Lucas 14

Owane Sitewi lo Peri Teꞌe Naneiyei Heꞌi (SNY) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Sosu a'i pe nowe amou (Sabat) se Jisas, lu feni aiwawe a'i, Farisi meni owane ta lo wesi papu nau ta'ase ene ayei ne wiye. Lu Farisi werese Jisas lo yo seni siye eti ereiyei ne toteye.
1 Tendo Jesus entrado, num sábado, em casa de um dos chefes dos fariseus para comer pão, eles o estavam observando.
2 Sosu meni ta ereti lowe meiyei a'i ponei sahe iroteye.
2 Achava-se ali diante dele certo homem hidrópico.
3 Sosu Jisas lu Farisi tamo, Owane Sitewi lo yo peri ani so'oru siye lu tamo, ma'e apou ei toweriye, “Moses lo yo peri ape piye te'esiya awere? Nowe amou (Sabat) se nomo fara'u meni u tahe se au ta'ane fara'uweyei awere? Piyete awere?” [Lu 6:9]
3 E Jesus, tomando a palavra, falou aos doutores da lei e aos fariseus, e perguntou: É lícito curar no sábado, ou não?
4 Ahowa, lowe werese peri itiya'u se ta'ama. Serai le meni ape ereti se aniteye su, le u tahe lo au ta'ane fara'uweyewe, omo lo ma'e eimawesawi.
4 Eles, porém, ficaram calados. E Jesus, pegando no homem, o curou, e o despediu.
5 Sosu le lowe ma'e au atati eiye, “Fene meni eime fene lo ta fe bulmakau fene lo ta, sa'i pitomuwe papu wiyeineye su, fene witane a'i poweiye amou se, meni eime, fe bulmakau ni'ariraiyei awere? Piyete awere?” [Mt 12:11; Lu 13:15]
5 Então lhes perguntou: Qual de vós, se lhe cair num poço um filho, ou um boi, não o tirará logo, mesmo em dia de sábado?
6 Lowe werese peri lo itiya'u te'e ta'ame.
6 A isto nada puderam responder.
7 Sosu a'i pe lu werese, ene ayei ne fai ape, lowe werese yaru tutawe onuwei ne toteye. Jisas lowe siyeye. Le lowe ma'e peri anowe ta au te'eye,
7 Ao notar como os convidados escolhiam os primeiros lugares, propôs-lhes esta parábola:
8 “Meni owane ta ne naituwei lo ta'uwe hereiyei ei ta'uwe aniyei su, ne yaru tutawe owe ape onure. Ne yaru tutawe onuwei su, meni owane pefine aiwawe a'i aiyeyei ape, le piye yaru se onurowata. [Snd 25:6-7]
8 Quando por alguém fores convidado às bodas, não te reclines no primeiro lugar; não aconteça que esteja convidado outro mais digno do que tu;
9 Sosu meni owane ne fene ei ta'uwe aniye ape, le ne ma'e eiraiyei, ‘Ne yaru no meni ape ma'e au onure.’ Sosu ne, yaru no onuwe ape, arunatiyei, yaru tewiye ma'e fiyafe sahe onuriyei. Ne lai neritase erasi a'i teriteyei.
9 e vindo o que te convidou a ti e a ele, te diga: Dá o lugar a este; e então, com vergonha, tenhas de tomar o último lugar.
10 Ahowa, meni owane ne naituwe lo ta'uwe hereiyei ma'e ei aniyei su, ne yaru tewiye ma'e fiyafe sahe onuri. Serai meni owane, ne ei aniyei ape, le ne yaru tewiye ma'e onuwei siyeraiyei. Le ne ma'e apou eiyei, ‘Kaiyemo ne yaru tewiye ma'e arunatirowawe, yaru soro ma'e onura.’ Serai lu taune ne mase metei onuwei ape ne siyeyei su, lowe ne ne marepi wisere a'i toteyei.
