Romanos 8
E Nut Ka Meer Mang Ka Mokpom To A Gunngar (SUA) vs NVI
1 He tete ekam ko E Nut thera kser nguaro pkor ngaro svil ngaro serppak ruk ngma ktong ngor, he En kam monik kim a yor ngang ngor vgum mar tok, va E Nut tlo kat kais kam monik kim a yor ngang ngor ruk ngot kor mnam mor mang e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen he kmokpom kar pum nguaro kerkeknen ruk endruk kat e.
1 Portanto, agora já não há condenação para os que estão em Cristo Jesus,
2 Ii, E Nut tlo is tok, ekam ko E Nunu A Totur ka serppak ta kser o pos ngaro serppak ruk E Nut nam monik kim a yor ngang ngor vgum mar tok. Ii, ta kser mar tok he khong ngor pum a yor, nang kle kael mor kam hop petgim nguaro nnak kam kta ktal kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik. Va teharom tok, her vgum ko ngot kor mnam mor mang e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen ka yor tok arhe.
2 porque por meio de Cristo Jesus a lei do Espírito de vida me libertou da lei do pecado e da morte.
3 Ii, E Nunu A Totur thong ngor pum a yor tok, ko E Nut tlo kat kais kam monik kim a yor ngang ngor tete pum nguaro kerkeknen, ekam ko her e Yesus to thera kser o mia ngaro pkor ngaro svil ngaro serppak orom ka yor tok arhe. Ii, ko E Nut ta meng Khal mruo to endo, he tmur el en a mi mhel he kpis ka nho enang ngor ruk orom nguaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mor kmeharom o kerkeknen. Tpis tok en kam mur kaen ka vok mruo ngang E Nut enang a nngiar to orom en mruo mang nguaro kerkeknen ruk endruk, he nang E Nut kam kle kut monik kim a yor ngang en pum mar, yek tngam ngongeik mnam E Nut ka vrek orom ka vok to tok. Vanangko tesgun ktar mang ko e Yesus tlo pis vop, mor ngom mrua ngam mor mruo ekam nguaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mor kmeharom o kerkeknen. He nguaro kerkeknen ruk endruk ngma hos kim E Nut karo pos he ngot lo kais hak kam ngam ngongeik mnam E Nut ka vrek orom mar tok, he nang En kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang ngor vgum mar e.
3 Porque, aquilo que a lei fora incapaz de fazer por estar enfraquecida pela carne, Deus o fez, enviando seu próprio Filho, à semelhança do homem pecador, como oferta pelo pecado. E assim condenou o pecado na carne,
4 Ii, e Yesus tmur kaen ka vok mruo ngang E Nut enang a nngiar to mang nguaro kerkeknen tok kmikkiem E Nut ka pos langto tho mi kut sir hak ko E Nut thavae mang orom karo rhek ruk endri te, o mia ngak kaen a tomhel langto ngang En enang a nngiar, he nang En kam monik kim a yor ngang a tomhel to endo mang o mia ngaro kerkeknen tok. Ii, va her mor ri ruk E Nunu A Totur nam kaenkrovgem mor kam kolkol ekam E Nut arhe, nang kle lo mur kta ngam mor mruo ekam nguaro pkor ngaro svil ruk ngma kaenen mor kmeharom o kerkeknen.
4 a fim de que as justas exigências da lei fossem plenamente satisfeitas em nós, que não vivemos segundo a carne, mas segundo o Espírito.
5 Endruk ngam mrua ngam mar mruo ekam ngaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mar kmeharom o kerkeknen, her mar ruk arhe ngaro papat ngma vle pum ngaro pkor ngaro svil ruk endruk. Vanang endruk E Nunu A Totur nam kaenkrovgem mar kam kolkol ekam E Nut, her mar ruk ngaro papat ngam kle va ka vle pum E Nunu A Totur ka svil.
5 Quem vive segundo a carne tem a mente voltada para o que a carne deseja; mas quem, de acordo com o Espírito, tem a mente voltada para o que o Espírito deseja.
6 Ii, endruk E Nunu A Totur nam kut kaenkrovgem mar kmikkiem ka svil, E Nunu A Totur nam kaen a vrek longeik ngang ngar he kael mar kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik. Vanang endruk ngam mrua ngam mar mruo ekam ngaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mar kmeharom o kerkeknen, her mar ruk arhe E Nut nera monik kim a yor ngang ngar.
