌ nog, ‘Panow a na poꞌ poponowon ku ika sog molayuꞌ nog bonua, sog bonua nog ain konaꞌ Hudyu.’”
21 Mas ele me disse: “Vá, porque eu o enviarei para longe, aos gentios.”
22 Og gotowanan koyon dion mikinongog pa dia ni Paul. Tibua, dangan milabit non paꞌali sog ain konaꞌ Hudyu, mikpoglogapis ilan nog, “Bunuꞌ niu na og gotow koyon poꞌ diꞌ na ion pia potubuꞌon!”
22 Até este ponto a multidão ficou ouvindo. Mas, quando Paulo disse isso, começaram a gritar bem alto: — Fora com ele! Mate-o, porque ele não merece viver!
23 Kobon nilan koyon moglogapis, pigokpasokpas nilan og glogdoyanan nilan sog ditas mangka ilan poksibukak nog glopug nog glupaꞌ sog ditas.
23 Enquanto eles gritavam, tiravam as suas capas e jogavam poeira para o ar,
24 Dadi, og kounutan nog sundaluanan koyon, dinondag non sog sundaluanan non koyon mokposolod si Paul dia sog dialom nog kutaꞌ nilan koyon, bu pogdonogoy bagun ion mokposun bog iduma piglogopisan ma ion nog Hudyuanan koyon.
24 o comandante ordenou que Paulo fosse recolhido à fortaleza e que, sob açoite, fosse interrogado para saber por que motivo estavam gritando assim contra ele.
25 Dadi, dangan binitin nilan si Paul poꞌ pogdonogon ion, miktaluꞌ si Paul dia sog sundalu koyon nog migindog dia sog molani non nog, “Og botad taꞌ nog pogdonogon niu og gotow nog sakup nog pigdotuꞌan nog Roma nog saka daꞌ pa ukumoy?”
25 Quando o estavam amarrando com correias, Paulo perguntou ao centurião que ali estava: — Será que vocês têm o direito de açoitar um cidadão romano, sem que ele tenha sido condenado?
26 Dangan midongog nog sundalu koyon nog ion og sakup nog pigdotuꞌan nog Roma, migdaliꞌ ion mangoy sog kounutan non mangka non pogobitoy og taluꞌ ni Paul koyon nog, “Olo og gondunon mu sog gotow koyon nog saka og sakup ion nog pigdotuꞌan nog Roma?”
26 Ouvindo isto, o centurião procurou o comandante e lhe disse: — Que é isso que o senhor está prestes a fazer? Saiba que aquele homem é cidadão romano.
27 Dadi, og kounutan nilan koyon minangoy dituꞌ ni Paul mangka non ion sakoy nog, “Motud taꞌ nog sakup a sog pigdotuꞌan nog Roma?”
27 Então o comandante veio e perguntou a Paulo: — Diga-me uma coisa: você é romano? Paulo respondeu: — Sou.
28 Dadi, tinumabal sop og kounutan koyon nog, “Akon siꞌoy misakup u dosop sog pigdotuꞌan nog Roma poꞌ mologan tanan og binayad u.”
28 E o comandante disse: — Eu tive de gastar muito dinheiro para conseguir essa cidadania. Ao que Paulo respondeu: — Pois eu a tenho de nascença.
29 Dadi, ain og moksipi kituꞌ bosia moksumodia dianon, mitokiup ilan mawaꞌ dion, bu minsan og kounutan koyon misusa dun dangan kisunan non nog si Paul og sakup nog pigdotuꞌan nog Roma, saka ion og dinumondag malud dianon nog glantaylantay.
29 Imediatamente se afastaram os que iam interrogá-lo com açoites. O próprio comandante ficou com medo quando soube que Paulo era romano, porque tinha mandado amarrá-lo.
30 Og kolegan nog kounutan nog sundaluanan koyon, kosunan non tokodoy bog olo og salaꞌ ni Paul dia sog Hudyuanan koyon. Dadi, dangan miglogondow ion, pilumpuk non glam nog mokokotas nog boliananan bu og kobogolalan nog bansa Hudyu. Inubadan non si Paul mangka non oitoy sog piglumpukan nilan koyon mangka non pindogoy sog sunguꞌan nilan.
30 No dia seguinte, querendo certificar-se dos motivos por que Paulo vinha sendo acusado pelos judeus, o comandante o soltou e ordenou que se reunissem os principais sacerdotes e todo o Sinédrio. E, mandando trazer Paulo, apresentou-o diante deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.