10 Mas, quando fores convidado, vai e reclina-te no último lugar, para que, quando vier o que te convidou, te diga: Amigo, sobe mais para cima. Então terás honra diante de todos os que estiverem contigo à mesa.
11 Lu taune werese iyape towafi lowe lo ei ani aroweyei ape, Owane Sitewi lai lowe werese hi ani ararowei. Lu taune werese marepi towafi lowe lo hi ani ararowei su, Owane Sitewi lai iyape lowe lo ei ani aroweyei.” [Mt 23:12; Lu 18:14]
11 Porque todo o que a si mesmo se exaltar será humilhado, e aquele que a si mesmo se humilhar será exaltado.
12 Sosu a'i pe le meni Farisi ma'e, le naituwe lo ta'uwe hereiyei ei aniye ape, apou eiye, “Ne ta'uwe hereiyei ta au ta'ane naneiyei ne toteyei su, ne kaiyemo tamo, nairipi tamo lu tewi no tamo, lu taune ma'aru irosiya ape tamo, ne lowe werese ape mo owe ape ei anire. Ne lowe ei aniyei su, nowe me'iye ta se lowe ne itiya'u si tame pei ei anirowa. Lowe ta'uwe hereiyei ma'e ne ei aniyei su, lowe ne ma'e itiya'u aurowa.
12 Disse também ao que o havia convidado: Quando deres um jantar, ou uma ceia, não convides teus amigos, nem teus irmãos, nem teus parentes, nem os vizinhos ricos, para que não suceda que também eles te tornem a convidar, e te seja isso retribuído.
13 Ahowa, ne ta'uwe hereiyei au ta'ane naneiyei ne toteyei su, ne lu taune yahowa'i a'i ma'aru ariye ape, lu taune lowe luwaru a'i iroteye ape, lu taune uwei ta'ame ape, lu taune nihe pokoweyei se ape, ne lu taune apou ape mo, ta'uwe hereiyei no ma'e ei anire.
13 Mas quando deres um banquete, convida os pobres, os aleijados, os mancos e os cegos;
14 Ne lu taune weneri apou ape mo ei aniyei su, lowe ne ma'e si itiya'u arowata. Ahowa, Owane Sitewi lai marepi fene lo ne au wisereyerowa. Sosu ne marepi wisere erasi a'i teriteye. Nowe ye'ewi ape se lu taune yo seni aseyaro iroteyei ape, Owane Sitewi lai lowe si tame norohuwe sineyei su, nowe ape se le lowe ma'e etiri erasi a'i si tame itiya'u aurowa. [Jo 5:29]
14 e serás bem-aventurado; porque eles não têm com que te retribuir; pois retribuído te será na ressurreição dos justos.
15 Meni ta ta'uwe hereiyei saro onu ateye ape, le Jisas lo peri wanuwe su, le Jisas ma'e apou eiye, “Lu taune werese Owane Sitewi lo omo hire sahe onu arowa su, lowe marepi wisere a'i irorowa.” [Lu 13:29]
15 Ao ouvir isso um dos que estavam com ele à mesa, disse-lhe: Bem-aventurado aquele que comer pão no reino de Deus.
16 Sosu Jisas le ma'e peri anowe ta itiya'u apou eiye, “Meni owane ta'uwe hereiyei erasi au ta'ane naneiyei ne toteye. Lu taune erasi ma'e apou eiye, ‘Ayei etiri werese ta'uwe nanei tepa'asiyei su, ane fene werese wesi ano ma'e ei ta'uwe aniye.’
16 Jesus, porém, lhe disse: Certo homem dava uma grande ceia, e convidou a muitos.
17 Ta'uwe hereiyei lo nowe heneraiyei su, meni owane wiyawi yahowa'i a'i iro siye meni ma'e eiye, ‘Ne lu taune werese ma'e, ane tu ei aniye ape, ne lowe werese ma'e ei anire. Ayei etiri werese ta'uwe nanei tepa'asiye.’
