Gálatas 4

Salt-Yui New Testament (SLL_TBL) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ena ha bol ega i memini yu pamia. Wang hobi gir migi mongwo haung ganba ya, kun ya, irang talhan a nongwo i ebir sire ha te tomba, olo ikimua. Ikire emgi inangwo ipire boi honagi ol tere mongwo meri moli ongure krehaman te i omua. Ongwo ongwo ari mongure al i tere talhan hobi para ha te tongwo ire kene ol tomua. Tongwo meri nan ari hobi para mominia. Kraist olo hungwo gin iwe, ari para weni gir mongwo meri momingere talhan inanua dire ha te tomba, olo ikungwo meri mominua. Mole kwiana moya Lo krehaman ha obil wine ole kene ominba, u wai naminga hol i tibi ol na tekimua. Tekungwo pamba, nomani si pir tekirere gogo wine ole moli uminua. Moli uminga uminga, God wang u ari po ditongwo haung i tere nin Wang bai nu si olungure agr ta kul emua. Kul engure gir i Lo krehaman ha gogo wine ole mominga haung u tibi pire momua. Molere nan ari Lo krehaman ha kene ol tere gogo wine ole mominga hobi sigare kunama dire ulbe hane a na tere, tal nigi dongwo ol waminga pring pangwo nin algi i tobo God tomua. Tongure God na kul nerala yuwa dire na tol di ingure wang aung weni mominua.
1 Digo porém que, enquanto o herdeiro é menor de idade, em nada difere de um escravo, embora seja dono de tudo.
2 — ausente —
2 No entanto, ele está sujeito a guardiães e administradores até o tempo determinado por seu pai.
3 — ausente —
3 Assim também nós, quando éramos menores, estávamos escravizados aos princípios elementares do mundo.
4 — ausente —
4 Mas, quando chegou a plenitude do tempo, Deus enviou seu Filho, nascido de mulher, nascido debaixo da lei,
5 — ausente —
5 a fim de redimir os que estavam sob a lei, para que recebêssemos a adoção de filhos.
6 Weni mominga maing nin han pa dinama dire God nin Wang Kwiang bai nu sungure nan yona sina molere, “Nabe, nabe” dima di pire mominua.
6 E, porque vocês são filhos, Deus enviou o Espírito de seu Filho aos seus corações, o qual clama: "Aba, Pai".
7 Ena God yu ol na tongwiwe, omaga boi honagi ol tere mongwo meri ta molkiminia, wang aung weni mominua. Momingere God talhan tau ha te na terala dungwo meri na tongure ire mominua.
7 Assim, você já não é mais escravo, mas filho; e, por ser filho, Deus também o tornou herdeiro.
8 Ena hongebe ni ari hobi God moma di pirkinua. Pirkire kwia kumo ya, so gal bala hulu yong ba ere pir tere maa e tere monua.
8 Antes, quando vocês não conheciam a Deus, eram escravos daqueles que, por natureza, não são deuses.
9 Monba omaga ni arihobi God moma di pinua. Di pingere God para ni hanere kene ol ni te momua. Mongwo ipire ni talongure Lo krehaman ha kumo gia gal bala hulu yong ba engwo i, hon maa e tere doling bolala di pine? Ni arihobi tal yu ol ware boi honagi ol mongwo meri yu ol molala di pino? Di pinga i paikimia gai golkino?
9 Mas agora, conhecendo a Deus, ou melhor, sendo por ele conhecidos, como é que estão voltando àqueles mesmos princípios elementares, fracos e sem poder? Querem ser escravizados por eles outra vez?
10 Sabat haung kene olalua, haba ta kene olalua, kun oo ta kene olalua di pire molalga God na wai hanamua di pinia.
10 Vocês estão observando dias especiais, meses, ocasiões específicas e anos!
11 Di pinga i paikimua. Yu ol wangiwe, na hanere Yisas gol na tere ol wai ol na tongwo ha i di ni teiba, a i si ware doling bolkinia, i bangi olanga pamia hanere milna gul sungure talongwo ha i a i si wakine? di piriwa.
