Mateus 21

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Mà pi yaha pi i byanhare Zheruzalɛmu kànhe na, pi mpyi a nɔ Bɛtifajye kànhe na, Olivye cire ɲaŋke kàmpanŋke na. Ka Yesu si u cyelempyiibii pìi shuunni tun,
1 Quando se aproximaram de Jerusalém e chegaram a Betfagé, ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois discípulos,
2 maa pi pyi: «Kànhe ku ɲyɛ yii yyaha na ke, yii a sì k'e. Yii aha sà nɔ wani, yii sí n‑tíi pi ta pi à dùfaanɲcwo ná u pyà pwɔ wani. Yii i yi sànha, yii pa ŋkan na á.
2 dizendo-lhes:
3 Wà ha yà jwo yii na, yii i urufoo pyi “Yi kyaa li ɲyɛ Kafooŋi na, u aha ŋkwɔ̀ yi na, yi sí n‑pa.”»
3 E, se alguém disser alguma coisa, respondam: “O Senhor precisa deles.” E logo ele deixará que vocês tragam os animais.
4 Yesu à yire dùfaanɲyi cya, bà tèecyiini Kile tùnntunŋi jwumpe si mpyi si fûnŋɔ mɛ. U mpyi a jwo:
4 Ora, isto aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta:
5 «Yii yi jwo Siyɔn kànhe shiinbil'á na:
5 “Digam à filha de Sião: Eis que o seu Rei vem até você, humilde, montado em jumenta, e num jumentinho, cria de animal de carga.”
6 Ɲyɛ ka cyelempyiibii mú shuunni si ŋkàre, nde Yesu mpyi a jwo ke, maa sà lire pyi.
6 Indo os discípulos e tendo feito como Jesus lhes havia ordenado,
7 Pi à pa ná dùfaannuŋi ná u pyìge e ke, maa pi vàanɲyi yà taha ku na, ka Yesu si dùg'a tɛ̀ɛn na ŋkɛ̀ɛge.
7 trouxeram a jumenta e o jumentinho. Então puseram em cima deles as suas capas, e sobre elas Jesus montou.
8 Sùpyire niɲyahara mpyi kuni ɲwɔge na, ka ti niɲyahara si ti vàanntinɲyi yà wwû mà pìli pìli Yesu yyaha na kuni i, ka pìi si weyi kwɔ̀n kwɔ̀n a pìli kuni i.
8 E a maior parte da multidão estendeu as suas capas no caminho, e outros cortavam ramos de árvores, espalhando-os pelo caminho.
9 Sùpyire ti mpyi Yesu yyaha na ná nte ti mpyi u kàntugo ke, tire puni mpyi na ŋkwúuli maa ŋko:
9 E as multidões, tanto as que iam adiante dele como as que o seguiam, clamavam: “Hosana ao Filho de Davi! Bendito o que vem em nome do Senhor! Hosana nas maiores alturas!”
10 Ɲyɛ Yesu à pa jyè Zheruzalɛmu kànhe e ke, ka kànhe puni si yîr'a taha, fo pi na piye yíbili: «Taha jofoo u wà urufoo yɛ?»
10 E, quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade se alvoroçou. E perguntavam: — Quem é este?
11 Ka sùpyire si pi pyi: «Yesu wi, Kile tùnntunŋi u à yîri Nazarɛti i, Galile kùluni i ke.»
11 E as multidões respondiam: — Este é o profeta Jesus, de Nazaré da Galileia!
12 Ɲyɛ ka Yesu si ŋkàre Kileɲaarebage ntàani na. Mpii pi mpyi na pɛrɛmpe ná zhwoŋi pyi wani ke, maa pire kɔ̀re, maa wyɛ́rɛfaabii tàbalibii ná sanmpanmpɛrɛbii yatɛɛnɲyi ŋɔɔŋ'a cyán cyán.Yesu à wyɛ́rɛfaabii tabalibii ŋɔɔŋ'a cyán cyán|src="LB00316b.tif" size="span" ref="Macwo 21.12"
12 Jesus entrou no templo e expulsou todos os que ali vendiam e compravam. Derrubou as mesas dos cambistas e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 Maa pi pyi: «“Mii bage sí n‑pa a yiri Kileɲaarebaga.” Yire y'à sémɛ Kile Jwumpe Semɛŋi i. Ŋka yii pi ke, yii à ku kɛ̂ɛnŋ'a pyi “nàŋkaalii tabinniga”.»
