Mateus 26

KUATE TUKU PASA (SSD) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yesus nu pasa ŋakmba saniŋge deŋpurmba nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina:
1 — ausente —
2 Ki ait armba kugawaik le pagumba nye suŋgo Pasowa prowamŋgat ta tane kila. Prowa le nane afuŋge ye tumba ail kazrai mbolŋge kumi ŋga afu tuku wai mbolŋge palmbimŋgaig ŋgina.
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Ait ta mbolŋge pris gabat mbal Israel mage ndoŋ pris suŋgo Kaiafas tuku wande mbol maŋgurkinaig sulumba
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 nane Yesus kuirkuirka biye timba balewaig ŋga ndin sotinaig.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Nane teŋenmba sakinaig: Sine pagumba nye tuku maŋgur suŋgo sinamŋge nu biye tibe ta ŋayo. Kame zigna suŋgo mayok kakat ŋga saka minnaig.
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Betani tumbraŋŋge Yesus nu taŋgo ande buk ŋgirŋger ŋak nyunu Simon nu tuku wandekŋge isukusmba minna.
6 — ausente —
7 Isukusmba minna le pino ande ndame botol gureŋ mundur mayenu ŋak piyanu o mbolŋge ta tumba Yesus tugum promba nu tuku gabat mbolŋge gureŋ ta kutuna.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Taŋana le nuŋe dubiwanu taŋgo wam ta kaŋgermba nane palseŋniŋgina le sakinaig: Ndaŋam saka gureŋ mayenu ake kutuwat a.
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Nu gureŋ ta tumba nane afu mbolŋge piyana kande nu ndametiŋ suŋgo tina le ndametiŋ tambi sine sanzal mbal turkeg kande ŋga sakinaig.
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Taŋakinaig le nu pasa ta ismba ndek saniŋgina: Ndaŋam tuku tane pino te piti serde. Nu ye mbolŋge wam mayewat.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Sanzal mbal mara mara tane ŋgamukŋge minamŋgaig. Ye tane ndoŋ ait kuennu mine nda.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Pino nu gureŋ mayenu tembi ye tuku ŋgarosu pisnewat ta nu ye ŋgunu tuku ŋgarosu wakeiyat.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Kilke tugu ŋakmba mbolŋge nane pasa mayenu kuklimba nu wam kat te turmba sakuwaig le nane ismba nu tuku saka minamŋgaig ŋgina.
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Kile nane 12 ta tuku ande Yudas Iskariotnu nu ka pris gabat mbal tugum promba saniŋgina:
14 — ausente —
15 Ye Yesus tumba tane tuku wai mbolŋge pili ta piyanu giganmba ye samŋgaig ŋgina le nane ndek silwa ndametiŋ soŋ keŋmba nu tunaig.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Tunaig le Yudas nu kumba ka Yesus tumba nane tuku wai mbolŋge palmbim tuku ait mayenu ande tairŋga minna.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Bret yis kugatok nyam tuku kusem ait amboŋganu mbolŋge Yesus dubiwanu taŋgo nu tugum promba kusnanaig: Sine aniŋge ne ndoŋ Pasowa nyam tuku ka kuanekube ŋginaig le
17 — ausente —
18 nu ndek saniŋgina: Yerusalem tumbraŋ suŋgo mbol kape. Taŋgo ande ye tane satiŋgi le nu tugum kumba sawap: Tum Taŋgoŋge nuŋe ait buk patukate ŋgat. Nuŋe dubinaig taŋgo ndoŋ ne tuku wandekŋge Pasowa nyam tuku sasiŋgat ŋga sawap.
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Yesus nu taŋamba sakina le nuŋe dubinaig taŋgo nane taŋamba kumba ka Pasowa nyam tuku agaŋ ndende kuanekinaig.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Furirna le Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo 12 ndoŋ kumba ka isukusmba minmba
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 nu ndek sakina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane ŋgamukŋge ande nu ye tuku kupet minit ŋgina.
