2 Coríntios 11
Gotiki olu kutifi ledami ka kofawa (SNP) vs AAI
1 Ena oiya ama ya ka maninigu minámami wete lamo yaidana oto ka kefo efema logiminamo ya linate moda kolinuwe, loti kolinawamo ya namo moda lalo kolinagolofa, ido moda koli minae, loto kolowe.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Yamu kolalo. Namo linatemu auma wito kolomo ya moda Gotidokati kolomo ne. Moda kolafe? Linate ya mo loto felegaga nomili yaidana oti Wadibo lawokolo unawae, loto linate ya Kilisto umunae, loto ko mele gedofa,
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 ido koiyofa suki ka manenau nemo we yakafo wena Ifi kola wiyami yamaidana oto linate koti wiyageto ya felegaga mo loto Kilisto lulau mino edenuwe, loti kati lawoko ki minamo kanudoka yati ika o gedetenaiye, loto koli nomaiye.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Moda kolafe? We mate linatedoka oti ya Kilisto monala logimonimo ka ya lo oloto melámoti ailo ma logiminawamofe, ido Ouna mino gedami we yamu ádoti, ailo ma olunawae, loti logiminawamofe, ido kawa kuwa lalo kolamo ka ya ádoti ailo ma logiminawamofe, ya linate faifa lalole, loti koito gedamo yamu linatemu kolito koli nomaiye.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Yamu kolalo. Linate yate eti amo we ya aposolo we wenaba ona minae, loti kolafa, ido namo olu afima o nedamo mona ma minámaiye, loto kolowe.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Namo ka lo oloto melenae, loto omo ya wenelo kefoma keina ifa, ido ka maneneu nemo ya kefo minámaiye. E’e, aya monawa muki ya moda gilibi fuli lotoma ne.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Ido namo ya linate diti minenawae, loto nanimo lumuto minoto Goti kala kuwa lalo lo oloto gimomo, ya linatedokati meina ma olámoto, faifa lo oloto gimomo ya nosámami mona melofe?
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Linatedoka uto mono lono olunae, loto wodo, ya Yesu mono wenenala ailo malekate ane olu faka loti neta numu-numu amo meina ya ugele olomoidana iye.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Ido linate kiliyatigu minomo kamenalo ya neta ma mino nedámami, ya linate yauti maleka keina kolitenawae, loto, neta mamu wako lo gedámoma ne. E’e, Masedonia ebalekati mono wenenate ma oti, moni wilomo neta ya moda nomama ne. Etito linate keina kolitenawae, loto, linatedokati ya ane olu faka lenami neta ma olámoma ne. Ido kofa enamo, ya moda ayaidako oto monane melenagolowe.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Aya monawa melomo ka olu faka lo-lo omo, ya Akaiya mikau minamo wenena yate kanu ku nedámenagilae, loto Kilisto kala ona kula luneu mino nedaito ya lowe.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Eti omo ya neditole? Linate sene-mulune gimámomo yamu nefe? E’e, etito minámaiye. Gotikafo senemulune gimomo mona moda eye fuli liye.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Etito nefa, ido we liligate inanimo ukanikulini olu faka loti ya wenena omunido Polo mono lono olamidana oto olone, loto lo-lo enuwe, loti kolamo kanunina moda ku gedenae, loto monane etito melomo mona yako melemo unagolowe.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Moda kolafe? Yaidana amo we ya aposolo ona minámae. Suki we minoti lono olamo ya wenena koni witi u Kilisto aposolola yaidana bulunune, loti eti o-o minae.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Eti o-o minamo yamu kati ligi-ligi kiyámalo. Moda kolafe? Goti kuwolafo Satani yaki u lamenalaki we enisole yaidana bulunae, loto eti o-o imoma ne.
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 Eti o-o minami yamu ya amo lonola oluolu amo we yate ayaidana oti efe limo mona lonola olu-olu amo we lebonanidana o-o enawamo ya neta kofawa ya ne, loti kolámalo. E’e, kamena nabalo ya monaninawa melamo yamu moda lifima itibiti olunawamo ne.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Ena ka ama ya kofa lenae. Kolalo. Linate namomu kolinawamo ya ka manenau minámaiye, loti ya kolámalo. Etito minámaifa, ido ka manenau minámaiye, loti namomu kolinawamo ya moda ka maninigu minámami we yate lo-lo amo ka ya linate moda kolamo yamaidana oti namo yaki oiya ama kuline kefo efema olu faka lenamo ka ya moda kolalo.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Ama ya namo auma wito kolito kuline olu faka lenamo ka logiminamo, ya Wekola monalalo ya meyalo meleto ádenagolowe. E’e, kuline olu faka lenamo, ya ka maninigu minámami wete lamo yaidana oto lenagolowe.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Wenena muki yate mikaleka monalo meyalo meleti kulini olu faka lo-lo amoma nenako, yamu namo yaki kuline olu faka lenagolowe.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Moda kolafe? Ka maninigu minámami wenena yate ka manidigu nemo wenena linate ya ka logiminawamo, ya linate moda lalo koliti, koito gede-gede o minae.
