Atos 24
E Nut Ka Meer Mang Ka Mokpom To A Gunngar (SUA) vs VC
1 O kolkhek ruk aktiek ngta nop he, to o pris ruk laol ngalaip to e Ananais kar o Yuda ngalmialaol akuruk ngat hera grung ngogu mSisiria. Va a mhel langto ka munik e Tertulus ta vle kar mar kat. En tkol o Yuda nga gu ko en a mhel to tkol a ngaeha to kam smia rere kmimim kim o rhek mang o mia ko kim a mhel to nama momngan kar. Ii, her mar ri arhe ngat pis ko kim lRom ngalaip kalkayie to e Pilikus kam mon e Pol orom o Yuda ngaro rhek.
1 Cinco dias depois, desceu o sumo sacerdote Ananias com alguns anciãos e Tertulo, advogado. Compareceram eles ante o governador para acusar Paulo.
2 To ngata vaeng e Pol he, to e Tertulus ther kaelha kam sim kaelel karo rhek mo kmar ko kim e Pilikus te, “Tiok kngae kais mang tete mor o Yuda ngot her sim kut vle lya hak ku meorom ila serppak. Va ilaro reha ruk im kaeharom mar ngang ngor ngat sim ktua turang ngor hak ko im smia ktar kpat na kmelel mo kmar, mar kam pis gi enang tok.
2 Este foi citado e Tertulo começou a acusá-lo nestes termos: Graças a ti nós gozamos de paz, e pela tua providência se têm corrigido muitos abusos em nossa nação.
3 He ekam tok, ngota svil kam havaeng yindo ngua Taven to ila munik ta laut hak te, ngot ho mi ktua hover yin hak ngang o mia tgus kun mnam o rengmat tgus ruk ngoma vaik mnam mar.
3 Nós o reconhecemos em todo o tempo e lugar, excelentíssimo Félix, com toda a gratidão.
4 Va ngot lua svil kmelkeyang yin tete orom kuaro rhek ruk endri e. Vanangko ngota svil kam kle ka mnganang yin kam vur korsang kar mor na, he kvongnek kim mor.
4 Mas, para não te enfadar por mais tempo, rogo-te que, na tua bondade, nos ouças por um momento.
5 Ngot her vokom a mhel to enda ko en mor o Yuda nga kha langto ngalaip, endo nam kaikkiem endo nkong mNasaret. He nma popgom mor o Yuda ruk kun mnam o mhetor tgus mo mmie orom karo papat, mor kam hover o resik mang karo papat he kmo kaen ekmor.
5 Encontramos este homem, uma peste, um indivíduo que fomenta discórdia entre os judeus no mundo inteiro. É um dos líderes da seita dos nazarenos.
6 Va si en tkaegom kam kering E Nut ka maksien ko pum E Nut kalo keik kat. He ekam tok, ngot her kpom he. [
6 Tentou mesmo profanar o templo. Nós, porém, o prendemos.
7 He ngot re ka svil kam srim en ko kim mor o Yuda Ngor Ke Murgun mruo, mar kam vongnek kim he mur kael o rhek mang kmikkiem ngortaro mur pos mruo. Vanangko lRom nga ngaomevek ngalaip to e Lisias ther pis ko kmor he ksir malngaeng ngor to le ka vret mkor mor. To ta le kreng ngor ruk ngota mon e Pol orom o rhek kam pis moti ko kim ila lo keik.]
7 {Quisemos julgá-lo segundo a nossa lei, mas, sobrevindo o tribuno Lísias, no-lo tirou das mãos com grande violência, ordenando que os seus acusadores comparecessem diante de ti.}
8 To tete yin mruo ngiak vongnek kim karo rhek ruk nak kaenik va ngiak kol a pat mang ngor te, nguaro rhek ruk endri ngot her mon en ormar ngata mien i o nop.”
8 Tu mesmo, interrogando-o, poderás verificar todas essas coisas de que nós o acusamos.
9 E Tertulus ta rere tok knop, to o Yuda ruk ngat ottek mnam e Yerusalem he kpis ka vle ko tok ngat kaelha kam mo kol ekam en kmenserpagam karo rhek kam havaeng e Pilikus te, e Tertulus karo rhek ngta mien he.
