Atos 27
Gotiki olu kutifi ledami ka kofawa (SNP) vs AAI
1 Ena Itali mikalo gilifi melogeto unawae, loti lo kifititi Poloki ido nela wiyamo we malekaki ya kimiwe wenaba ma kuliya Yuliusi amo Sisa kimiwela maunigu nemo we ya analo melae.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Analo melato, sipi ma Adilamitiumu numudoti oto Esia numuni kuwo no anawalo nedo-nedo minomo unagolowe, loto limo sipiku ya idato, namo Lukate idoito ido Masedonia mikaloti we ma Tesalonaika numudoti ami kuliya Alistakusi yaki lakoina wone.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Ledawa Saidoni numudo o fedeto mikalo lomogeto, Yuliusi ya Polo milumala kolito olu lalo edeto eti loumami, Kamo neta mamu kolinanimo ya wenenaka minado wageto kumunawae, loto loumaito wone.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Uto eba yaloti fulito kuwo nolo wogeto, ido epe naba yakafo unagolonimo ebalekati oto sipi ya ofaito kanu ailo uto Saipulusi eba adu no anawalo epe naba ádami ebalo ya monimo wone.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Monimo uto Silisia eba no anawalo ido Pamufilia eba no anawalo kuwo no nabalo ya yofototo Maila numudo Lisia ebau ya fedeto yalo sipikuti lomone.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Lomogeto, yalo kimiwe wenaba yakafo Alekisadilia numudoti sipi ma nemo Itali mikalo unae, loto imo ya eyeto lilimito uto yau fulo ledaiye.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Fulo ledaito, ebawa fulito kamena fana ya epe naba yakafo unagolonimo ebalekati ainako, kuwo nolo moinamo we ya koiya naba-naba fiyato, you you lotoko uto Nidusi numudo adu ya wogeto epe yakafo aumafofo loto fu-fu lito, kofa unumo ogoufámoninako, ya Kiliti eba no anawalo epe naba ádami ebalo Salimone numudo adu yalo wone.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Yalo wogeto, kuwo nolo moinamo we ya koiya naba-naba fimo wato, Kiliti eba no anawalo monimo uto, numuna meya ma kuliya Sipi Mele-mele Amo Eba Lalole, loti lamo eba Lasea numudo adu ya fedone.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Fedogeto, ya kamena fana kuwo nolo u minogeto ya Yuda wenena konuma-kobina moi witi ánamo foliwa ya moda fuli loitaito, epe yakafo naba loto kuwo no ofo-ofotoko minenami kamenalo o fedainako, Polokafo eti loto fuka ka lolomami,
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 Wemomo, lalimote oiya kofa unune, lenumo ya kolomo sipite koukamete yako u kopa ámunagoliye. E’e, lalimote yaki u kopa unagolone, loto kolowe, loto logimaifa,
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 ido kimiwe wenaba yakafo kala koli fulito, sipiku lono olamo we kiyabani we ido sipi aboga ka lamo yako meyalo melaiye.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Yako meyalo melaito, aya ebawa minonimo umalo ya epe naba imo kamenalo sipi melenawamo ya lalo ámenagolinako, sipiku minonimo wenena so loti yate eti lamo, Eba uma ya nosámainako, fulito kuwo nolo uto Finikisi numudo kanu moni wilito u fedetoma kamena nosámami kamena yalo minenune, loti ka lo kifiti kolae. Yalo minenune, loti lamo ebawa ya Kiliti ebalo Finikisi numudo sipi mele-mele amo eba kola ya fo lomami ebalo ne.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Aiga epe you limo ma apito fu-fu lito sipi lono olamo we yate ebawa lonigu ya oiya unumo ne, loti koliti sipi momoga oto utenaiye, loti olu kiki lo edamo neta ya nokuti ika ato, Kiliti ebau no anawalo ya woba,
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 kamena kefo efemako wogeto epe aumafofo limo kuliya Fo Idaidokati Amile, loti lamo yakafo Kiliti ebaloti kenemane oto lumuto
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 sipima ya itufaito, kenoba oto sipi ya unami ya ogoufámaito, ya epe aidokati faifa moninune, lofa, eti ogoufámogeto epekafo sipi kuwo nolo itufaiye.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Etito uto eba kefola ma kuliya Kauda no anawalo ya epe naba ámami ebalo ya uto, yalo kenu kefola ma ya sipi naba afowalo ika o-o imo kenu ya fokitenaiye, loto koiya naba fiti olu kiki lone.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 Olu kiki logeto, ika oti olu sipi nabau meletiti nela aumafofo limo ya oluti sipi nabama fokitenaiye, loti nelakafo sipi feumau meleti kutifi kiki lae. Olu kiki lotiti kuwo noku Afilika adu nemo Silitisi ebalo ya ake ma mowa yaidana oto no feuma nemo yamu koliya koliti sipilo lafo-lafo naba kailamo ya efiliti olu melato, faifa mulalo ya no ogofuto wone.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Etito ogofuto moni minogeto, epeki ido kuwo noki yakafo aumafofo loti lofo-lofo o minami yamu sipi keina otenaiye, loti ledawa koukame ma oluti kuwo noku fulae.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Fulato, ido fo kamena tili (3) wito, sipi netala ma lono minámami neta-mata ya ayaidana oti inanimo anikafo oluti kuwo noku fulae.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Fulato, ido kamena fana fo ya limukafo asa wito ukuluti ya ágone. Epe yakafo no ya aumafofo loto fu-fu loto olu akaiya-akaima o ledainako, yamu, Lalimo u eba maleka uto ko ágenagolone, loto kate kiyone.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Ido kamena fana wenena ya weni-neta ánoti minato, Polokafo uto minagu ya nedi minoto eti logimami, Wemomo, linate Kiliti eba fulito umaleka ámenune, loto logimoma kane kolamo neko, ya neta keinawa fede lomami ya oloto pi lomámagi ne.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Eti ifa, ido lamo minonigu yati ma folámenagolone. Folámogeto sipi yako moda u kopa unagoliye. Yamu seti-muludi ya you laneyo.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Luwaila siniku abogane Wekola kouba-naba o edomo we yakafo namodoka enisolela ilifaito oto
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 amokafo eti lonomami, Polo, koli kolámo. Sisa nedo uto omunalo minageto olu kalo mele kedamo ka ya kolinaiye. Goti yakafo nasafili mona o kedenami ya wenena muki kamoki lakoina sipiku moinamo ya olu omuni kenae, loto liye, loto eti lonomaiye.