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Taŋakina le nane wamdus ŋaigoŋga ndui ndui nu kusnanaig: i ... Suŋgo ne yeŋge ŋga iduste e ŋga kusnanaig le
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 nu lafumba sakina: Ande nu ye ndoŋ nza tuma bret kule pak mbilmba nyat ta not.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kuyar pasa kumumba kumamŋgit ta ande nu ye tumba nane wai mbolŋge palmbimŋgat ta ose. Nu piti suŋgo tamŋgat. Ina nuŋeŋge te-pile ndakina kande maye kande ŋgina.
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Taŋakina le nuŋe kupet taŋgo Yudas nu ndek sakina: i ... Tum taŋgo, ne yeŋge ŋga iduste e ŋgina le Yesus nu lafumba sana: Ne sakate not ŋgina.
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Nane isukusmba minmba Yesus nu maŋ bret tumba Kuate gare pasa tumba fetfetmba nuŋe dubiwanu taŋgo niŋmba sakina: Bret te tumba nyap. Te yiŋe ŋgarosu ŋgina.
26 — ausente —
27 Taŋamba nu grep kule murko ŋak ta mata tumba Kuate gare pasa tumba nane niŋmba sakina: Tane ŋakmba grep kule te tumba nyap.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Te yiŋe ndare. Ndare ta mbolŋge pasa kitek Kuate nu taŋgo ndoŋ o buk katna ta alonu mayok kaŋgat. Ye yiŋe ndare kutuwi le Kuate nu nane gudommba tuku une saukamŋgat.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Ye tane satiŋgamŋgit. Ye maŋ grep kule teŋen nye ndaki ma ma yiŋe Mam kulatkate ma mbolŋge ye grep kule kitek maŋ tane ndoŋ nyamŋgit ŋgina.
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Taŋaka deŋpurmba nane mune ande ulnaig sulumba tiŋga Olif tabe mbol kambim saka kinaig.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Kumbaŋge Yesus nu nane saniŋgina: Furir te mbolŋge tane ŋakmba kua ka ye kusreyamŋgaig. Kuyar pasa teŋenmba sakate.
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Ye kummba maŋ tiŋgi sulumba ye amboŋga Galilea ma tugu mbol ka le tane ŋgumneŋga prowamŋgaig ŋga saniŋgina.
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Taŋakina le Petrus nu ndek sana: Nane ŋakmba kuru-kuruka kua ka ne kusrenuwaig ta yeŋge ndo ne kusrene nda ŋgina le
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 nu Petrus sana: Ye siŋka ne sanamŋgit. Furir te mbolŋge teg witi ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋgina.
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Taŋaka sana le Petrus nu ndek lafumba sakina: Kuga. Ne balenumba ye mata baleyam bafuwaig le ta mata ye siŋka ne tuku nyu yabuke nda ŋgina le nuŋe dubinaig mbal ŋakmba pasa ndui ta ndo sakinaig.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Yesus nane kumba ka ma ande nyunu Getsemani pronaig sulumba nu nuŋe dubinaig taŋgo saniŋgina: Tane teŋge minap. Ye ka siŋge Kuate yabaŋamŋgit ŋgina.
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Taŋaka nu ndek Petrus le Sebedeus tuku kiŋo armba Yakobus Yohanus nane keŋ ta kilmba kina ka taŋge nu ŋgamuŋgal piti suŋgo kamusmba wamdus fagka minna.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Taŋamba nu nane saniŋgina: Ye wamdus ŋayoŋga piti suŋgo ye toyate le kamuset. Tane teŋge ye ndoŋ mambilmba minap ŋgina.
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Taŋamba saka nu dirdirka kumba ŋgurŋgurka ndek truk ka Kuate yabaŋmba sakina: O Mam, kumuŋ ndeta kule murko te ye mbol pitaimba te-siwa ŋget ta ne ye tuku nzali te dubi ndawa. Naŋe nzali ndo dubiwa ŋgina.