9 Os judeus apoiaram o advogado, confirmando que as coisas de fato eram assim.
10 O Yuda ngat nop, to e Pilikus ta tger ka ktiek ngang e Pol en kam rere vat. To thop ku to hera reng e Pilikus te, “Kua mnor mang in te, yi smia mnor mang ngor o Yuda nguaro keknen ekam ko tiok kam ngae kais mang tete im smia nho mang ngor he kvongnek kim nguaro rhek. He ekam tok, kua sirei kam sir ko kim ila lo keik tete kam mrua hahaong o rhek muuk.
10 Depois disso, a um sinal do governador, Paulo respondeu: Sabendo eu que há muitos anos és governador desta nação, é com confiança que farei a minha defesa.
11 Ner lua koppet ngang yin e, kam vaeng o mia akuruk ko ngat kais kam havaeng yin lsir te, tetku mnam o kolkhek ruk lo ktiek hori orom alomin vor i o ka grung ko hera grap ngoguon mYerusalem kam totu pum E Nut kam nngiar ngang.
11 Podes verificar que não há mais de doze dias que eu subi a Jerusalém para fazer minhas devoções.
12 Koma vle ko tok va her mar ri arhe endruk ngta mon dok moti orom ngaro rhek ngat vokom dok va ngta vokom te, ko lua mus kar o mia ruk kun mnam E Nut ka maksien e. Va ngta vokom kat ko ko lua popgom o mia kun mnam mor o Yuda ngorta rek to kam rere mnam kat e, va si ko mnam o mhetor akuruk yok kat kun mnam a rengmat to endo va ko lo kaenpgam o mia kun mnam mar kat e.
12 Não me acharam disputando com alguém, nem amotinando o povo, quer no templo, quer nas sinagogas, ou na cidade.
13 Va tete mar ngat lo kais hak kam khenam ngaro rhek ruk ngat her mon dok ormar ma mmok ko kim ilalo keik kat e.
13 Nem tampouco te podem provar as coisas de que agora me acusam.
14 Vanangko ko mrua havae mang dok mruo te, kom kaikkiem o papat akuruk yok, endruk kam mokpom kre Yesus orom mar, endruk ngma monik te, A Ngaelaut. A Ngaelaut to enda, endruk ngta mon dok moti orom ngaro rhek ngam kle ktua mon gi te, mor o Yuda ngora kha langto. Pu lmien te, kom mi ktua kaikkiem A Ngaelaut to endo tok, vanangko kom kle ktotu pum E Nut to mor o Yuda ngolmialaol ngama totu pum kat ge. He koma serppak mang o papat tgus ruk ngat ottek kun mnam O Pos va endruk ngat ittiegom mar kun mnam o hor ruk mkor O Propet kat.
14 Reconheço na tua presença que, segundo a doutrina que eles chamam de sectária, sirvo a Deus de nossos pais, crendo em todas as coisas que estão escritas na lei e nos profetas.
15 Ii, va koma sir kuon kat mang ngor o Yuda ngua papat to te, E Nut kam kta hover o yor petgim ngakro nnak ge, gi enang o Yuda ruk endri kat ko ngma sir kuon mang a papat to endo tok kat. Ii, o yoror ruk ngaro keknen ruk lyar va endruk ngat kernonho kat va E Nut ner le khover mar petgim ngakro nnak.
15 Tenho esperança em Deus, como também eles esperam, de que há de haver a ressurreição dos justos e dos pecadores.
16 He ekam tok, kom kaenker orom kua vok kam ngae mia mrer hak ko pum E Nut kalo keik va ko pum o mia ngaro kerok kat.
16 Por isso, procuro ter sempre sem mácula a minha consciência diante de Deus e dos homens.
17 Ii, va tesgun klo pis ko mnam e Yerusalem kais mo pnes kavurgem, he ekam tok, ko hera grap ngok tetku mnam o kolkhek ruk lo ktiek hori orom alomin kmen o nngiar ngang endruk ngma tu kmo tgoluk, va kmen kotaro nngiar mruo ngang E Nut kat kmikkiem mor o Yuda nguaro keknen.
17 Depois de muitos anos {de ausência} vim trazer à minha nação esmolas e oferendas {rituais}.
18 Va o Yuda akuruk ngta ting kim dok kun mnam E Nut ka maksien ko kua hivuo kmeharom ngua keknen to kam nngiar ngang E Nut tok, vanang ko her parrur knop nanga he mnam a kolkha to endo gi, he ka vle la mmok ko pum E Nut kalo keik he. Va a mumu tlo vua gun mang dok e, va tlua hover o resik mang kuaro papat he mo en ekam mar kat e.
