Mateus 17

KILE JWUMPE SEMƐŊI JWUMPE NINTANMPE (SPP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ɲyɛ canmpyaa baani kàntugo, ka Yesu si Pyɛri ná Yakuba ná u cɔɔnŋi Yuhana lwɔ́, maa ŋkàre ná pire kanni i ɲaŋke kà nintɔɔngɔ ɲuŋ'i.
1 Seis dias depois, Jesus foi para um monte alto, levando consigo somente Pedro e os irmãos Tiago e João.
2 Mà pi yaha wani, Yesu pyiŋkann'à pa ŋkɛ̂ɛnŋɛ pi ɲyii na. U yyahe mpyi na ɲî canŋa ɲyiini fiige, ka u vàanɲyi si fíniŋɛ bɛ̀ɛnmpe fiige.
2 Ali, eles viram a aparência de Jesus mudar: o seu rosto ficou brilhante como o sol, e as suas roupas ficaram brancas como a luz.
3 Kuru tanuge e, ka tèecyiini Kile tùnntunmpiiMusa ná Eli si mpa Yesu cyelempyiibii mú taanre ɲyii na, mà pa a yu ná u e.
3 E os três discípulos viram Moisés e Elias conversando com Jesus.
4 Ka Pyɛri si jwo Yesu á: «Kafooŋi, wuu à pa naha ke, lir'à ɲwɔ. Mu aha ɲɛɛ, mii sí vùnyɔ taanre kwòro naha, niŋkin sí n‑pyi mu wogo, niŋkin sí n‑pyi Musa wogo, niŋkin sí n‑pyi Eli wogo.»
4 Então Pedro disse a Jesus: — Como é bom estarmos aqui, Senhor! Se o senhor quiser, eu armarei três barracas neste lugar: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
5 Mà Pyɛri yaha puru jwumpe na, ka ɲahaŋa si mpa pi tò, kuru ɲahaŋke mpyi na bɛ̀ɛnmpe yige. Ka mɛjwuu si fworo kuru ɲahaŋke e na: «Mii Jyaŋi u ɲyɛ ŋge, u kan'à waha mii na sèl'e, u kapyiiŋkil'à táan mii á mú, yii a núru u ɲwɔ na.»
5 Enquanto Pedro estava falando, uma nuvem brilhante os cobriu, e dela veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho querido, que me dá muita alegria. Escutem o que ele diz!
6 Ɲyɛ cyelempyiibil'à lire mɛjwuuni lógo ke, ka fyagare si pi ta fo pi à cwo cwo ɲìŋke na maa yyahayi cyígile.
6 Quando os discípulos ouviram a voz, ficaram com tanto medo, que se ajoelharam e encostaram o rosto no chão.
7 Ka Yesu si file maa bwɔ̀n pi na maa jwo: «Yii yîri, yii àha raa fyáge mɛ.»
7 Jesus veio, tocou neles e disse:
8 Ɲyɛ pi à ta naha yyahayi yîrige ke, pi saha ɲyɛ a wà ɲya mɛ fo Yesu kanni.
8 Então eles olharam em volta e não viram ninguém, a não ser Jesus.
9 Mà pi yaha pi i ntîri ɲaŋke na, ka Yesu si yi jwo a waha pi á: «Nde yii à ɲya ke, yii àha ŋkwɔ̀ li jwo sùpya á mɛ, fo Supyaŋi Jyaŋi ká ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i.»
9 Quando estavam descendo do monte, ele lhes deu esta ordem:
10 Ɲyɛ ka cyelempyiibii si u pyi: «Ko Kile Saliyaŋi cyelentiibii s'à jwo na Kile tùnntunŋi Eli u à yaa u fyânha a pa Kile Niɲcwɔnrɔŋi yyaha na.»
10 Então os discípulos perguntaram: — Por que os
11 Ka u u pi pyi: «Sèe wi, Eli à yaa u fyânha a pa si karigii puni kurigii tíi.
11 Ele respondeu:
12 Ŋka mii sí yi jwo yii á, Eli à pa a kwɔ̀, sùpyire ɲyɛ a u cè mɛ, maa u pyi pi ɲyii pyiŋkanni na. Lire pyiŋkanni ninuuni na, pi sí Supyaŋi Jyaŋi kyérege mú.»
12 porém eu afirmo a vocês que Elias já veio, e não o reconheceram, mas o maltrataram como quiseram. Assim também maltratarão o Filho do Homem.
13 Ɲyɛ u à puru jwo ke, ka u cyelempyiibii si li cè na Yuhana Batizelipyiŋi kyaa u ɲyɛ na yu.
13 Então os discípulos entenderam que Jesus estava falando a respeito de João Batista.
14 Ɲyɛ pi à kàr'a sà nɔ sùpyire cyage e ke, ka nàŋi wà si mpa niŋkure sín Yesu fere e maa jwo:
14 Quando eles chegaram perto da multidão, um homem foi até perto de Jesus, ajoelhou-se diante dele
15 «Kafooŋi, mii na mu ɲáare maa ɲwɔ na jyaŋi na, kìrikirisanŋi u ɲyɛ u e na u kànre sèl'e, u maha u cyáan nage e tèrigii cyìl'e, maa u cyáan lwɔhe e tèrigii cyìl'e.
