Lucas 14
Yaubada wasana: Buka Hauhauna tupwana (SBE) vs ARA
1 Sabati hesau unai Yesu ye lau Paliseya tamowaina saesaena yona numa unai se kaikai, na temenai Paliseya tamowaidiyao yo laugagayo taulauhekataena hekadi iya se kaikewasipwanamwanamwaei.
1 Aconteceu que, ao entrar ele num sábado na casa de um dos principais fariseus para comer pão, eis que o estavam observando.
2 Na tamowai hesau kasikasiyebwana meta kaena yo nimana se loloni, na ye laoma Yesu talanuwana unai ye tolo.
2 Ora, diante dele se achava um homem hidrópico.
3 Yesu Paliseya tamowaidi yo laugagayo taulauhekataedi ye henamaiyeidi ye wane, “Gonowana kabo tamowai sabati unai ta henamwanamwa o nige?”
3 Então, Jesus, dirigindo-se aos intérpretes da Lei e aos fariseus, perguntou-lhes: É ou não é lícito curar no sábado?
4 Na se mwanomwanou. Unai Yesu tamowai wa ye kabilau unai, na ye henamwanamwa na ye hetamali ye lau.
4 Eles, porém, nada disseram. E, tomando-o, o curou e o despediu.
5 Kabo ye henamaiyeidi ye wane, “Ena kowa hesau natum o yom bulumakau mayadai Sabati unai ye bekudobi wailakeli duhana unai, kabo ku laumwamwayau ku tabeisini o nige?”
5 A seguir, lhes perguntou: Qual de vós, se o filho ou o boi cair num poço, não o tirará logo, mesmo em dia de sábado?
6 Na nige gonowana yona henamai wa se bui.
6 A isto nada puderam responder.
7 Huyana ne unai Yesu ye kitalobai meta taumana hekadi kabatuli namwanamwadi se kaikaisunuwaidi, ede teina palabole ta ye hedede udiyedi na ye wane,
7 Reparando como os convidados escolhiam os primeiros lugares, propôs-lhes uma parábola:
8 “Huyana tamowai hesau ye kaibwadaigo ku lau hetahetawasola kaikaigogona unai, tabu kabatuli saesaena unai ku tuli, madai tamowai hesau saesaena ye kaibwadaiyako na kabo kowa.
8 Quando por alguém fores convidado para um casamento, não procures o primeiro lugar; para não suceder que, havendo um convidado mais digno do que tu,
9 Ena mamohoi, kabo tauyogaisinigo wa maiyana kana taumana saesaena se laoma na ye hededelaowa kalimwai ye wane, ‘Teina tamowai ta yom kabatuli me ku mosei unai ye tuli.’ Kowa kabo ma mwadimwadinem na kabatuli dobidobina unai ku tuli.
9 vindo aquele que te convidou e também a ele, te diga: Dá o lugar a este. Então, irás, envergonhado, ocupar o último lugar.
10 Na huyana se yogaisinigo na kabatuli dobidobina ku hai, tauyogaisinigo wa kabo ye laowa ye hededelaowa kalimwai ye wane, ‘Kehagu, ku tulisae kabatuli namwanamwana ne unai.’ Na tenem unai tauyogaisinigo wa ye hekasisiyeigo taumana maudoidi matadiwai.
10 Pelo contrário, quando fores convidado, vai tomar o último lugar; para que, quando vier o que te convidou, te diga: Amigo, senta-te mais para cima. Ser-te-á isto uma honra diante de todos os mais convivas.
11 Ya hededelaowa kalimiuwai: Kaiteya ye bom ye hesaeꞌuyoi, Yaubada kabo ye henuwadobidobiyei, yo kaiteya ye nuwadobidobi, Yaubada kabo ye hesaei.”
11 Pois todo o que se exalta será humilhado; e o que se humilha será exaltado.
12 Kabo Yesu ye hededelau tauyogaisinina wa unai ye wane, “Huyana mayadailaki kaina o boniyai kaina ku ginauli, meta tabu yom labini o kam kahao o kehamwao o helem taumiya gogogogodiyao ku kaikaibwadaidi. Ena doha teina ku yogaisinidi, nuwana siya hinage kabo se kaibwadaigo, na teina unai kabo se hemaisago.
