Lucas 9
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Yesusndo enengo keyimo sulena oni kande elaya kegidembolo elaya ngu negoyelootoni, ombulo gooboongoowonggori. Ngundilo tetoyi, Yesusndo yuka biyomi ko sayi damoni oowooyingga nguya yomosiyoweloyi yanggango ulungga yunolo sunggi yewolo.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 Ngundilo soweyelootoni, salo, Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, ngundo enengo simoo bale sobowooteku damoni ngulo mandeni ngu elo etuyelolo, ko sayiye nguya yomosiyelootoyi, mete tewolo.
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 Yesusndo enedodo ewolo. Ye sawelo ngu, oo sitowi oowooyingga ma yowelo. Ye usutoko, siyaki, oowali, oo uliyowelo bobeye, towi nenggulo ela elaya ma yowelo.
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 Oni gulado yoyoya, enengo yano utoningga ngu, ye komo ngu yanggano nguno nangge oliyi. Ye ootookoolo saweloyi nalunggano, nguno nangge, ngu yangga ngu yokoya sayi.
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 Ye yoyolo yano ma utoyiga ngu, asa, ye ngu endega ngu yokoya sayi. Yengo keyemo ende ngulo gugukakawu nogolu keyemo damoowoku, ngu enengo endemo nguno ko siyakiyootoyiga uni. Ngundilo tetoni ngu, endemo oni ngu enengo damoniye biyomi ngulo nangge ingondudu telo oluwanggolo ewolo.
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Ngundilo etoni ingolo ngu, asa, ene sawonggori. Ene ende bidodomo salo, Anutlo mande gome mesalango ngu wesiyolo elo etuyelolo, sayi oni oowooyingga ende bidodomo yomosiyelootoyi, metemi temukowolo.
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Yuda mela ngulo oo bidodo sobowooyingo oni koleteyingo oowooyi Herod, ngundo Yesuslo sulena onindo oo tetenggoku, ngulo mande ingolo, ngulo ingondudu bulibali ingowolo. Ndatelo ngulo, gidalegado Sonoyeloyingo Oni Yondo kumooyingo nga, ko ootookootelo ewolo.
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 Gidalegado ewonggori. Ilayiya ko ombulo tunootetelo etoyi, gidalegadolo ewonggori. Oni gidalegado etenggo. Anutlo ingondudu eyingo oni gula ko ootookoowo, ewonggori.
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 Ngundilo ngulo, Herodndo ewolo. Nondo Yon bungeyi toongootoowe kumoowolo. Ngundo binengga ngundilo ko damoni oowooyingga tetoni, ngulo mande etoyi ingooteno, bine? Ewolo. Herod nguya Yesus kenolo ingoweloyimbolo doongetelo sobowoowolo.
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Aposel oni ko mayelo, Yesusno ko tewonggoku, ngulo mandeni ewonggori. Yesus enengo sulena oni nangge yoyolo, oni simoo bale gidalega yoyokolo enesu nangge, ende gula oowooyi Betsayida ngu tanggeyimo oolouwonggori.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Ene simoo bale ngundilo yeyolo ingolo, enebana keyelolo oolouwonggori. Ene ngu simoo bale keyelolo mayetenggoku ngu yeyolo, suleye ma kini yewonggori. Kini, ene oni oni telo, Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, ngundo simoo bale enengo sobowooteku damoningga, ngulo mande ngu wesiyolo elo etuyelowolo. Gidalega sayidodomu yomosiyelowolo.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Ngu sangga ngu suwootetoni, Yesus enengo sulena oni kande elaya kegidembolo elayaga, ngundo Yesusno ombulo ewonggori. Ge simoo bale nga yoyokootooga, enengo endemo sungo sungo saya oowali kenoya neya weleyi. Ndawugalo ngulo, noole ngano kingo melako ngano oolootetoku, nga melako ngano oni kinilo ewonggori.
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Ene Yesusndo mande gumi ewolo. Yendo nangge oowali yunootoyi newanggo. Ngundilo etoni, enebana ewonggori. Noole oowali kini. Noolengo oomanongoyingo ngu kandegula, ko iso elaya nangge nguya ooloote. Noolendo bine saya oowali uliyoya mayeya nga simoo bale nga bidodo yunootooye, mete newanggo, bine? Ewooto.
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 Simoo nangge kandangetoyi, 5,000 tewonggori. Ariya, Yesusndo sulena onino ewolo. Ye oolouya oni ngu kandangeyeloya onibi elaya kande elaya, (50), wata oowooyingga bibitetoyiga ngundiya tambuga tambuga bibiteyilo ewolo.