15 e disse: — Senhor, tenha pena do meu filho! Ele é epilético e tem ataques tão fortes, que muitas vezes cai no fogo ou na água.
16 Mii à pa ná u e mu cyelempyiibii yyére, ŋka pire ɲyɛ a jà a u cùuŋɔ mɛ.»
16 Eu o trouxe para os seus discípulos a fim de que eles o curassem, mas eles não conseguiram.
17 Ka Yesu si jwo: «Ei! Yii dánabaa sùpyiibii nimpiibii, fo ɲaha tère e mii sí n‑kwôro ná yii e yɛ? Mii sí yii kapyiiŋkii kwú naye e n-sà nɔ fo ɲaha tère na yɛ? Yii a ma ná pyàŋi i na á.»
17 Jesus respondeu:
18 Ɲyɛ pi à pa ná pyàŋi i ke, ka Yesu si fànha cyán jínaŋi na, ka u u fworo pyàŋi i, ka pyàŋi si ɲcùuŋɔ lire tèenuuni i.
18 Então deu uma ordem, o demônio saiu, e no mesmo instante o menino ficou curado.
19 Ɲyɛ lire kàntugo, ka cyelempyiibii si file Yesu na pi mɛgɛ cyage e maa u yíbe na ɲaha na pire ɲyɛ a jà a ŋge jínaŋi kɔ̀r'a yige pyàŋi i mà yɛ?
19 Depois os discípulos chegaram perto de Jesus, em particular, e perguntaram: — Por que foi que nós não pudemos expulsar aquele demônio?
20 Ka Yesu si pi pyi: «Yii dániyaŋi ɲcyɛ̀rɛŋi u à pa ná l'e. Sèeŋi na mii sí yi jwo yii á, yii dániyaŋi mɛ́ɛ n'a mpyi a cyɛ́rɛ mutaridi bile fiige, yii mpyi na sí n‑jà ŋke ɲaŋke pyi “Kò a yîri naha ŋke cyage e” ku mú mpyi na sí lire pyi. Yaaga mpyi na sì n‑jà yii jà pyige mɛ. [
20 Jesus respondeu:
21 Kileɲarege ná súnŋi baare e, ŋge jínaŋi shiŋi ɲyɛ na fwore sùpya e mɛ.]»
21 [Mas esse tipo de demônio só pode ser expulso com oração e jejum.]
22 Canŋka mà Yesu ná u cyelempyiibii yaha siɲcyan Galile kùluni i, u à jwo pi á: «Pi sí n‑pa Supyaŋi Jyaŋi le sùpyire cye e pi bò,
22 Um dia os discípulos estavam se reunindo na Galileia, e Jesus disse a eles:
23 ŋka u kwùŋi canmpyitanrewuuni, u sí ɲɛ̀.» Ka puru jwumpe si cyelempyiibii yyahayi tanha sèl'e.
23 e eles vão matá-lo; mas três dias depois ele será ressuscitado. E os discípulos ficaram muito tristes.
24 Ɲyɛ Yesu ná u cyelempyiibil'à sà nɔ Kapɛrɛnamu kànhe e ke, mpii pi maha Kileɲaarebage wyɛ́rɛŋi shuu ke, ka pire si file Pyɛri na maa u pyi: «Taha yii cyelentuŋi bà ɲyɛ na Kileɲaarebage wyɛ́rɛŋi sârali mɛ?»
24 Quando Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Cafarnaum, os cobradores do imposto do Templo foram perguntar a Pedro: — O mestre de vocês não paga o imposto do Templo?
25 Ka Pyɛri si pi pyi: «U maha u sârali kɛ!» U à jyè bage e ke, ka Yesu si jwumpe lwɔ́ yyecyiige na, maa jwo: «Simɔ, ɲaha mu ɲyɛ na sɔ̂nŋi yɛ? Jofoo na ŋge diɲyɛŋi saanbii maha múnalwɔɔre shuu, lire ɲyɛ mɛ na wyɛ́rɛwwuuge cyáan yɛ? Pi pyìibii na laa, nàmpwuunbii na?»
25 — Paga, sim! — respondeu Pedro. Depois Pedro entrou em casa, mas, antes que falasse alguma coisa, Jesus disse:
26 Ka Pyɛri si jwo: «Nàmpwuunbii.» Ka Yesu si jwo: «Pi pyìibii kɔni ɲyɛ a yaa pi a u sârali mɛ.
26 — São os estrangeiros! — respondeu Pedro.
27 Ŋka ná wuu la sí ɲyɛ sì ɲcyé u sâraga pi lùgigii cyi kwɔ̀ a yîri mɛ, lire e, ta sì baŋi ɲwɔge na, maa ma myàhani wà lwɔhe e. L'aha fyaŋi niɲcyiiŋi ŋgemu cû ke, maa uru ɲwɔge múgo, mu sí wyɛ́rɛ ta wani, uru sí n‑bɛ̂ mii ná mu wuŋi na.»
27 Mas nós não queremos ofender essa gente. Por isso vá até o lago, jogue o anzol e puxe o primeiro peixe que você fisgar. Na boca dele você encontrará uma moeda. Então vá e pague com ela o meu imposto e o seu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.