17 E à hora da ceia mandou o seu servo dizer aos convidados: vinde, porque tudo já está preparado.
18 Sosu wiyawi yahowa'i a'i ta'ane siye meni lowe werese ei aniye su, lowe werese le ma'e itiya'u eiye, ‘Ane ta'uwe hereiyei no aiyerowata. Ane ta'aneyei awei tewi a'i ete tepa'asiye, sosu ane ta'aneyei awei tewi ape pei siyerire. Serai ane aiyerowata.’
18 Mas todos à uma começaram a escusar-se. Disse-lhe o primeiro: Comprei um campo, e preciso ir vê-lo; rogo-te que me dês por escusado.
19 Meni tere'e le ma'e itiya'u apou eiye, ‘Weiya! Ane fe bulmakau hesi a'i ete tepa'asiye. Sosu ane ta'aneyei awei ano lowesi se pei au horusere. Serai ane ta'uwe hereiyei no ma'e aiyerowata.’
19 Outro disse: Comprei cinco juntas de bois, e vou experimentá-los; rogo-te que me dês por escusado.
20 Meni tere'e apou eiye, ‘Ane tani ano he'i naitu tepa'asiye. Serai ane ta'uwe hereiye no ma'e aiyerowata.’ [1 Ko 7:33]
20 Ainda outro disse: Casei-me e portanto não posso ir.
21 Sosu wiyawi yahowa'i a'i ta'ane siye meni lai meni owane lo ma'e si tame eirai. Meni owane ai marepi erasi a'i toteye. Sosu le wiyawi yahowa'i a'i ta'ane siye meni ma'e apou eiye, ‘Ne omo lo yo mai ma'e ire. Lu taune ereti lowe luwaru a'i, lu taune eiwerou uwei ta'ame ape, lu taune ma'aru ariye ape, lu taune nihe pokoweyei irosiya ape, ne lu taune apou ape mo ta'uwe hereiyei ano ei ta'uwe anire.’
21 Voltou o servo e contou tudo isto a seu senhor: Então o dono da casa, indignado, disse a seu servo: Sai depressa para as ruas e becos da cidade e traze aqui os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.
22 Wiyawi yahowa'i a'i ta'ane siye meni lu taune apou ape ei ani henetai. Sosu le meni owane lo ma'e si tame eirai. ‘Weiya! Ane marepi no umasiye, onuwei yaru tomu ne'ese irosiya.’
22 Depois disse o servo: Senhor, feito está como o ordenaste, e ainda há lugar.
23 Sosu meni owane ape lai wiyawi yahowa'i a'i ta'ane siye meni ma'e eiye, ‘Ne ipo ma'e ire, ipo lu taune apou ape aiwawe a'i ei henetaire. Lu taune lai wesi ano fa teme'eriyere.
23 Respondeu o senhor ao servo: Sai pelos caminhos e valados, e obriga-os a entrar, para que a minha casa se encha.
24 Ane ne ma'e eisiya. Lu taune weneri werese ape ane tu ei aniye ape, lowe wesi ano ma'e ta'uwe hereiyei ape sahe onu ene arowata.’”
24 Pois eu vos digo que nenhum daqueles homens que foram convidados provará a minha ceia.
25 Sosu a'i pe Jisas ta'uwe hereiyei arunatiyewe fi. Lu taune tomu ne'ese le mase mo'o umasititeye. Le lowe ma'e atati te'eye,
25 Ora, iam com ele grandes multidões; e, voltando-se, disse-lhes:
26 “Meni ta, menitani ta ane mo'o umasiyei ma'e aiyeyei su, le ane ne tutawe marepi erasi a'i fu totete. Le tai mai, nairipi, einei werese fa arunatire. Le marepi topo lo pei hi ani ararore. Le etiri werese ape mo me'iyeni ma'e arunatiyei su, le marepi ano fa umasite. Serai le lu feni ano henerairowa. [Lu 9:23]
26 Se alguém vier a mim, e não aborrecer a pai e mãe, a mulher e filhos, a irmãos e irmãs, e ainda também à própria vida, não pode ser meu discípulo.
