Romanos 1

E Nut Ka Meer Mang Ka Mokpom To A Gunngar (SUA) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Vae, muk ruk lRom, dok e Pol, e Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen kalkayie ko kom kaeha ngang. Dok E Nut ka aposel langto ko tmur vaeng dok he mur kael dok kam mi ktua vle te, kalkayie to kam kol ka gu he khavaeng o mia mang a knovvur.
1 Eu, Paulo, escravo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo e enviado para anunciar as boas-novas de Deus, escrevo esta carta.
2 Ii, a knovvur to endo, E Nut ta ktar el ka tnangal mang tennik he, ko vgum o propet, ko ngata ktar kpavap mang a knovvur to endo orom ngaro rhek to le kaittiegom ngaro rhek ruk endruk kat kun mnam E Nut Ka Meer To A Totur.
2 Deus prometeu as boas-novas muito tempo atrás nas Escrituras Sagradas, por meio de seus profetas.
3 Ii, ngata ktar kpavap mang E Nut Khal tok. Kam ngae, to E Nut Khal to endo ther mi pis ko tpal mnam e Devit ka ngausie he kpis en a mi mhel kmikkiem a ngausie to endo lsir.
3 Elas se referem a seu Filho, que, como homem, nasceu da linhagem do rei Davi,
4 Ii, tmi pal mnam e Devit ka ngausie lsir tok, he mur khenam en mruo ma mmok te, en a mi mhel tok. To E Nunu A Totur ta kle ka khenam En ma mmok kat te: En E Nut Khal lsir kat, ko E Nunu A Totur thover En petgim ka nnak orom ka serppak. Mare, E Nut Khal to endo, her En Ngoldaip to e Yesus Kristus arhe.
4 e, quando o poder do Espírito Santo o ressuscitou dos mortos, foi demonstrado que ele era o Filho de Deus. Ele é Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Va her vgum e Yesus arhe, E Nut tring ya mang ngor kam vaeng ngor kam vle te, karo aposel ruk mor ko ten a ngaeha to kam kol ka gu ngang ngor, mor kam vaeng o mia kun mnam o vrong rhek tgus mo mmie, mar kmor mnam mar mang Khal he kmokpom kar, to kle kngan vgum karo rhek mekam mekam ekam tok. Ii, ngota vaeng o mia kun mnam o vrong rhek tgus tok, kam ktua hover e Yesus ka munik he kanprim tok arhe.
5 Por meio dele recebemos a graça e a autoridade, como apóstolos, de chamar os gentios em toda parte a crer nele e lhe obedecer, em honra de seu nome.
6 He muk kat, E Nut ther vaeng nguk kat kam kaum kor mnam muk mang e Yesus Kristus he kmokpom kar kam kaum vle ngang En mruo kar karo mia mruo akuruk, gi enang ko tvaeng ngar kam vle ngang En mruo tok kat.
6 E vocês estão entre esses gentios chamados para pertencer a Jesus Cristo.
7 Ko kaittiegom kua hor ta ngang nguk ruk lRom tgus, muk ruk E Nut tkaelongtok mang nguk he kvaeng nguk kam vle ngang En mruo.
7 Escrevo a todos vocês que estão em Roma, amados por Deus e chamados para ser seu povo santo. Que Deus, nosso Pai, e o Senhor Jesus Cristo lhes deem graça e paz.
8 Kmelha orom kuaro rhek ri, kua svil kam havaeng nguk te, koma kanprim E Nut mang nguk tgus ruk mut sim kut kor mnam muk mang e Yesus Kristus he kmokpom kar, ko o mia ngat seneker a re mang nguk tok mnam a mmie karo mhetor tgus.
8 Antes de tudo, quero dizer que, por meio de Jesus Cristo, agradeço a meu Deus por todos vocês, pois sua fé nele é comentada em todo o mundo.
9 Koma prongyek ka psek kmeha ngang E Nut kam havaeng o mia mang a re to mang Khal. He her E Nut ta arhe ta mnor mang dok te, koma plong pat mang nguk
9 O Deus a quem sirvo em meu espírito, anunciando as boas-novas a respeito de seu Filho, sabe como nunca deixo de me lembrar de vocês
10 orom kuaro ngarkie mang nguk mo kolkhek tgus. Va tete ta, ko kta ngarkie ngang E Nut kat te, En kam mitom kua ngarkie to ko el ko kim En tesgun he, endo te, En kmoregot kim dok kam pis ko kmuk kam ptang nguk. Vanangko klua mnor te, nera ngatkal, i o nop.
10 em minhas orações, sempre pedindo, se for da vontade de Deus, uma oportunidade de ir vê-los.