11 Temo que os meus esforços por vocês tenham sido inúteis.
12 Ena gamnahobo, Lo ana holo holo aki di na tekimia, Kraist gol na tongwo i obil aki di na tomia di pir tere doling bolga meri bolkinia dire haini me moliwa. Homa ha maing nir si ni tega haung irai wa gol na tere isime e na tekinirawa.
12 Eu lhes suplico, irmãos, que se tornem como eu, pois eu me tornei como vocês. Em nada vocês me ofenderam;
13 Homa na nibil ole mole Kraist ol wai ol na tongwo ha maing nir si ni teiraya.
13 como sabem, foi por causa de uma doença que lhes preguei o evangelho pela primeira vez.
14 Tegarai ni mobin hal wa na tere na aidolekinirawa. Kwia ensel mo Yisas nin unangwo pana gal tenanga meri gal na tenirawa. Pana gal na tengarai omaga u moi omo?
14 Embora a minha doença lhes tenha sido uma provação, vocês não me trataram com desprezo ou desdém; pelo contrário, receberam-me como se eu fosse um anjo de Deus, como o próprio Cristo Jesus.
15 Homa ni milna pir na tenga i omin pole na tenanga hanaminga pamba, pole na tenanga paikimua.
15 Que aconteceu com a alegria de vocês? Tenho certeza que, se fosse possível, vocês teriam arrancado os próprios olhos para dá-los a mim.
16 Omaga na ha maing kara gi dire di ni tega i, kiani molgere di na teno?
16 Tornei-me inimigo de vocês por lhes dizer a verdade?
17 Ena God ol wai ol na tere aki di na tongwo u wai nanua dire ha maing ditega hol i aidole, yal tau ni kraun sire Lo krehaman ha ana holo holo obil aki di na tenangwo u wai nanua dungwo ha i, wine onana dire yu ongure bol yare pir tenua.
17 Os que fazem tanto esforço para agradá-los, não agem bem, mas querem isolá-los a fim de que vocês também mostrem zelo por eles.
18 Tenga ari ha nir si ni tongwo hobi nigi domia tal yu ol ni tongwo i na nigi de piriwa. Na ni kina molkinaminga, yal tau ure milni pire ha maing nir si ni tenangwo wai pamba, hol ta nana dire kraun sinangwo i nigi domua.
18 É bom sempre ser zeloso pelo bem, e não apenas quando estou presente.
19 Ena gir hobo, agr gir kulala dire gul ingwo meri na gul bir i moliwa. Igiwe, Kraist nin ol wangwo meri wanana dire gul honagi ol ni te moliwa.
19 Meus filhos, novamente estou sofrendo dores de parto por sua causa, até que Cristo seja formado em vocês.
20 Ha maing hol a i si ware hol ta honanga, ha nega dire di ni tekiralba, hol ta onia, na nomani si gogo dale ha i nega dire mining bole ni tere ni monga bani kina ereho mole a yo te ni teralua di piriwa.
20 Eu gostaria de estar com vocês agora e mudar o meu tom de voz, pois estou perplexo quanto a vocês.
21 Ni ari Lo krehaman ha aki di na tomua di pinga hobi, Lo kere pirkinua do.
21 Digam-me vocês, os que querem estar debaixo da lei: Acaso vocês não ouvem a lei?
22 Lo krehaman ha ta yu pamia. Kwiana moya Ebraham eumbi weni al ta momba, boi honagi ongwo al ta ingwo i wang ta kul engure, eumbi wang ta kungure sutani kul emua.
22 Pois está escrito que Abraão teve dois filhos, um da escrava e outro da livre.
23 Ena boi honagi ongwo al ire kul engwiwe, ari memini pangwo meri kul emba, nin eumbi kul engwiwe, God wani ni teralua dire aling kere e tongwo meri kul emua.