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Ido makafo linate ya nela wi gedeto, ido netatina ipoto oluto, ido linateki koina wi gedenae, loto koti wito, ido aimola ukana olu faka loto, ido koti-wetido gininami, ya linate faifa koito ede-ede o minamo, ya neditole?
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Lamo ya mona yaidana mele gedámoto, fa you loto minonimo mona yamu lomo ya ukanelo kolomo mona kelami ne.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Aya we ya Hibulu we minafe? Namoki moda Hibulu we ya minowe. Ido Isilaeli we minafe? Namoki moda Isilaeli we ya minowe. Ido Abalahamu ufa fiyami we yauti minafe? Namoki moda Abalahamu ufa fiyami we yauti minowe.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Ido Kilisto kouba-nabala we minafe? Namo ya moda olu fulo gedeto, Kilisto kouba-nabala we ona kula ya minowe.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Yuda wenena kiyabani we yate kaila nelakafo kamena foti (40) ipi nofagu yauti lawoko mako nofámoti fulito nedamo monawa ya ayaidako oti kofa-kofa kamena faifulo (5) ya nofamo ne.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Ido Lomu kimiwe yate kefakafo nofamo ya ayaidako oti kofa-kofa kamena tililo (3) ya nofamo ne. Ido kamena lawoko ma wenena mate kifanakafo nofo fulunuwe, loti nofamo ne. Ido sipiku no mulalo wodo ya sipi leke-make ito u kopa noku ya fulunae, loto kolito minomo ya ayaidako oto kofa-kofa kamena tililo (3) ya kolomo ne. Ido kamena lawoko ma ya kuwo noku lulau minoneto sinidoto ko loto imo ne.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Ido kamena-kamena kanu faigako monimoni omo ya moda nokafo olu kopa o nedaito, ido ugele we yate olu kopa o nedato, ido nanimone wenenane yaki olu kopa o nedato, ido ailo wenena yaki olu kopa o nedenawamo kanudo ya amo lonolalo moni-moni o minomo ne. Ido numuna meya nabau yaki u kopa uto, ido eba fafato yaki u kopa uto, ido kuwo noku yaki u kopa uto, ido suki mono kolamo wenena yate lonowa olu kopaitenawamo kanuwalo ya fulitámoto, aya lonolalo ya moni-moni o minomo ne.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Aya lonowa olomo ya auma wito keina kolito olu-olu o minomo, ya kamena-kamena oku onámoto kiyaba otoko minoto, ido kadunamu fuluto nomu fuluto minoto, ido kamena-kamena wene-neta moi wito minoto, ido epe fuluto ukanelo owo kefo efemako wito minoto, ya lonowalo moni-moni o minomo ne.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Ena aya yako minámaiye. Maki enu wito kolomo, ya kamena-kamena mono wenena mau minomo wamo muki ya kiyaba o gedenae, loto auma wito kolomo ya keina naba-naba koli-koli o minowe.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Liliga u kefo idamo ya moda namoki lakoina u kefo idowe. Ido liliga lumu fou lamo ya namo sene-muluneu keina nabanaba kolowe.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Ena namo kuline yamu lenamo, ya moda amika melomo mona yamuko lo naba enamo ne.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Wekola Yesu Melafo Gotila ya moda minowaminowa oto kuliya olu faka lo-lo amo we yakafo neye minaiye. Namo moda suki ádowe.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Ena Damasikusi numudo minoneto ya wekudini kuliya Aletasi kafuwalo we wenaba yakafo nela fi nedenae, loto Damasikusi kila kanudo ya kiyaba alo, loto kimiwela gilifami ne.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Eti o minafa, ido mono wenenate yate namo ya kedikoko owoku koliti ya kila lawe godigu yauti fulo feka o nedato, kila feka lumuto ya wenaba anauti koli womo ne.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.