6 A mentalidade da carne é morte, mas a mentalidade do Espírito é vida e paz;
7 Ii, endruk ngam mrua ngam mar mruo ekam ngaro pkor ngaro svil ruk tok, her mar ruk kat arhe ngam kael imuo ngang E Nut orom ngaro kerpapat ruk tok. He enang tok, ngam lo mrua svil kam mrua krus orom mar mruo kam ngam mar mruo ekam E Nut karo pos, ekam ko ngat ho lo is hak kmeharom tok her vgum ngaro kerpapat ruk tok.
7 a mentalidade da carne é inimiga de Deus porque não se submete à lei de Deus, nem pode fazê-lo.
8 Ii, he enang tok, endruk ngam mrua ngam mar mruo ekam ngaro pkor ngaro svil ruk ngam kaenen mar kmeharom o kerkeknen ko ngma kpom mar, ngat ho lo is hak kmensireim E Nut tok e.
8 Quem é dominado pela carne não pode agradar a Deus.
9 Vanangko muk ruk E Nunu A Totur nam kaenkrovgem muk kam kolkol ekam E Nut, her muk ruk arhe, mularo pkor ngaro svil ngam lo kat kais kmenen muk kam mrua ngam muk mruo ekam mar kmeharom o kerkeknen kat. Nove, ko E Nunu A Totur ther kle el rengmat kun mnam mularo vurkul he. Vanang endruk E Nunu A Totur tlo el rengmat kun mnam ngaro vurkul, mar ngam lua vle ngang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen e.
9 Entretanto, vocês não estão sob o domínio da carne, mas do Espírito, se de fato o Espírito de Deus habita em vocês. E, se alguém não tem o Espírito de Cristo, não pertence a Cristo.
10 Vanangko ekam ko e Kristus ther el rengmat kun mnam mularo vurkul orom E Nunu A Totur tok, va si mor nguaro pkor ngar sia yor her vgum ko e Adam ka kerkeknen toop kim mor tgus kam yor tok, vanangko E Nut ner kle klol mularo nunu kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang nguk ge, her vgum ko E Nut ther mon muk la mmok ko pum kalo keik.
10 Mas se Cristo está em vocês, o corpo está morto por causa do pecado, mas o espírito está vivo por causa da justiça.
11 E Nut thover e Yesus petgim ka nnak orom E Nunu A Totur ka serppak. He ekam ko E Nunu A Totur ther el rengmat kun mnam mularo vurkul, E Nut ner mia hover muk petgim mularo nnak orom E Nunu A Totur ka serppak tok kat. Ii, mularo pkor nga sia yor, vanangko E Nut ner kle mia hover muk petgim mularo nnak ge orom mularo pkor ruk o gunngae, gi enang ko thover Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen petgim kta nnak tok kat. Ii, ner mi kaeharom tok, gi ekam ko E Nunu A Totur tel rengmat kun mnam muk.
11 E, se o Espírito daquele que ressuscitou Jesus dentre os mortos habita em vocês, aquele que ressuscitou a Cristo dentre os mortos também dará vida a seus corpos mortais, por meio do seu Espírito, que habita em vocês.
12 — ausente —
12 Portanto, irmãos, estamos em dívida, não para com a carne, para vivermos sujeitos a ela.
13 — ausente —
13 Pois se vocês viverem de acordo com a carne, morrerão; mas, se pelo Espírito fizerem morrer os atos do corpo, viverão,
14 Ii, ko endruk ngam kaikkiem E Nunu A Totur ka svil ko nam kaenkrovgem mar kmikkiem tok, her mar ruk ngam mrua khenam mar mruo te, mar E Nut kles msim ormar arhe.
14 porque todos os que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 Ii, ngta vle te, E Nut kles msim vgum E Nunu A Totur tok, ekam ko E Nut tmi kut en E Nunu A Totur msim ngang nguk, kam her mi kut kael muk kam vle te, E Nut kles msim ormuk tok arhe. Nang tlo en a nunu tang ko yok, en kam kpom muk he kaenen muk kam kle kta gorang E Nut e. Nove. Vanang her vgum E Nunu A Totur to endo arhe, mor tgus ngot kais kam ngarkie ngang kam mon te, “O-Titou, Papa-o.”