23 O filho da escrava nasceu de modo natural, mas o filho da livre nasceu mediante promessa.
24 Kul engwiwe, ha bangi biire dimia memini sinali hol sutani pamia. Hol ta God krehaman ha aki di na tenangure u wai nalua di pungwo hol dimia. Hol i ari doling bole wangwo hobi gin tani u wai nala di pimba, Lo i haung taniga isusu olungwo i olere aki di tenangwo u wai nangwo hol ta dikimia, halabusi pangwo meri pai momua. Mongwo hobi kwiang moya tani boi honagi ongwo al Hega momia.
24 Isso é usado aqui como uma ilustração; estas mulheres representam duas alianças. Uma aliança procede do monte Sinai e gera filhos para a escravidão: esta é Hagar.
25 God Lo ana holo holo Moses tongwo bani Yuda ari haang hamen hul Sainai haang emba, na ha bangi biire diralia, hamen hul iwe, al Hega gang yol Areb mongwo meri dimua. Hega iwe, memini yu pamia. Ganba bling hongebe Yerusalem ke pare wou u mena omua. Ongwo hobi Lo krehaman ha ana holo holo aki di na tenangure u wai nalua di wamua. Di wangwo hobi u wai nala di pimba, Lo i haung taniga isusu olungwo i olere ak di tenangwo u wai nangwo hol ta dikimia halabusi pangwo meri pai momua.
25 Hagar representa o monte Sinai, na Arábia, e corresponde à atual cidade de Jerusalém, que está escravizada com os seus filhos.
26 Momba nan God ol wai ol na tomia u wai naminua di piminga hobi halabusi pai molkiminia, boi honagi ongwo al Hega nan kwiana moya ta molkimia, eumbi weni Sera nan kwiana moya momua. Yerusalem hon hamen bani i tibi ole monaminga ipire eumbi weni han dungwo i ha bangi biire di emua.
26 Mas a Jerusalém do alto é livre, e essa é a nossa mãe.
27 Di engwo ha i, eumbi al Sera, boi honagi ongwo al Hega kina al suri di bole ha yu di emia. “Ni al temini monga al i gir kule gul ikiwa dire gala dinba, omaga gir miki weni kulere milni panangure monanua. Molere boi honagi ongwo al i gir kul nenamba, ni miki weni kul ne win sinanua.” Ais 54:1 Ha iwe, Ebraham al su ingwo i gang maliminga hobi onaminga mere di tibi ol na tomua.
27 Pois está escrito: "Regozije-se, ó estéril, você que nunca teve um filho; grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto; porque mais são os filhos da mulher abandonada do que os daquela que tem marido".
28 Ena gir hobo, God al Sera wani ni teralua dire aling kere engwo meri tongure kul engwo Aisak mongwo meri ni arihobi monua.
28 Vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Monba, hamen haya ari memini pangwo meri kul engwo gir i, God Kwiang kul engwo hobi, i kura ol tere kiang pai tomua. Tongwo meri Lo ana holo holo obil wine olalga u wai nalua dungwo hobi, omaga nan Yisas pir tominga hobi ereyu kiang pai na te momua.
29 Naquele tempo, o filho nascido de modo natural perseguia o filho nascido segundo o Espírito. O mesmo acontece agora.
30 Yu ongwiwe, ha maing buku talwa dire bol eme? Yu dire bol emia. “Boi honagi ongwo al gir kul engwo i, irang ganba ya oo dimin talhan i ha te tekinamia. Eumbi weni gir kul engwo i ha te tongure ingwo pamua. Yu pangwiwe, boi honagi ongwo al ire kul engwiwe, Lo ana holo holo obil wine olalga u wai nalua dungwo hobi han dimia, ha i aki di na tenangwo paikimia di piro.” Jen 21:10
30 Mas o que diz a Escritura? "Mande embora a escrava e o seu filho, porque o filho da escrava jamais será herdeiro com o filho da livre".
31 Ena girhobo, ha maing buku yu di ba bol na tomia. Boi honagi ongwo al i kul engwo meri ta molkiminia, eumbi weni kul engwo meri mominue.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava, mas da livre.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.