1 Coríntios 11
Gotiki olu kutifi ledami ka kofawa (SNP) vs AAI
1 Etito Kilisto monalalo meyalo mele-mele omo yamaidana oti linate ya namo monanelo meyalo meleti moinalo.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Ena namo oto meleto o-omo mona melomo ya linate koli fuli loti kati ki minoti, ka mono mona gimitodo, yalo yako mino-mino amo yamu gebotina logimowe.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Ena ka ama lenamo ya kolife lenawae, loto linatemu kolowe. Wemomo manini ya Kilisto ya ne. Ido wenaipa manini ya wemomo ya minae. Ido Kilisto manena ya Goti ya ne.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 We mate maninido owo mofuti Goti loumunawamofe, ido Goti welaloti ka lo oloto melenawamo, ya inanimo manini olu ukanalo koli umunawamo ne.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Ido wena mate maninido owo moufámoti Goti loumunawamofe, ido Goti welaloti ka lo oloto melenawamo ya inanimo manini olu ukanalo koli umunawamo ne. Eti enawamo, ya kopa olu onamo wenaipa manini yowala muki fuko fulito gedamo wenaipa yaki u lawoko enagilae.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Yamu ya wena ma manenalo owo moufámenami ya manena yowala muki fuko fulitalo. Ido wenaipa ukanido koliti manini yowala koitenawamo, ya maninido owo moufaneyo.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Ido wemomo ya Goti lebonala oti, kuliya olu faka lenawamo wenena minamo yamu ya wemomo maninido owo mofuti mono lenawamo ya efe ádenagoliye. Ido wenaipa ya wemomo kulini olu faka lenawamo wenena ya minae.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Yamu kolalo. Wena Ifi ukanauti oluto we olufe ádaiye. E’e, we Adamu ukanauti oluto wena olufe limo ne.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Ido wena yamu kolito ya we olu oloto piyámaiye. E’e, we yamu kolito ya wena olu oloto piyami ne.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Yamu ya wenaipa yate mono aumate ya lalimodokati minámaiye, loti ainawa maninido mofuti, ya efe lenami mona melenawamo ya enisole yaki eyenawamo ne.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Etito nefa, ido Wekola lulau mino edeti ya wemomo yate wenaipa fulo gedeti inanimoko minenawamo ya ma minámaiye. Ido wenaipa yate wemomo fulo gedeti inanimoko minenawamo yaki ya ma minámaiye.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 E’e, wena ya we Adamu ukanauti oluto olufe limo yamaidana oti wemomo yaki wena ukaniguti kedamo ya minae. Ido netawa muki ya Gotidokatiko ne.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Linate ya linanimoni koliti iya melalo. Wena ma manenalo owo moufámoto Goti loumunami ya efe limo mona nefe? E’e, etito minámaiye.
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Ido we ma manena yowala fana onenami ya ukanalo kolinami neta ne. Aya monawa ya adeina mona, mono kolámoti minoti ya kolamoma ne.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Ido wenaipa manini yowala fana ya maninido owo yaidana oto gimamima nenako, yamu manini yowala fana onenami ya ekeinani lalo ona ne.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Etito nefa, ido mate kawa ya eleka lofaiye, loti kolinawamo, ya lamo mona ailo ma melámone. Ido Goti wenenala numudo-namado monolo mau wi-wi amo muki yaki ayaidana oti ya mona ma ailo melámae, loti kolalo.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Ena neta mamu geboti ádenamo ka ya kati oluto logiminagolowe. Kolalo. Linate monolo mau wiyamo ya luti olu lalo ámoti, olu nosámami oti mau wi-wi amo ne.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Eti amo yamu komu ka lenagolowe. Kolalo. Linate monolo mau wiyamo ya wenena iya meleti fokiti minae, loti lonomato kolomo ya ka ona kelaiye, loto kolowe.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Ena iya meleti foikamo monawa ya faifa oloto piyámaiye. Eti amo mona ya linatedokati mono wenena kula ya olu oloto pi gedenami mona ya ne.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Ena Wekola wela-neta nenune, loti mau wiyafa, eti o melamo yamu u Wekola netala ámami neta ya nae.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Linanimo weti-neta oluti oti iya melámoti, faifa linanimoniko nato, ya mate kadunamu fuluti fa minato, ido mate nonano noti kani-manini u kopa iye.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Aiyo, linanimo numuni ya ayau weti-neta nenawamo ma minámaife? Ido Goti wenenala mau minamo ya oluti lumuti koli gimato, netani minámami wenena olu ukanido koli gede minafe? Nena ka logiminae? Gebotina lenafe? E’e, netawa yamu gebotina ma ádenagolowe.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Etito namo Wekoladokati olomo ka ya linate moda logimitomo, ya oiya ama kofa logiminamo ya kolalo. Wekola Yesu ya kuwolafo-mota anido melami kamenalo luwaila yalo beleti oluto,
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 siyane, lalole, loto Melafo loumuto, ya leketo eti limo, ama ya namo ukane ya linatemu oto ne. Monawa etiti melenawamo kamenalo ya kati ki numuti etiti melemo idalo, loto limo ne.
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Ido aiga no fuli lotiti ya nomuma yaki ayaidana oto oluto ya eti limo, nomu amau ya namo wanune ya Gotiki olu kutifi gedami ka kofawa olu auma wi edami wanune ya ne. Linate etiti nenawado-nenawado ya kati ki numuti etiti nomo idalo, loto limo ne.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Etito ya beletiki nomuki yauti kamena-kamena nomo idonido ya Wekola folami kala kuwa lo oloto melemo dito minogeto, itibito enaiye.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Yamu mate Wekola beletila ido nomula ya kopa nenawamo yate Wekola ukana ido wanula olu kopa oti nato, lifima mino gedenagoliye.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Etito makafo beletiki ido nomuki yauti ma nenae, lenami, ya komu lula-kalau monala koto kolife loto, etito nenaiye.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Eti ámoto, faifa nenami, ya Wekola ukana kolife ádoto nainako, ka amodoka minenami neta oto aimolakafo no minaiye.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Linate eti o-o amo yamu maleka mumudi aumani minámaito, neta kiliti minae. Ido maleka ya moda fulutamo ne.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Etito nefa, ido lalimo monate iya melefe lonimo neko, olu kalo mele ledámagi ne.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Ido Wekolakafo monate iya mele ledeto, koli kolinumo neta olu lomami, ya mono kolámamo wenena yaki u kopa otenawae, loto, etito olufe lo lede minaiye.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Yamu mono wenenane-motao, linate wetineta lakoina nenune, loti mau witi, ya kiyaba o minato, muki o fedenawamo ya moda lafa loti nalo.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Ido kuluma olu kopa ato lifima olu lumutenaiye, loti ya mate kadunamu fulutima, ya inanimoni numunigu komu nalo.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.