13 E disse-lhes:
14 Ka fyinmpii pìi ná dìshiyifeebii pìi si file u na Kileɲaarebage e, ka u u pire cùuŋɔ.
14 Cegos e coxos se aproximaram de Jesus, no templo, e ele os curou.
15 Ɲyɛ Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Kile Saliyaŋi cyelentiibil'à cyire kakyanhala karigii ɲya tapyige e, maa nàŋkopyire ɲya ti i yu fànha na: «Yabwɔhe! Dawuda Tuluge Shinŋi wi!» ke, ka pire lùuni si yîri,
15 Mas, quando os principais sacerdotes e os escribas viram as maravilhas que Jesus fazia e as crianças que gritavam no templo: “Hosana ao Filho de Davi!”, ficaram indignados e perguntaram a Jesus:
16 maa Yesu pyi: «Ɲje pi ɲyɛ na yu ke, taha mu wá na yi núru mɛ?» Ka Yesu si pi pyi: «Mii naha na yi núru. Taha yii sàha ŋkwɔ̀ a mpe jwumpe kâla Kile Jwumpe Semɛŋi i na “Kile à u pèente jwumpe le nàŋkopyire ná jiriŋwɔrɔ pyìibii ɲwɔyi i” mɛ?»
16 — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Ka Yesu si yîri pi taan, maa fworo kànhe e, mà kàre Bɛtani kànhe e, maa shwɔ̀n wani.
17 E, deixando-os, saiu da cidade e foi para Betânia, onde passou a noite.
18 Kuru canŋa nùmpanŋa, Yesu ninuruŋi na ŋkɛ̀ɛge Zheruzalɛmu i, ka katege si u ta.
18 Cedo de manhã, ao voltar para a cidade, Jesus teve fome.
19 Ka u u fizhiye cige ɲya kuni na, maa file ku na. Wyɛɛre baare e, u ɲyɛ a yasɛrɛ ta ku na mɛ, maa jwo ku na: «Ma hà zìi núru yasɛrɛ se ɲya mɛ!» Ka cige si ntíl'a waha.
19 E, vendo uma figueira à beira do caminho, aproximou-se dela, mas não encontrou nada, a não ser folhas. Então Jesus disse à figueira: E a figueira secou imediatamente.
20 Cyelempyiibil'à lire ɲya ke, ka li i pi bilibili fo pi à yíbe na: «Di ŋke fizhiye cig'à pyi maa waha tèenuuni i yɛ?»
20 Quando os discípulos viram isso, ficaram admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Ka Yesu si pi pyi: «Sèeŋi na mii sí yi jwo yii á, yii aha nta yii à dániyaŋi pyi ná funŋɔ niŋkin i, nde mii à pyi ŋke fizhiye cige na ke, yii sí lire fiige pyi, lire kanni bà mɛ, yii aha jwo ŋke ɲaŋke ku kò a yîri ku tatɛɛnge e ku sà ɲcwo baŋi i, lire sí n‑pyi.
21 Ao que Jesus lhes disse:
22 Yii aha Kile ɲáare yaaga maha yaaga kurugo ná dániyaŋi i ke, yii sí kuru ta.»
22 E tudo o que pedirem em oração, crendo, vocês receberão.
23 Ka Yesu si jyè Kileɲaarebage e, maa sùpyire kâlali. Mà u yaha lire na, ka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Yahutuubii kacwɔnribii si shà u yyére, maa u yíbe: «Ná kuni ndire e mu na ɲcyii karigii pyi yɛ? Jofoo u à kuni kan mu á, mu u a cyi pyi yɛ?»
23 Jesus entrou no templo e, quando já estava ensinando, os principais sacerdotes e os anciãos do povo se aproximaram dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz estas coisas? E quem lhe deu esta autoridade?
24 Ka Yesu si pi pyi: «Mii mú sí yii yíbe kyaa niŋkin na, yii aha mii ɲwɔ shwɔ, lire tèni i, ŋge u à kuni kan mii á, mii u a ɲcyii karigii pyi ke, mii sí n‑ta urufoo cyêe yii na.