11 Kua vok nam vu kael ring nguk ko kua svil kmen E Nunu A Totur ka nngiar langto ngang nguk, he nang E Nunu A Totur kmenserpagam muk orom.
11 Desejo muito visitá-los, a fim de compartilhar com vocês alguma dádiva espiritual que os ajude a se fortalecerem.
12 Ii, he enang tok, muk kar mor ngruer kais kam mo enkrovgem mor mruo orom nguaro papat ruk kmor mnam mor mang e Yesus he kmokpom kar.
12 Quando nos encontrarmos, quero encorajá-los na fé, e também quero ser encorajado por sua fé.
13 Koornopeik, kua svil muk kam mnor mang kuaro papat na te, ko hera ngae ngok kim E Nut ka loot to orom o vrong rhek akuruk yok he khavaeng ngar mang o papat ruk kmor mnam mar mang e Yesus, he nang dok kam lluol mnam E Nut ka loot to ormar tok, he nang E Nut ka tavgo kam vle kuo mang ngar. He gi enang o vrong rhek ruk endruk tok kat, mnam o kolkhek kavurgem, ko her el kuaro papat te, dok kam pis ko kmuk ruk E Nut ka loot langto yok orom muk kat he khavaeng nguk mang e Yesus kat, he dok kam lluol mnam E Nut ka loot to orom muk tok kat, he nang E Nut ka tavgo kam le ka vle kuo mang nguk tok kat. Ii, tiok ko ko pu el kuaro papat tok, vanangko kam ngae kais mang tete, o vrong tgoluk ngma pis kim dok he khagam dok kam pis ko kmuk.
13 Quero que saibam, irmãos, que muitas vezes planejei visitá-los, mas até agora fui impedido. Meu desejo é trabalhar entre vocês e ver frutos espirituais como tenho visto entre outros gentios,
14 Mu vokom na, a ngaeha to E Nut tel maktiegom dok, na mi ktua kaum kol muk o vrong rhek ruk o Grik orom mularo papat ruk lvu laol kar o tamatan tgus ruk mo mmie orom ngaro papat ruk nong lvu laol.
14 pois sinto grande obrigação tanto para com os gregos como os bárbaros, tanto para com os instruídos como os não instruídos.
15 He her gi ekam a ngaeha to endo ko na ho mi ktua kaum ka vle ngang o mia tgus enang tok, koma sovet kam pis ko kmuk ruk o vrong rhek ko mRom kam havaeng nguk mang a knovvur kat.
15 Por isso, aguardo com expectativa para visitá-los, a fim de anunciar as boas-novas também a vocês, em Roma.
16 Ii, kua ngaeha nma vle tok, ekam ko kom lo vrua leep hak pum E Nut ka knovvur e. Nove! Ko kua mnor te, E Nut karo rhek ruk mang a knovvur ngta vle te, mar E Nut ka serppak to nma sulgim o mia tgus orom, vgum ko ngak kor mnam mar mang En he kmokpom kar. Ii, E Nut karo rhek ruk mang a knovvur ngta ktar ka vle tok ngang o Yuda na, En kam ktar ksusulgim mar ormar, to endo yek ngta kle ka vle ngang o vrong rhek kat, he E Nut kam le ksusulgim mar ormar tok kat.
16 Pois não me envergonho das boas-novas a respeito de Cristo, que são o poder de Deus em ação para salvar todos os que creem, primeiro os judeus, e também os gentios.
17 Ii, E Nut ther khenam a ngaelaut langto ma mmok ngang ngor orom a knovvur to endo, mor kmikkiem a ngaelaut to, nang En kmel mor kam vle la mmok ko pum kalo keik her vgum ko ngruak kor mnam mor mang En he kmokpom kar. Mor ruk ngota pis knaek he kor mnam mor mang E Nut, ngot kais kam vle la mmok ko pum E Nut kalo keik tete, vgum ko ngruak kor mnam mor mang En he kmokpom kar, gi enang endruk tennik, ko ngta ktar kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar tok kat. Ii, ngruak kor mnam mor mang E Nut tete he kmokpom kar, kmikkiem gi enang ko ngat ittiegom E Nut karo rhek te,
17 As boas-novas revelam como Deus nos declara justos diante dele, o que, do começo ao fim, é algo que se dá pela fé. Como dizem as Escrituras: “O justo viverá pela fé”.
18 E Nut nma vle kuon ma volkha orom ka ngaesik he nma khenam ka ngaesik to endo ma mmok kuon mang o mia ruk ngam lua totu pum En va kuon mang endruk ngam kaeharom o kerkeknen. Ii, o mia ruk endri ngama kir mang E Nut karo rhek ruk o minar orom ngaro kerkeknen ruk endruk tok.