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Taŋamba nu luka ka nuŋe dubiwanu taŋgo kaŋgerkina ta nane kinymba minnaig le nu ndek Petrus sana: Ne ait fagnu te ye tuku ŋga idusmba mambilmba minam kuga e?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Satan tuku tago tane mbol prowikat tukunu tane abo minmba yabaŋmba minap. Taŋgine ŋgamuŋgal Kuate yabaŋam tuku idusde ta ŋgarosumbi dubiwam tuku ta piti ŋgina.
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Yesus nu maŋ lato kumba ka yabaŋmba sakina: O Mam, kule murko te ye laipyam kumuŋ kuga ta ye nyamŋgit. Naŋe nzali ta ndo dubiwa ŋgina.
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Taŋamba nu maŋ luka prona ta nane ginyumŋge am piti patikinaig le kinymba minnaig le
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 nu nane kaŋgerka nu maŋ nane kusreka luka kumba ka pasa ndui ta ndo yabaŋna.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Yabaŋ deŋpurmba nu pro nuŋe dubiwanu taŋgo kusnaniŋgina: Tane mabtumba kinymba minamŋgaig? Ait buk patukate. Andeŋge ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba une ŋak mbal tuku wai mbolŋge palmbim tuku bafute.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Ai si. Ye tuku kupet prote si. Tane tiŋgap le sine nane tugum si kab ŋgina.
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Nu taŋamba pasata minna le taŋgo 12 ta tuku ande Yudas nu taŋgo gudommba kame bagi sibugi kilmba ŋak pronaig. Pris gabat mbal Israel mage naneŋge taŋamba kukulniŋginaig le pronaig.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Yesus tuku kupet taŋgo nu nane kila palmbim tuku buk teŋenmba wam paguniŋgina: Ye ka ande mumuwi ndeta not. Taŋgo ta biye tiwap ŋgina.
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Kile nane promba Yudas nu pitik ndo Yesus tugum kumba Tum Taŋgo kaiye ŋga sakina sulumba nu mumuna le
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 nu ndek Yudas sana: Mata, ne wam idusmba te prowat ta pitik ka ŋgina. Taŋamba sakina le nane pro Yesus biymba biye denaig.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Kile Yesus dubiwanu taŋgo ande nuŋe kame bagi gomba tumba pris suŋgo tuku piro taŋgo kilbanu pike welna.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Taŋana le Yesus nu taŋgo wam kina ta sana: A ... naŋe kame bagi tumba nuŋe ma mbolŋge pale. Taŋgo nane kame bagimbi kame bude ta afuŋge nane kame bagimbi bale faramŋgaig.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Ye yiŋe Mam yabaŋi ta nu pitik ndo eŋel kuasmbi gudommba kukulniŋguwa le ye turyam prowamŋgaig ta ne idus ndate?
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Ye taŋawi ta Kuate tuku kuyar pasa ye tuku sakina ta kumuŋge nda ŋga sana.
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Kile Yesus nu maŋgur suŋgo ta saniŋgina: Ndaŋam saka ye kuayar taŋgo taŋaŋ tane bagi sibugi kilmba ŋak ye biye tiyam prode. Ye mara mindek kusem wande suŋgo sinamŋge taŋgo pino wam paguka minyok minen tambi tane ye biye tiyam kuga e?