15 Pois vocês não receberam um espírito que os escravize para novamente temer, mas receberam o Espírito que os adota como filhos, por meio do qual clamamos: "Aba, Pai".
16 Ii, ngota mnor te, mor E Nut kles msim tok, ekam ko E Nunu A Totur mruo nam kaenkrovgem mor kmenserpgam a papat to kun mnam mor te, mor E Nut kles msim ormor tok.
16 O próprio Espírito testemunha ao nosso espírito que somos filhos de Deus.
17 Mare! He ekam ko mor ngota vle te, E Nut kles msim ormor, va ngot kais kat kam lol o ngamyammok ko mkor Ngorteit to En tok kat. He enang tok, ngrer kais kam kaum ka vle enang e Yesus kam lol o ngamyammok ruk E Nut nam kaelpas ormar kmenik ngang ngor kar e Kristus tok. Vanang ngruak matnge vgum o vnek ruk e Kristus mruo tlol, mor kam kaum kar en kat kam hop petgim nguaro nnak kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik orom nguaro pkor o gunngae ruk orom ngaro yammok.
17 Se somos filhos, então somos herdeiros; herdeiros de Deus e co-herdeiros com Cristo, se de fato participamos dos seus sofrimentos, para que também participemos da sua glória.
18 Kun mnam dok, kua pat te, mguak matnge vgum o vnek ruk tete vanie. Ko si o vnek ruk laol tete, vanangko koknaik E Nut ner kle kat kaeharom nguaro pkor ge, kam khenam mar ma mmok orom ngaro yammok ruk ngat vua ya, kir kim o vokngnes ruk ngruak matnge vgum mar tete.
18 Considero que os nossos sofrimentos atuais não podem ser comparados com a glória que em nós será revelada.
19 Ii, ko koknaik E Nut nera hover kles msim kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik ngang ngar kam khenam mar ma mmok orom ngaro pkor ruk orom ngaro yammok ruk endruk ko ngat vua ya ge. He ekam tok, si o tgoluk tgus ruk E Nut tkueng ngar kat, va mar kat ngma vle enang o mi mia ruk ngma tutut mang a kolkha to endo ge ko ngma paneng en kam pis.
19 A natureza criada aguarda, com grande expectativa, que os filhos de Deus sejam revelados.
20 Ii, ko tennik E Nut tre orom a mmie tgus, he o vlik kam kuviet, va o itok kam yaneng, va o hi kam lpus, va o ngaemslang kam yor he kngingti kat. Ii, tre orom o tgoluk tgus ruk tkueng ngar kam nop tok. Vanang o tgoluk ruk tok ngat lo mur re orom mar mruo e. Nove, tennik her E Nut to tre orom o tgoluk tgus ruk tkueng ngar kmikkiem ka svil mruo, he nang o tgoluk ruk endruk kam vle enang o mia kam kle gia nho mkor E Nut,
20 Pois ela foi submetida à futilidade, não pela sua própria escolha, mas por causa da vontade daquele que a sujeitou, na esperança
21 En kam susulgim mar tok kat kam kat kaenserpgam mar, he nang o kernonhommok ruk ngma vovoem mar kam lo kta kering ngar kat e. He enang tok, E Nut ner mrua hong ngar pum ngaro kernonhommok, mar kam kaum kta vle o gunngae kat kar E Nut kles ruk orom ngaro pkor ruk o gunngae tok kat.
21 de que a própria natureza criada será libertada da escravidão da decadência em que se encontra para a gloriosa liberdade dos filhos de Deus.
22 Ii, ngota mnor mang o tgoluk tgus ruk E Nut tkueng ngar te, tennik kam ngae kais mang tete, ngama vle enang o mia kam rere leti mnam E Nut kam tutut mnam a kolkha to E Nut kam hong ngar pum ngaro kernonhommok tok. Ii, ngama rere leti mnam E Nut tok, he ka vle gi enang a vlom to nma rere leti mang kalyie ko tkaimim ko tre kam kol.
22 Sabemos que toda a natureza criada geme até agora, como em dores de parto.
23 Va nong gi mar tuk ruk ngama rere leti mnam E Nut tok e. Nove, mor kat, mor ruk E Nut ta hengrem ka loot to orom E Nunu To A Totur to ta ktar en karo nngiar ngang ngor, mor kat ngoma rere leti mnam E Nut kam tutut mnam a kolkha to E Nut kmel mor kam vle te, kles msim orom nguaro pkor ruk o gunngae kat.
