Atos 22
Kitab Injil (SLM) vs NVT
1 “Manga maas-danakan,” uk si Paul, “kehun bi na daawa ku itu, iya halling ku itu ma kaam.”
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Pagtake sigam bissala Hibrani iya pamissala na ma sigam, gam peen sigam pahipōs. Manjari uk na ma sigam,
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 “Aku itu aa Yahudi du. Bayi aku iyanak mahi' ma daira Tarsus, lahat Silisi, suga' suwig aku ma itu ma Awrusalam. Bayi aku magguru ma si Gamaliyal, maka bayi aku kapanduan tōōd ma sara' bayi pamean ka'mbo'-mboan ta. Bayi aku manuyu' maghinang ni Tuhan, sali' kapanuyu' bi kamemon iyu ma buttihi'.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Bayi pidjala' ku manga aa me' ma kalangnganan si Isa bahasa sigam matay. Bayi sigam saggaw ku lalla maka danda bo' liyōōn ni diyōm jil.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 Makasaksi' du imam nakura' maka manga palhimpunan maas kamemon in bissala ku itu bannal sadja. Bayi aku piniyaan sulat pamapatut uk sigam, sulat ni manga danakan ta Yahudi mahi' ma Damaskus. Hangkan aku bayi pahi' ni Damaskus bo' tasaggaw ku manga bean si Isa mahi'. Sasuku tasaggaw ku subay ingkōtan bo' iyampa biyo ni Awrusalam itu bo' binsana' ma itu.”
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 “Jari itu,” uk si Paul, “manga lattu 'llaw, sikōt peen aku ni Damaskus, patagha' sadja niya' sawa min diyōm sulga' magsahaya ma katilibut ku.
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 Pahantak aku ni tana' bo' niya' take ku suwara halling ni aku, uk na, ‘Saul, O Saul! Angay aku pidjala' nu?’
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 Magtuwi tiyaw ku. ‘Sayi kau iyu, Nakura'?’ uk ku. Uk sambung na, ‘Aku aa Nasaret, iya pidjala' nu na peen.’
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 Na, manga sehe' ku hi',” uk si Paul, “bayi makanda' sawa suga' 'nsa' tasayu uk sigam bang ayi pihalling ni aku uk suwara ian.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 Tiyaw ku isab, ‘Ayi subay hinang ku, Nakura'?’ Uk Panghu' ian ni aku, ‘Nangge kau, bo' kau palanjal pahi' ni Damaskus. Biyaan du kau mahi' kamemon iya pamahinang Tuhan ma kau.’
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 Manjari buta na aku uk silaw sawa hi',” uk si Paul, “hangkan aku bayi iyambit uk manga sehe' ku pahi' ni Damaskus.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 “Mahi' ma Damaskus niya' dakayo' aa iyōnan si Ananiyas. Aa mag-aagama iya me' ma sara' tabi, maka pig-addatan iya uk manga Yahudi kamemon ma Damaskus.
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 Si Ananiyas bayi pahi' ni aku nangge ma tōngōd ku. Uk na ni aku, ‘Saul, magdanakan kita. Nganda' na kau pabing.’ Saruun-duun du aku makanda' pabing,” uk si Paul, “bo' tanda' ku si Ananiyas hi'.
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 Uk na, ‘Saul, tapene' kau uk Tuhan iya asal pagtuhanan ka'mbo'-mboan tabi, bo' tatau nu bang ayi kabayaan na. Tapene' kau uk na bo' supaya tanda' nu Sosohoan na Adil, maka bo' take nu isab suwara na missala.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Sabab kau iya makasaksi' du pasal si Isa. Kaam ngalapal du ma manga aa kamemon pasal ayi-ayi bayi tanda' nu maka take nu.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 Na, daa na kau taggōl,’ uk si Ananiyas ni aku. ‘Nangge kau bo' kau piyandi, tanda' in kau ma si Isa na. Sabbutun ōn si Panghu' Isa bo' kau sutsi min bayi dusa nu.’ ”
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 “Manjari itu,” uk si Paul, “bayi aku pabing ni Awrusalam itu. Sabu ku nambahayang ma diyōm langgal pagkulbanan niya' panyata' ni aku.
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 Tanda' ku si Panghu' Isa missala ni aku. Uk na, ‘Parayi'-dayi' kau pakallo' min Awrusalam itu sabab 'nsa' du kihagad uk manga aa ma itu iya panaksi' nu ma pasal aku.’
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 ‘Tuwan Panghu'’, uk ku, ‘kitauhan asal uk manga aa itu in aku bayi ngalatag manga kalanggalan Yahudi bo' tasaggaw ku maka tabinsana' ku sasuku mangandōl ma kau.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 Ma waktu kapamapatay manga aa ma si Esteban, iya saksi' nu hi', mahi' du aku ngahoan hinang sigam. Aku iya bayi pamatawuan sammek manga aa bayi mapatay iya.’
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 Suga' noho' le' si Panghu' Isa ma aku, uk na, ‘Pakallo' na kau minnitu, sabab papahi' ta kau ni katahan, ni kabangsa-bangsahan 'nsa' Yahudi.’ ”
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 Pake tōōd manga aa ian ma si Paul sampay tabissala na ian hi', suga' taabut peen siyabbut uk na kabangsahan 'nsa' Yahudi, magtuwi sigam nagna' ngōlang pakōsōg. Uk sigam, “Patayun bi aa iyu! 'Nsa' iya manjari pikallum.”
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Ian sigam mag-ōlang na peen, nganjabjaban na peen badju' sigam, maka uk sigam nabulakan bagunbun tudju pariyata'.
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 Manjari magpanohoan nakura' ma manga sundalu na mo si Paul ni diyōm kuta'. Siyoho' sigam ngalapdōsan iya bo' supaya iya ma' bang angay iya hangkan pig-ōlangan uk manga Yahudi hi'.
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Kaingkōtan peen si Paul, song peen liyapdōsan, halling iya ni kapitan iya manangge may'an. “'Nsa' baha' ngalanggal sara',” uk na, “bang lapdōsan bi aa Roma sali' aku itu, ma 'nsa' le' bayi kalabayan sara'?”
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Pagtake peen itu uk kapitan, pahi' iya ni nakura' tiyaw. Uk na, “Ayi maksud nu ma aa itu? Aa Roma ko' iya!”
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Hangkan pahi' nakura' ni si Paul. Uk na, “Bain aku, aa Roma kau baha'?”
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Uk nakura', “Aku itu, heka sin bayi pamayad ku bo' aku manjari aa Roma.”
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 Take peen uk na hi', magtuwi pasibōg manga aa bayi arak maliksa' si Paul. Sampay nakura', tiyāw isab iya pagka katauhan na na in si Paul aa Roma du. Sabab iya baran na bayi noho' subay ingkōtan si Paul.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Jari nakura' sundalu hi' baya' pikitau bang ayi tōōd panuntut si Paul uk manga Yahudi. Hangkan na, pagkallat 'llaw dakayo', bayi soho' na pikalloan ingkōt si Paul. Bayi soho' na isab magtipun manga kaimaman nakura' maka manga aa palhimpunan kamemon. Bo' biyo uk na si Paul patampal ni palhimpunan hi'.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.