24 Jesus respondeu:
25 Mii à jwo yo, jofoo u mpyi a Yuhana Batizelipyiŋi tun u pa a sùpyire batizeli yɛ? Kile laa, sùpyire?»
25 De onde era o batismo de João: do céu ou dos homens? E eles discutiam entre si: — Se dissermos: “Do céu”, ele nos dirá: “Então por que não acreditaram nele?”
26 Wuu sí ká jwo na sùpya u mpyi a u tun, sùpyire sì li yaha wuu na mɛ, ɲaha na yɛ pi pun'à tɛ̀ɛn ná l'e na Yuhana na mpyi Kile tùnntunŋɔ.»
26 Mas, se dissermos: “Dos homens”, é de temer o povo. Porque todos consideram João um profeta.
27 Pi à piye taanna a kwɔ̀ ke, maa núr'a kàr'a sà Yesu pyi: «Shinŋi u mpyi a u tun ke, wuu ɲyɛ a cè mɛ.»
27 Então responderam a Jesus: — Não sabemos. E ele, por sua vez, lhes disse:
28 Ka Yesu si núr'a jwo: «Ɲaha shi yii ɲyɛ na sɔ̂nŋi mpe e yɛ? Nàŋi wà u ná mpyi ná jyafee shuunni i, maa jwo niɲcyiiŋ'á “Na jya, sà báara na ɛrɛzɛn cikɔɔge e niɲjaa.”
28 — O que vocês acham? Um homem tinha dois filhos. Chegando-se ao primeiro, disse: “Filho, vá hoje trabalhar na vinha.”
29 Ka jyafooŋi si jwo “Mii nàha na sì mɛ.” Ŋka kàntugo yyére, u à pa ntɛ̂r'a núru, maa ŋkàre cikɔɔge e.
29 Ele respondeu: “Não quero ir.” Mas depois, arrependido, foi.
30 Ka tufooŋi si puru ninumpe taha jyafooŋi shɔnwuŋ'á, ka uru si jwo “Baa, mii sí n‑kàre” ŋka u ɲyɛ a pa ŋkàre mɛ.
30 Dirigindo-se ao outro filho, o pai disse a mesma coisa. Ele respondeu: “Sim, senhor.” Mas não foi.
31 Pire shiin shuunniŋi i, u ŋgire u à tufooŋi ɲyii wuuni pyi yɛ?»
31 Qual dos dois fez a vontade do pai? Eles responderam: — O primeiro. Então Jesus disse:
32 Ɲaha kurugo yɛ Yuhana Batizelipyiŋi à pa ntìiŋi kuni cyêe yii na, yii ɲyɛ a ɲɛn'a dá u na mɛ. Ŋka múnalwɔɔre shwofeebii ná fwòrobacyeebil'à ɲɛn'a dá u na. Yii sí pi à lire ɲya ke, yii ɲyɛ a ɲɛn'a tɛ̂r'a núru maa dá u na mɛ.»
32 Porque João veio até vocês no caminho da justiça, e vocês não acreditaram nele; no entanto, os publicanos e as prostitutas acreditaram. Vocês, porém, mesmo vendo isso, não se arrependeram depois para acreditar nele.
33 Ka Yesu si núr'a jwo: «Yii bàtaage kà lógo sahaŋki. Pyɛngefooŋi wà u ná ɛrɛzɛn cikɔɔgɔ yaa, maa ku kwûulo, ɛrɛzɛn lwɔhe maha wwû wyige ŋkemu i ke, maa kuru tùgo, maa ŋkubaga yaa cikɔɔge kàanmucyafooŋi mɛɛ na. Lire kàntugo maa faafee lwɔ́ a yaha k'e, u ná pire s'a ku yasɛɛre táali piye na, maa nta a kàre kùlutɔɔnl'e.
33 — Escutem outra parábola. Havia um homem, dono de terras, que plantou uma vinha. Pôs uma cerca em volta dela, construiu nela um lagar, edificou uma torre e arrendou a vinha a uns lavradores. Depois, ausentou-se do país.