12 Disse também ao que o havia convidado: Quando deres um jantar ou uma ceia, não convides os teus amigos, nem teus irmãos, nem teus parentes, nem vizinhos ricos; para não suceder que eles, por sua vez, te convidem e sejas recompensado.
13 Na huyana kaikaigogo lakilakina ku ginauli, meta taudehadeha, taubunibuni, kaeyabayababa yo taumatagibugibu ku yogaisinidi.
13 Antes, ao dares um banquete, convida os pobres, os aleijados, os coxos e os cegos;
14 Unai kabo gonowana ku gwauyala|lemma="gonowana ye gwauyala", matawuwuna siya nige gonowana yom kainauya buina se haiyawa, na tamowai laulaududulaidi yodi huyatoloꞌuyo mayadaina ne unai Yaubada kabo yom kainauya buina ye haiyawa.”
14 e serás bem-aventurado, pelo fato de não terem eles com que recompensar-te; a tua recompensa, porém, tu a receberás na ressurreição dos justos.
15 Taumana hesau Yesu maiyana se tutuli wa yona hedehedede ta ye lapui ede ye hededelau unai ye wane, “Siya kaiteyadi Yaubada yona basileiya kaikaigogona ne unai se kaikai meta gonowana kabo se gwauyala|lemma="gonowana ye gwauyala".”
15 Ora, ouvindo tais palavras, um dos que estavam com ele à mesa, disse-lhe: Bem-aventurado aquele que comer pão no reino de Deus.
16 Kabo Yesu [palabole ta ye hedede udiyedi] ye wane, “Tamowai hesau kaikaigogo lakilakina ye kabinonohai, na tamowai gwaudi ye kaibwadaidi.
16 Ele, porém, respondeu: Certo homem deu uma grande ceia e convidou muitos.
17 Kaikaigogo mahanana ye lage, ede tamowai wa yona heyayai tauhaina ye hetamali ye lau kaiteyadi ye kaibwadaidi wa hesabadi na ye hededelau udiyedi ye wane, ‘Kwa laoma, ginauli maudoidi se kabinonohaidiko.’
17 À hora da ceia, enviou o seu servo para avisar aos convidados: Vinde, porque tudo já está preparado.
18 Na hesau to hesau yona kabatolo unai ye hedehedede. Tamowai bagubagunana ye wane, ‘Yau tano kaboina ya hemaisa, na bena ya lau ya kita. Yauwedo! Unai taba nige ya laowa.’
18 Não obstante, todos, à uma, começaram a escusar-se. Disse o primeiro: Comprei um campo e preciso ir vê-lo; rogo-te que me tenhas por escusado.
19 Na hesau ye wane, ‘Kaboina bulumakau badodi saudoudoi ya hemaisadi, na bena ya lau ya kitadi na ya lautonogidi. Yauwedo! Unai taba nige ya laowa.’
19 Outro disse: Comprei cinco juntas de bois e vou experimentá-las; rogo-te que me tenhas por escusado.
20 Na hinage hesau ye wane, ‘Yau kaboina ta ya tawasola, tenem unai taba nige ya laowa.’
20 E outro disse: Casei-me e, por isso, não posso ir.
21 Heyayai tauhaina wa ye uyoma na kana tanuwaga yona ye hedehedede, ede numa tanuwagana wa ye koipilikalili na ye hededelau yona heyayai tauhaina wa unai ye wane, ‘Ku laumwamwayau ku lau keda lakilakidi yo gagilidi magailaki ta udiyedi meta tamowai dehadehadi, taubunibuni, taumatagibugibu, yo kae daedaelodi ku woyaidima.’
21 Voltando o servo, tudo contou ao seu senhor. Então, irado, o dono da casa disse ao seu servo: Sai depressa para as ruas e becos da cidade e traze para aqui os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.
22 Heyayai tauhaina wa [ye lau, na ye uyoma ede] ye wane, ‘Tanuwaga, saha ku hedededi wa ya ginaulidiko, na iyamo yom numa sola nige ye mwayau.’