18 Assim, Deus mostra do céu sua ira contra todos que são pecadores e perversos, que por sua maldade impedem que a verdade seja conhecida.
19 Vanang o tgoluk ruk E Nut mruo tkueng ngar, o mia ngat kais kam vokom E Nut orom mar ekam ko En mruo tmur kueng o tgoluk ruk endruk kmelik ma mmok, he nang o mia kam mnor mang En vgum mar tok arhe.
19 Sabem a verdade a respeito de Deus, pois ele a tornou evidente.
20 Mare, ko tennik ko E Nut tkueng a mmie, kam ngae kais mang tete, ngot kais kam vokom E Nut ka ho serppak hak to En nma plong vle orom ngnik ngnik. Va ngot kais kam vokom En mruo kat te, En E Nut msim to tkueng o tgoluk tgus. Ngot kais kam vokom En tok he ka mmok mang En tok kat vgum o tgoluk ruk tkueng ngar. Ngot lo si vokom E Nut to tkueng a volkha va a mmie orom ka ho serppak hak to endo, vanangko ngot kais kam vokom En vgum karo tgoluk ruk tkueng ngar. He ekam tok, o mia tgus ngat ho lo kais hak kmel ngaro praen kam klai mang E Nut te, ngat lua mnor mang e.
20 Por meio de tudo que ele fez desde a criação do mundo, podem perceber claramente seus atributos invisíveis: seu poder eterno e sua natureza divina. Portanto, não têm desculpa alguma.
21 Nop, ngat si mnor mang E Nut vgum o tgoluk ruk tkueng ngar enang tok, vanangko ngam kle va kees kam hover ge, kam mrua havae mang En te, her En arhe Endo tkueng o tgoluk tgus ruk endruk. Va ngma kees kam kanprim En mang o tgoluk ruk endruk kat. Ii, ngama vle kar E Nut tok, to E Nut nma khenam ka ngaesik ma mmok kuon mang ngar vgum tok, he ngaro papat ngat kle kngae ho lo kais hak kmor mnam mar mang En he kmokpom kar ko ngaro lpetuk ngat ngae ho mi kut tok orom ngaro papat ruk E Nut tngam slommok kim mar ormar.
21 Sim, eles conheciam algo sobre Deus, mas não o adoraram nem lhe agradeceram. Em vez disso, começaram a inventar ideias tolas e, com isso, sua mente ficou obscurecida e confusa.
22 Ii, ngat pu mrua per orom mar mruo te, ‘Mor nguaro papat ruk laol hak’, vanangko ngaro lpetuk ngat kle va mia tok hak orom o papat ruk ngta slok tok,
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se tolos.
23 ko ngam lua totu pum E Nut msim e. Nove, ngat kle va korim E Nut ka serppak he ka kle va kliepum orom ngarta keknen mruo, endo kam kemmeng o vrong serppak ruk mkor o matpil. Ko ngama tarkiem o matpil orom o vrong tgoluk tgus ngaro nunu, enang o iningol, o mia, o ngaemslang ruk ngma ngongae orom ngaro nharok va o ngaemslang ruk ngma ngongae ku mmie kat. E Nut msim nma plong vle ngnik ngnik, vanangko o tgoluk ruk ngat tarkiem o matpil orom ngaro nunu, mar nove, ko mar ngma yor enang o gi mia ruk mo mmie kat.
23 Trocaram a grandeza do Deus imortal por imagens de seres humanos mortais, bem como de aves, animais e répteis.
24 To ekam ko ngama vle kar E Nut tok, E Nut nma khenam ka ngaesik ma mmok kuo mang ngar he ka mnang ngar orom ngaro vurkul ruk ngat ottep orom ngaro svil ruk kmeharom o kerkeknen hak, he nang mar kmikkiem ngaro kerkeknen ruk kam mo vret mar mruo, mar kam mrua ngam a leep alautar kuo mang ngaro pkor mruo enang tok.
24 Por isso, Deus os entregou aos desejos pecaminosos de seu coração. Como resultado, praticaram entre si coisas desprezíveis e degradantes com o próprio corpo.
25 Ii, mu vokom na, tesgun ngat lol o papat ruk o minar mang E Nut to le korim mar he kliepmar orom o papat ruk la ppiagar. He ekam tok, ngat kle kngae ktotu pum va kaeha ngang o serppak ruk mar mruo ngat tarkiem ngaro nunu, nang lua totu pum Endo Tmi Kueng O Tgoluk Tgus e. Gi En tuk ha, Endo o mia ngak plong kanprim ngnik ngnik. Lmien.
25 Trocaram a verdade sobre Deus pela mentira. Desse modo, adoraram e serviram coisas que Deus criou, em lugar do Criador, que é digno de louvor eterno! Amém.