27 Nowe me'iye ta su, lu tamo lai ane me tape'i sahe aine tera'e temeniyerowa. Lowe me tape'i iyo'o ano sutetiyei ne furowa. Ane fofowei erasi a'i teriteyei. Serai ane fene ma'e te'esiya.
27 Quem não leva a sua cruz e não me segue, não pode ser meu discípulo.
28 Meni ta wesi ta'aneyei ne toteyei su, le wesi ape ta'aneyei etiri werese fa tote etire. Ma'aru ano fara'u wesi ape ta'ane tepa'asiyerowa awere? Piyete awere?
28 Pois qual de vós, querendo edificar uma torre, não se senta primeiro a calcular as despesas, para ver se tem com que a acabar?
29 Meni ape ma'aru lo tote eti ta'ame su, le me tou a'i horuse asirowa. Serai ma'aru werese lo po'uteyei su, le wesi lo ta'ane tepa'asirowata. Lu taune werese le ne au niyeyei irorowa. Sosu le neritase erasi a'i teriterowa.
29 Para não acontecer que, depois de haver posto os alicerces, e não a podendo acabar, todos os que a virem comecem a zombar dele,
30 Lowe meni ape ne apou eiyei, ‘Meni ape siyere! Le wesi lo ape ta'aneyei ne toteye su, le wesi lo ape ta'ane tepa'asi ta'ame.’
30 dizendo: Este homem começou a edificar e não pode acabar.
31 Fene awei meni owane tutawe ne totere! Le awei meni owane tutawe tere'e ai atu tiyatiyei ne toteyei su, le ai atu siye lu werese lo nawitere. Le apou toteyei, ‘Ane awei meni owane tutawe tere'e ai atu tiyatiyei su, ane ai atu tiyatiyei awere? Ane le ma'e ai atu siye lu oso a'i se ai atu tiyatiyei awere? Awei meni owane tutawe tere'e lo ai atu siye lu 20,000 irosiya ape, ane fara'u ai atu siye lu 10,000 le ma'e ai atu tiyatiyei awere?’
31 Ou qual é o rei que, indo entrar em guerra contra outro rei, não se senta primeiro a consultar se com dez mil pode sair ao encontro do que vem contra ele com vinte mil?
32 Le apou totesiya. ‘Weiya, ane ai atu siye lu 10,000 meni owane tutawe tere'e lo ai atu siye lu 20,000 hi ani ararorowata. Serai ane awei meni owane ape ma'e ai aturairowata. Ane awei meni owane tutawe ape ma'e lu tamo te'eyei ne eimawesawiyei. Lowe marepi fetane a'i fa ironamite.’”
32 No caso contrário, enquanto o outro ainda está longe, manda embaixadores, e pede condições de paz.
33 Sosu Jisas lowe ma'e eiye, “Serai ane fene ma'e te'esiya. Fene etiri werese fene lo arunatiyei ta'ama su, fene lu feni ano henerairowata.
33 Assim, pois, todo aquele dentre vós que não renuncia a tudo quanto possui, não pode ser meu discípulo.
34 Serai ipari sei fi wisere a'i ne. Ahowa, ipari sei lo fi po'uteyei su, fene piye se ani terosowei awere?
34 Bom é o sal; mas se o sal se tornar insípido, com que se há de restaurar-lhe o sabor?
35 Ahowa, ipari sei lo fi po'uteyei su, luwaru a'i tene! Serai nomo ipari sei luwaru a'i ani fusawiyei. Meni ta peri ano wanuwei ne toteyei su, le peri ano wanu etiyei. Le fara'u ane ne tote tawesi umasinamirowa.”
35 Não presta nem para terra, nem para adubo; lançam-no fora. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.