22 Depois, lhe disse o servo: Senhor, feito está como mandaste, e ainda há lugar.
23 Kabo numa tanuwagana ye hededelau yona heyayai tauhaina wa unai ye wane, ‘Ku lau magailaki ta dagelana udiyedi keda lakilakidi yo gagilidi, metai tamowaidiyao ku hededebayao kalidiyena bena se laoma, to yogu numa ne ye mwayau.
23 Respondeu-lhe o senhor: Sai pelos caminhos e atalhos e obriga a todos a entrar, para que fique cheia a minha casa.
24 Ya hededelaowa, siya kaiteyadi ya kaibwadabagunaidi wa taba nige yogu kaikaigogo unai se kaikai.’”
24 Porque vos declaro que nenhum daqueles homens que foram convidados provará a minha ceia.
25 Yesu maiyanao bodalakilaki se laulau, na ye tolobui na ye hededelau udiyedi ye wane,
25 Grandes multidões o acompanhavam, e ele, voltando-se, lhes disse:
26 “Ena tamowai hesau ye henuwa bena ye hemuliwatanigau, na iyamo tamana, sinana, mwanena, natunao, kana kahao yo lounao, yo hinage yona mauli ye nuwatukaliliyeidi, kabo iya nige gonowana yogu hekahekata.
26 Se alguém vem a mim e não aborrece a seu pai, e mãe, e mulher, e filhos, e irmãos, e irmãs e ainda a sua própria vida, não pode ser meu discípulo.
27 Yo kaiteya nige yona sataulo ye bahei na ye hemuliwatanigau, meta iya nige gonowana yogu hekahekata.
27 E qualquer que não tomar a sua cruz e vier após mim não pode ser meu discípulo.
28 Taba ku henuwa bena numa kewana saesaena ku ginauli, bagubaguna ku tulibigabiga na maisana lakina ku kaimasiyei meta gonowana kabo numa ne ku hegehe.
28 Pois qual de vós, pretendendo construir uma torre, não se assenta primeiro para calcular a despesa e verificar se tem os meios para a concluir?
29 Taba numa ne ku hetubu ku ginauli na nige gonowana ku hegehe, siya kaiteyadi numa ne taukitana kabo se talatalawasiyeigo
29 Para não suceder que, tendo lançado os alicerces e não a podendo acabar, todos os que a virem zombem dele,
30 se wane, ‘Teina tamowai ta ye hetubu numa ne ye kabi, na nige gonowana ye hegehe.’
30 dizendo: Este homem começou a construir e não pôde acabar.
31 Taba wasawasa hesau bena wasawasa hesau ye iyalai, bagubaguna ye tulibigabiga na ye kitasipwaiꞌuyoi meta yona iyala tamowaidi badona 10,000 ne kabo gonowana wasawasa hesauna yona tauꞌiyala badona 20,000 ne ye iyalaidi, o nige.
31 Ou qual é o rei que, indo para combater outro rei, não se assenta primeiro para calcular se com dez mil homens poderá enfrentar o que vem contra ele com vinte mil?
32 Ena nige gonowana, na wasawasa hesauna wa sola kedalohalohawai, kabo yona tautauwasa ye hetamalidi bena nuwadaumwali se kaibwadai.
32 Caso contrário, estando o outro ainda longe, envia-lhe uma embaixada, pedindo condições de paz.
33 Gonogonowana doha teina, komiu kaiteyadi nige yomi gogo maudoidi kwa nuwagabaedi meta nige gonowana kwa hemala yau yogu hekahekatao.
33 Assim, pois, todo aquele que dentre vós não renuncia a tudo quanto tem não pode ser meu discípulo.
34 Kalita meta ye namwa, na taba kamnana ye gehe, taba nige gonowana kamnana ye haiꞌuyoi.
34 O sal é certamente bom; caso, porém, se torne insípido, como restaurar-lhe o sabor?
35 Unai ede nige gonowana ta hepaisowa bwatano unai o tano kabahenamwana unai, na iya kabo se gabaei. Kaiteyadi gonowana se lapulapui bena se lapulapuinamwanamwa!”
35 Nem presta para a terra, nem mesmo para o monturo; lançam-no fora. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.