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Yamu seti-muludi lalo aneyo. Wekolamu kane lele kiyámoto eti enae, ka lonomami ya eti enaiye, loto aumafofo loto koli kikitomo ya kiyabala edowe.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Etito epekafo sipi ya itufageto mika ma kuwo nokafo ogona imo ebalo dinagoliye, loto logimaiye.
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Ido epe naba ya omo idami salele lele ya wito epekafo fu loto oluto uto Mediteleniyani kuwo nolo ya itufu-matufu o lede minaito, luwaila siniku akaima sipi lono olamo we, Ya mika nedo adu one, loti koliti,
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Mika adu nefe, ido faiga ne? Kolinune, loti neta iya mele-mele imo neta ya noku fulato lumuto wimo no fanala ya foti (40) mita yaidana oto ne, loti koliti minato, kamena kefo ma wito, kofa iya mele-mele imo netama ya noku fulato lumuto wimo ya no fanala teti (30) mita neto ya kolae.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Etiti kolamo kifagu ditenune, loti koli gimaito, neta ma mikau lumuto sipi olu kiki lenaiye, loti sipi egeka yalekati olu kiki lenami neta fo (4) ya noku fulato lomae. Lomato, ido, Alako olu omude kalo, loti suki gotinina logimi minae.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Logimiti lono olamo we yate sipi fuliti koli unune, loti kolanako, sipi kolaleka yalekati olu kiki lo edenami neta ma fulogeto lumunaiye, loti suki loti uti sipikuti kenu ya oluti nela onowa filiga-filiga olu minoti fulato, kuwo nolo lumuto lumuto minaiye.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Eti ato, Polokafo kimiwe kiyabani weki kimiwelaki eti logimami, Sipiku lono olamo wewa ya sipiti fuliti unawamo ya omudi ko ágenawamo ne, loto logimaito,
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 yamu kimiwe yate nela kenulo olamo ya fuko fulitato, kuwo noku olumo wiyaiye.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Ido ko lenagolito Polokafo wenena muki weni-neta nenawae, loto kolito eti logimami, Kamena fana salele lele linate koti kiyaba otiko minanako, weti-neta ánotiko minae.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Etiti minamo yamu ya oiya weti-neta nalo, loto auma wito logimowe. Weti-neta yakafo auma wi gedenaiye. Kolalo. Lamo minonigu yati we ma u kopa ámunami ne, loto logimaiye.
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Eti logimitoto omunido beleti ma oluto, siyane, lalole, loumuto leketo naito,
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 wenena muki ya seni-muluni lalo ito ayaidana oti weni-neta nae.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Ido lamo sipiku minonimo wenena ya tu hadeti sewedi sikisi (276) ya minone.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Etito minamo weni-neta nato muni ito ya sipi keina otenaiye, loti yuwa witi sipi lulau nemo ya kuwo noku fulato lomaiye.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Ko lido ya sipiku lono olamo we yate mika eba ko minafa, mika ya eyefe ádoti, no anawalo eba ma kifana minámami eyeti sipi ya oluto yalo dito no akelo unune, loti koliti kanu moni wilae.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Kanu moni wiliti sipi olu kiki lenami neta nelala ya fukoti noku fuliti sipi moninami kanu ya ilibinawamo neta nelani ya efiliti, sipi itufuto oluto unami lafo-lafo seli naba ya aufa ika oti olu faka lato wifa,
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 ido sipi ya ake naba kuwo noku nemo ya mulalo dito kolaleka ya olu kiki lito unami ogoufámaito, kuwo no yakafo aumafofo loto sipi egeka ofomo wito foki-naki iye.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Foki-naki ito, nela fiyamo we ya kula nowa kiliti koli utenawae, loti kimiwe yate gini fulunune, loti kolafa,
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 kimiwe kiyabani we yakafo Polo ya ofotenawae, loto kolito, Eti ámalo, logimaiye. Eti logimito eti lolomami, Linate kula nowa kilamo we ya komu kuwo noku satoti kula nowa kiliti u no akelo ya walo.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Ido linate wenena liliga ya yá ketati, ido sipi foki-naki imo netati ya no mulalo meleti yalo minoti no ekela akelo walo, loto lolomaiye. Etito lamo wenena muki ya u kopa ámuto mikalo wone.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.