23 E não só isso, mas nós mesmos, que temos os primeiros frutos do Espírito, gememos interiormente, esperando ansiosamente nossa adoção como filhos, a redenção do nosso corpo.
24 Ii, he tete, her a papat ta ti arhe ngota sovet kam nho mkor E Nut mang te: En kam hortgem nguaro pkor kam vle o gunngae gi enang tok arhe. Vanangko mu smia pat na, ko enangthe E Nut nap her eharom mor tok tiok, he nang ngot hera vle enang tok tete, va napa vle ngang ngor te, nong a papat tang ngang ngor, mor kam kta nho mkor E Nut mang, En kmeharom ngang ngor koknaik kat e. Nove, ko a papat to a mhel ther kol he, a mhel to endo nam lo kta nho mkor E Nut mang kam kol ko mkor kat e.
24 Pois nessa esperança fomos salvos. Mas, esperança que se vê não é esperança. Quem espera por aquilo que está vendo?
25 Vanangko E Nut tlo hortgem mor vop, mor kam vle orom nguaro pkor ruk o gunngae. He ekam tok, ngota nho mkor E Nut vop kmeharom mor tok, ko ngot smia vle kpaneng a kolkha to endo, nang lua tutut mnam kam pis e.
25 Mas se esperamos o que ainda não vemos, aguardamo-lo pacientemente.
26 He gi enang ko E Nut nera turang ngor tok ko ngoma nho mkor En, va E Nunu A Totur ner kle kturang ngor tok kat ko nguaro pkor ngat lo vu kaurur tete e, ko mor ngom lua mmok mang anito anito kam ngarkie ngang E Nut mang. Vanangko E Nunu A Totur mruo nma lol nguaro ngnorok he kael nguaro rhek mruo ruk endruk ngang E Nut ko en mruo nama rere leti mnam E Nut orom o rhek ruk mor ngot lo is kam mmok mang ngar kam rere orom mar.
26 Da mesma forma o Espírito nos ajuda em nossa fraqueza, pois não sabemos como orar, mas o próprio Espírito intercede por nós com gemidos inexprimíveis.
27 Ii, va E Nut to nma nho mnam mor, nma mmok mang E Nunu A Totur karo papat, ekam ko her E Nunu A Totur arhe nma lol mor ruk ngoma vle ngang E Nut mruo nguaro ngnorok kmel nguaro rhek ngang, kmikkiem E Nut ka mur svil mruo.
27 E aquele que sonda os corações conhece a intenção do Espírito, porque o Espírito intercede pelos santos de acordo com a vontade de Deus.
28 Ngota mnor mang E Nut te, endruk ngam kaelongtok mang En, ko tvaeng ngar kmikkiem ka svil mruo, her endruk arhe, E Nut nam kaeharom o vrong tgoluk tgus ko ngma vle nngia nngia ngang ngar kam pis lya ngang ngar.
28 Sabemos que Deus age em todas as coisas para o bem daqueles que o amam, dos que foram chamados de acordo com o seu propósito.
29 Ii, ko endruk E Nut ta ktar mnor mang ngar tennik te, ngar kor mnam mar mang En he kmokpom kar, her endruk ta ktar el mar kam vle ngang En mruo, En kam hortgem ngaro keknen, mar kam le kolkol ekam Khal karo keknen mruo. Ii, E Nut teharom tok ngang ngar, mar kam pal mnam Khal ka ngausie, he nang Khal kam vle te, endo a molpou kun mnam a ngausie ka pun to en mruo ta plam, endo orom kaornopeik kavurgem.
29 Pois aqueles que de antemão conheceu, também os predestinou para serem conformes à imagem de seu Filho, a fim de que ele seja o primogênito entre muitos irmãos.
30 He endruk E Nut ta ktar el mar tennik kam vle ngang En mruo tok, her mar ruk kat arhe tvaeng ngar tete kam vle ngang En tok. Ii, va endruk endri tvaeng ngar tok, ther le kaimim kim o rhek mang ngaro kerkeknen kat. He endruk endri ther kaimim kim o rhek mang ngar, her mar ruk kat arhe ther le kael mar kam hover mar petgim ngaro nnak kat.