18 Nesta ocasião, acharam-me no templo, depois de uma purificação, sem aglomeração e sem tumulto.
19 Ii, o Yuda ruk ngta ting kim dok ko tok, mar ngkong ngar mEsia, he her mar ruk arhe ngat sia khanang ngar kam pis mang a re tang ko a minar kam mon dok orom. He ngapa vle moti tete kat kam sir mo kmin kam mon dok orom o rhek enangthe ngaro rhek ngta mien.
19 Viram-me ali uns judeus vindos da Ásia, e estes é que deviam comparecer diante de ti e me acusar, se tivessem alguma queixa contra mim.
20 Vanangko endri moti tete kat ngapa sir mo kmin he kmon dok orom a kerkeknen tang lsir to o Yuda Ngor Ke Murgun to e Sanhendren ngat mon dok orom kat.
20 Ou digam estes aqui que crime terão achado em mim, quando eu compareci diante do Grande Conselho.
21 Vanang ngat lo kais hak. I o gi nok ngap kais kam mon dok mang kua papat to koma sir kuon mang ekam ko ko sir ko kim mar he kvui klik kam mnganang ngar te, ‘Muta srim dok mo kmuk tete pum kua papat to mang o yoror ko ngar kta hop petgim ngakro nnak ngola?’”
21 A não ser esta única frase que proferi em voz alta no meio deles: Por causa da ressurreição dos mortos é que sou julgado hoje diante de vós!
22 E Pol ta rere kngae, vanang e Pilikus ta smia mnor mang o papat ruk kam mokpom kre Yesus orom mar, endruk ngma monik te, A Ngaelaut. Tngan e Pol ko ta re tok, to hera kser a kaum to endo va kreng ngar tgus te, “Nguak paneng lRom nga ngaomevek ngalaip to e Lisias kam pis na, to ngor kle khavaeng nguk orom kua papat.”
22 Félix conhecia bem esta religião e, adiando a questão, disse: Quando descer o tribuno Lísias, então examinarei a fundo a vossa questão.
23 Ta re tok, to hera reng lRom nga rkan ngalaip lserppak kam toot mang e Pol. Vanangko tis en kam gi vrua punpa ge va klenar ngat kais kam pis kam ptang he kturang orom o ol kat.
23 Ordenou ao centurião que o guardasse e o tratasse com brandura, sem proibir que os seus o servissem.
24 Kam ngae ko o kolkhek akuruk ngat nop, to e Pilikus ta pis kar ktavlom e Trusila to en a Yuda. To ta vae mang e Pol to ngint her gia vle kvongnek kim ko ta rere mang o papat ruk kam mokpom kre Yesus To E Nut Thim Orom Ka Msasaen.
24 Passados que foram alguns dias, veio Félix com sua mulher Drusila, que era judia. Chamou Paulo e ouvia-o falar da fé em Jesus Cristo.
25 E Pol te smia rere mang a keknen to kam sim kut kaikkiem E Nut karo pos, va a keknen to o mia kam mrua nho mang ngar mang o kerkeknen va mang E Nut ka keknen to kam mon mor orom nguaro keknen tgus koknaik. Te smia rere enang tok, to e Pilikus ta le kgor ekam karo rhek ruk endruk to le kreng e Pol te, “Yu! Tis ko he! Ngiak ngae he, he ngor kael a kolkha langto vat kmikkiem kua svil, dok kam vaeng yin, he yin kam kta rere kat.”
25 Mas, como Paulo lhe falasse sobre a justiça, a castidade e o juízo futuro, Félix, todo atemorizado, disse-lhe: Por ora, podes retirar-te. Na primeira ocasião, chamar-te-ei.
26 Vanang e Pilikus nama nho mkor e Pol kam gi vrua klang mo krek lvongnek kam mrua hong en ormar, he ekam tok, nma plong vae mang en kam rere kar enang tok.
26 Esperava outrossim, ao mesmo tempo, que Paulo lhe desse algum dinheiro, pelo que o mandava chamar com freqüência e se entretinha com ele.
27 Kam ngae, to alo pnes alomin ngint hera nop, va a mhel langto ka munik e Porsius Pestus tle kol e Pilikus ka ngaekam to kam nho mang a mmie ka mhe to e Yudea. Vanangko ktar mang e Pilikus kam ngae thera khenam te, ta mokpom kar o Yuda he ka tting mang nga mngan to kmorim e Pol kun mnam a hengor ko mSisiria.
27 Decorridos dois anos, Félix teve por sucessor a Pórcio Festo. Querendo, porém, agradar aos judeus, deixou Paulo na prisão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.