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Wam ŋakmba mayok kinig te tuan taŋgo kame nane Kuate tuku pasa kuyarnaig ta kumude ŋgina. Taŋakina le nuŋe dubinaig taŋgo ŋakmba nu kusremba sili-silimba kua kinaig.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Nane Yesus biye tinaig mbal ta nu tumba pris gabat suŋgo Kaiafas tuku wande mbol kinaig. Wande ta mbolŋge kusem pasa bitekŋganu mbal Israel mage mage nane buk pro maŋgurkinaig.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Petrus nu maskenŋge Yesus dubimba kina ka pris gabat suŋgo tuku fonde sinam kina ka wande mab taŋge ame wam Yesus mbolŋge kuwaig le kaŋgeram tuku nu kame mbal ndoŋ minyok minna.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Pris gabat mbal Israel gabat sugo pasa pilewanu mbal ŋakmba Yesus balewam tuku afuŋge yabri pasa te-mayokuwaig ŋga sotinaig le
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 nane gudommba tiŋga yabri pasa tumba Yesus mbaranu ŋginaig ta nu kumam tuku pasa ande mayok nda kina. Nane taŋamba pasa ndin sotinaig ma ma kile taŋgo armba tiŋga sakinaik:
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 Taŋgo te teŋenmba sakina le sile iskeŋ. Kusem wande suŋgo ye sambriwi sulumba mara keŋmba mbolŋge maŋ palmbim kumuŋ ŋga sakina le sile iskeŋ ŋginaik.
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Taŋakinaik le pris gabat suŋgo nu tiŋga Yesus kusnana: Nane ne mbaranu ŋga sakade te ne ndaŋmba iduste. Ne nane tuku pasa lafuwe nda e ŋgina ta
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 nu miŋge tukulmba maninok minna le pris gabat nu maŋ kusnana: Ne Kristus? Ne Kuate tuku Kiŋo e? Kuate nu abo minit ne nu am mbolŋge lafuwa le sine isbe ŋgina le
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Yesus nu pasa lafumba sakina: Ne sakate not. Ye ne sanamŋgit. Ye Ndindo Katesek Taŋgo Kuate Saŋgri Ŋayo nu tuku ndinamŋge minyok mini sulumba gau mbolŋge ndeki le tane ye kaŋgeryamŋgaig ŋgina.
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Taŋakina le pris gabat suŋgo nu pasa ta ismba palseŋna le nu ndek nuŋe tawi fetfetmba sakina: Kile mbulbe. Pasa ande sote nda. Nu Kuate tuku nyu ŋayo silite. Tane nu tuku pasa ŋayonu te ismba
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 tane ndaŋmba idusde ŋgina le nane sakinaig: Nu taŋgo ŋayonu. Nu kumwa ŋginaig.
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Taŋamba nane afu tiŋga ka Yesus tumailnu ŋguspemba nu waimbi katmba sanaig:
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 Imaŋge ne katnate? Ne Kuateŋge madinina taŋgo ndeta nyun ta le sine isbe ŋginaig.
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Petrus nu wande mab taŋge minyok minna le pino ande nu tugum promba sana: Ne mata Galileanu taŋgo Yesus ndoŋ minna tuku ŋgina.
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Taŋakina le nu nane ŋakmba am mbolŋge nu Yesus tuku nyu yabuka sakina: i ... Ne pasa sakate ta ye ŋginŋganket ŋgina.
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Kile nu tiŋga kumba ka fonde malaŋga ta tugumŋge tiŋ minna le piro pino ande nu kaŋgermba nane nu tugumŋge minnaig mbal saniŋgina: Nu Nasaretnu taŋgo Yesus nu ndoŋ minna tuku ŋgina le
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Petrus nu saŋgri tiŋga maŋ Yesus tuku nyu yabukina: Ye Kuate am mbolŋge saket. Ne taŋgo sakate ta ye siŋka nu gilai ŋgina.
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Taŋamba minmba taŋgo afu Petrus tugumŋge minnaig ta nane pro nu sanaig: Ne yabrikate. Ne nu tuku taŋgo ande. Ne mata Galileanu taŋgo tuku pasa ŋin tugu sine iseg ŋginaig le
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 nu nuŋe miroŋ nuŋe ŋgaro taprana sulumba sakina: Taŋgo ta ye siŋka gilai ŋgina. Taŋakina le pitik ndo teg witina.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Taŋana le Yesusŋge Petrus pasa sana ta nu idusna: Teg witi ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋga sana. Nu pasa ta idusmba nu tiŋga mayok ka malmbi ŋayona.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.