30 E aos que predestinou, também chamou; aos que chamou, também justificou; aos que justificou, também glorificou.
31 To kmikkiem o rhek ruk enang tok, ngruak havaeng o mia nngia? Ngruak havaeng ngar ti te, ekam ko E Nut ta sir pekam mor tok, va o mia ngat lo kat kais hak kam sir malngaeng ngor orom ngaro rhek kir kim mor e!
31 Que diremos, pois, diante dessas coisas? Se Deus é por nós, quem será contra nós?
32 Mu vokom na, ekam ko E Nut tlo hahak mang Khal mruo, nang kle va gia slak orom en kmen ngang ngor, va ngot kle vua serppak mang a papat ta kat te, E Nut ner kle ho mi ktua ring ya mang ngor kmen o vrong tgoluk tgus ngang ngor tok kat.
32 Aquele que não poupou a seu próprio Filho, mas o entregou por todos nós, como não nos dará juntamente com ele, e de graça, todas as coisas?
33 He ekam tok, mor ruk E Nut tmur re pmor kam vle ngang En mruo, va nong a mhel tang hak to tkais kam sir malngaeng ngor kam kta mon mor orom nguaro kerkeknen kat e, ekam ko E Nut ther mur imim kim o rhek mang ngor pum mar he.
33 Quem fará alguma acusação contra os escolhidos de Deus? É Deus quem os justifica.
34 He ekam tok, nong a mhel tang hak to tkais kam monik kim a yor ngang ngor pum nguaro kerkeknen kat e, ekam ko e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen arhe nma vle ko vanam E Nut ka miktiek kam sir orom mor kmimim kim o rhek mang ngor. Ii, ta vle tok, ekam ko tyor he khop petgim ka nnak kam kta vle kat he.
34 Quem os condenará? Foi Cristo Jesus que morreu; e mais, que ressuscitou e está à direita de Deus, e também intercede por nós.
35 To tete, nop a tomhel tang hak to tkais kam sir malngaeng ngor kam kser mor petgim Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen to tkaelongtok mang ngor. Ii, o tgoluk ruk ngam kaegom mor ngat lo is e. O vnek ngat lo is kat e. O vokngnes ruk o mia ngma koskalil orom mor ormar kat ngat lo is kat e. O vang ngat lo is kat. Va kam vle a gimit mo mmie tlo is. Va kam vle ko ma kernonhommok ko ketasuo mor kam yor, va tlo is kat e. Va ko o mia ngat re kam krong ngor orom o komtok kat va ngat lo is kat hak. Ho nop hak.
35 Quem nos separará do amor de Cristo? Será tribulação, ou angústia, ou perseguição, ou fome, ou nudez, ou perigo, ou espada?
36 Ii, ngat lo is hak, kmikkiem gi enangko ngat her ittiegom E Nut karo rhek ri te,
36 Como está escrito: "Por amor de ti enfrentamos a morte todos os dias; somos considerados como ovelhas destinadas ao matadouro".
37 Ngom pua vle tok, vanangko nop a tomhel tang hak tis hak kam kser mor petgim E Nut e. Ko ngot ho mi kut kir kim mar tgus he, vgum ko ngot kor mnam mor mang e Yesus to tkaelongtok mang ngor he kmokpom kar.
37 Mas, em todas estas coisas somos mais que vencedores, por meio daquele que nos amou.
38 Ii, kua mnor tok, ekam ko kuaro papat ngma serppak te, enangthe ngop sia yor, i o sia ktal ka vle vop, va nop a tomhel tang hak to tkais kam kser mor petgim E Nut e. Si o kool, va o engyel, va o gi vrong tgoluk ruk tete va endruk koknaik kat va ngat lo is hak. Va o gi vrong serppak ngat lo is kat e,
38 Pois estou convencido de que nem morte nem vida, nem anjos nem demônios, nem o presente nem o futuro, nem quaisquer poderes,
39 endruk mo mmie, endruk kuon ma volkha, va kun mnam a mmie ka ngaesik va ngat lo is hak. Ii, mor ruk ngot kor mnam mor mang Ngoldaip he kmokpom kar e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen o gi vrong tgoluk tgus ruk E Nut tkueng ngar ngat ho lo is hak kam kser mor petgim E Nut to tkaelongtok mang ngor e.
39 nem altura nem profundidade, nem qualquer outra coisa na criação será capaz de nos separar do amor de Deus que está em Cristo Jesus, nosso Senhor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.