26 Ii, va ekam ko ngata mnang o papat ruk o minar mang E Nut tok, E Nut ther kle ka mnang ngar tok kat, mar kam kle kaikkiem ngaro kerkeknen ruk kam mo gorgor pum mar mruo, endruk kam leep pmar. Ko tesgun lraip ruk mnam endruk ngam lua totu pum E Nut ngma lei orom lurokol, vanangko tete ngam lua svil kam vle tok e. Nove, ko lraip ruk endri ngma mo leim mar mruo.
26 Por isso, Deus os entregou a desejos vergonhosos. Até as mulheres trocaram sua forma natural de ter relações sexuais por práticas não naturais.
27 Ii, va lurokol kat ngat orim lraip he ngaro papat ruk kam mo gorgor pum lurokol akuruk ngat ngae ho mi ktua matmat mar hak, mar kam tmar ngaro sing mang lurokol kam mo vret mar. Ii, lurokol ngama mo leim mar kmeharom o ho kerkeknen ruk endri tok. He ekam tok, ngar mia lol ngaro kut kapnes ruk lvankue hak kuo mang ngaro pkor mruo kam mi kut kaikkiem ngaro kerpapat ruk ngam kaeharom mar tok.
27 E os homens, em vez de ter relações sexuais normais com mulheres, arderam de desejo uns pelos outros. Homens praticaram atos indecentes com outros homens e, em decorrência desse pecado, sofreram em si mesmos o castigo que mereciam.
28 Va kam ngam kuon mang a papat to endo tok kat, ekam ko ngata kpiem o papat ruk mang E Nut ko ngat mnang ngar tok, E Nut ther le ka mnang ngar tok kat, he nang mar kam ngae kaikkiem ngaro lpetuk ruk ngta tok orom o papat ruk ngat ho mi kut kernonho hak. Ii, ta mnang ngar tok, mar kmeharom o kerkeknen ruk o mia ngama leep pum mar kmeharom mar.
28 Uma vez que consideraram que conhecer a Deus era algo inútil, o próprio Deus os entregou a um inútil modo de pensar, deixando que fizessem coisas que jamais deveriam ser feitas.
29 Ii, he ekam ko E Nut ta mnang ngar tok, ngaro vurkul ngat ngae ho mi pis la kernonho hak ko ngta tok orom o kerkeknen ngo mamten ruk ngat kernonho hak. Ii, ko ngaro vurkul ngta tok orom a kerkeknen to kam tmar kim ngaro sing ruk mang lraip va lurokol tok, va o kerkeknen ruk ngat ho mi kut slok hak, va a kerkeknen to kam vu kaesik mang o mia ngaro vrong tgoluk, va a kerkeknen to kam por o mia kngam mar o yoror, va a kerkeknen to kam ngam o rhek, va a kerkeknen to kam kermamas ngang o mia, va a kerkeknen to kam vua kering o mia kat. Ii, va ngma rere pum o mia,
29 A vida deles se encheu de toda espécie de perversidade, pecado, ganância, ódio, inveja, homicídio, discórdia, engano, malícia e fofocas.
30 va ngama kering o mia ngaro mnok, va ngam kaelat E Nut, va ngma kerrereng o mia, va ngam mrua hover mar mruo, va ngam vua gut, va ngama riring a keknen to a gunngar ko tkernonho mar kmeharom kat, va ngam gia kerngnek vgum ngaornek kar ngaortek kat.
30 Espalham calúnias, odeiam a Deus, são insolentes, orgulhosos e arrogantes. Inventam novas maneiras de pecar e desobedecem a seus pais.
31 Va ngam lo vrua pat kmor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar, va ngam mrua kser ngaro rhek mruo kam lo kaikkiem ngaro tnangal, va ngam lo vrua non mang a mhel tang, he lo is kam mrung a mhel lang kat e.
31 Não têm entendimento, quebram suas promessas, não mostram afeição nem misericórdia.
32 Ii, va lmien te, o mia ruk endruk ngat sim mnor mang E Nut karo rhek ruk ngat havae te, endruk ngam kaeharom o kerkeknen ruk tok, E Nut na mi kael mar kam monik kim a yor ngang ngar vgum ngaro kerkeknen ruk endruk tok, vanangko ngam kle kngae kaeharom o kerkeknen ruk endruk ge, he ka tting ngang o mia akuruk yok kmeharom mar mekam mekam tok kat.
32 Sabem que, de acordo com a justiça de Deus, quem pratica essas coisas merece morrer, mas ainda assim continuam a praticá-las. E, o que é pior, incentivam outros a também fazê-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.