34 Ɲyɛ ɛrɛzɛnŋi yasɛɛre tèekwɔɔnn'à pa nɔ ke, ka u u u báarapyiibii pìi tun u cikɔɔge faafeebil'á pi sà uru nàzhan yasɛɛre shwɔ pi a ma.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono da vinha mandou os seus servos aos lavradores, para receber os frutos que cabiam a ele.
35 Ka faafeebii si pire báarapyiibii cyán a cû, maa wà bwɔ̀n, maa wà bò, maa u sanŋi wà ná kafaayi i.
35 Mas os lavradores, agarrando os servos, espancaram um, mataram outro e apedrejaram ainda outro.
36 Ka cikɔɔge foo si núr'a báarapyiibii piibɛrɛ tun pi á, pire mpyi a ɲyaha mà tòro niɲcyiibii na, ka faafeebii si pire pyi niɲcyiibii fiige.
36 O dono enviou ainda outros servos em maior número; e os lavradores fizeram a mesma coisa com eles.
37 Ka cikɔɔge foo si ŋkànha a u yabiliŋi jyaŋi tun pi á, maa jwo “Pi sí n‑sílege mii jyaŋi na.”
37 Por último, o dono da vinha enviou-lhes o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles respeitarão.”
38 Ŋka faafeebil'à cikɔɔge foo jyaŋi ɲya ke, maa wá na yu piy'á “Cikɔɔge foo koolyiŋi u ɲyɛ ŋge. Yii a wá, wuu u bò, kɔɔge sí n‑pyi wuu wogo.”
38 Mas os lavradores, vendo o filho, disseram uns aos outros: “Este é o herdeiro; venham, vamos matá-lo e ficar com a herança dele para nós.”
39 Ka pi i jyafooŋi cyán a cû mà wà cikɔɔge kàntugo, maa u bò.»
39 E, agarrando-o, lançaram-no fora da vinha e o mataram.
40 Ɲyɛ Yesu à puru jwo ke, maa sùpyire yíbe: «Numɛ, cikɔɔge foo ká mpa, ɲaha u sí n‑pyi ku faafeebii na bɛ?»
40 Quando, pois, vier o dono da vinha, que fará àqueles lavradores?
41 Ka pi i u pyi: «Cikɔɔge foo sí pire shinpiibii puni bompere bò, si cikɔɔge kan piibɛril'á, mpiimu pi sí raa ku yasɛɛre kaan u á ti tèewwuuni i ke.»
41 Eles responderam: — Fará perecer horrivelmente aqueles malvados e arrendará a vinha a outros lavradores que lhe entregarão os frutos no tempo certo.
42 Ka Yesu si jwo: «Ɲje y'à sémɛ Kile Jwumpe Semɛŋi i ke, taha yii ɲyɛ a yire kâla mɛ? Y'à sémɛ:
42 Então Jesus perguntou:
43 Lire kurugo mii sí yi jwo yii á: yii sí n‑yige Kile Saanre e, si supyishiŋi wabɛrɛ lèŋɛ t'e, mpiimu pi sí raa Kile ɲyii wuuni pyi ke. [
43 — Portanto, eu lhes digo que o Reino de Deus será tirado de vocês e entregue a um povo que lhe produza os respectivos frutos.
44 Ɲyɛ shin maha shin u à cwo kuru kafaage ɲuŋ'i ke, urufoo sí n‑kyɛɛgɛ n‑kyɛɛgɛ, kuru kafaage sí ká ɲcwo shin maha shin ɲuŋ'i ke, ku sí urufoo cwɔ̀nhɔnɔ.]»
44 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
45 Ɲyɛ Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Farizhɛɛnbil'à Yesu bàtaayi lógo ke, ka pi i nta a cè na pire kyaa na u mpyi.
45 Os principais sacerdotes e os fariseus, ouvindo estas parábolas, entenderam que Jesus falava a respeito deles;
46 Ka pi i wá na ɲcaa si u cû, ŋka pi mpyi na fyáge sùpyire yyaha na, ɲaha na yɛ sùpyire mpyi a tɛ̀ɛn ná l'e na u na ɲyɛ Kile tùnntunŋɔ.
46 e, embora quisessem prendê-lo, tinham medo das multidões, porque estas o consideravam como profeta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.