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Yesuslo sulena onikundo ngu tetoyi, oni simoo baleku ngundilo bibitemukowonggori.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Ngundilo telo, oomanangoyingo kandegulagaku, ko iso elayagaku yolo gooboongoolo dowoolo, Sambono randolo doongetelo, Anutno esetelo yokolo, oomanangoyingoku iso elayagaku nguya oososowoowolo. Ngundilo telo, enengo sulena oniku yunootoni, ngundo oni simoo baleku bayetelo yunowolo.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Ngundilo tetoyi, oni simoo bale oowali netoyi, useye bakini yemukowonggori. Ene oowali gumgum oodoni ngu gooboongoolo si kande elaya kegidembolo elaya (12) siliyootoyi, manggowoomo oolewonggori.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Nalu gulano, Yesus enesu nangge sungo ootoolo, ene yemboongelo oluwolo. Enengo sulena onindo nangge tanggeyimo oolouwonggori. Ngu naluno, Yesusndo sulena oniku sumoo yunolo ewonggori. Oni simoo baledo noya ndatelo etenggo. No ndawu oninggalo etenggo? Ewolo.
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 Sulena onindo gumi ewonggori. Ene ngandilo etenggo. Ge ngu sonoyeloyingo Yon; gidalegado etenggo. Ge Ilayiya; ko gidalegado etenggo. Ge Anutlo ingondudu eyingo oni kulimiku gula ko ootookoowolo etenggo.
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Yesusndo yowoolengolo, sulena oniya ewonggori. Ene yendo ngu noya ndawu oningga, elo etenggo? Ngundilo etoni, Pitando mande gumi ewolo. Ge ngu Kristus Anutndo noole yoyoweloyi ngulo sunggi yeyingo onilo ewolo.
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 Yesusndo mande yanggango oolengo sulena oninolo ewolo. Ye komo oni gidalegano nga mandega nga ma ewelo elo soleyelowolo.
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 Nalu gulano, Yesusndo ewolo. Anut Nangoni Oni Kilalongo ene ogingoyingo ulungga oolengo ingowa. Yudalo tabango oni, ko Anutno woolo yeyingo oni kundingiyi ngulo sobosobo oni, ko mamana mande etuyeloyingo oni, ngundo kootu inolo, uleyi kumoowa. Ene nalu kabusa yokolo ko yokutuwootoni ootookoowalo ewolo.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Ngundilo elo, enengo sulena oni mande gula yunolo ewolo. Oni gula no kenelowelo ngu, ene komo enengo ingonduduni damoni biyomingga ngu komo yokoya meyeya oodoni, ngulo simoo bale nowoondoye hamoo ma teyingo, ngundo kowuli inowanggoku, ngu koolowoowa. Ene komo ngundilo telo, ngu kenelolo endeyowa.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Oni gula enengo ingondudunimonggo nangge enengo oo teweloyi ko keda oluweloyi ingooteku ngu, asa, kootusina nalu wengamo, ene oonatewa. Ene oni newende ngu bidodo Anutno yeteku ngu, ngu oningga ngu enengo ingonduduni oololo ombulo teteku, ngu komo yokowa. Ngundilo telo ngu, asa, ene kootusina suwoo suwoo Anutya keda oluwa.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Oni gula mela ngalo bobeye oo sitowi nguno ingonduduni bidodo yelo endeyooteku ngu, kootusina, ene Setanlo ende biyomimo oololo oluwaku, nguno ndatelo telo oo ngundo ene hooloowewa?
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Oni gula nolo mandene, ngalo oyumo yowaku ngu, asa, kootusina, no Oni Nangoni nolo dulidaline ko awane ngulo Engel oni kundingiyi ombutetoku naluno, no enengo oyumo yowanolo ewolo.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 No hamoo oolengo yeno eteno. Oni nga dikatenggoku nga ngu, gidalega ma kumooyingomo, ene oni oowooyingga oolengo Anutlo nowoondoyemo hamoo teyingo damonimo nguno ulo kenowanggolo ewolo.
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Yesusndo ngu mandega ngu elo yokolo, oode nalu kandegula gidembolo kabusa yokolo, ene Pita, Yon, Yems, oni kabusaga ngu yoyolo, mela puli gulano awuno, Anutno yemboongewelo oolewonggori.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Yesus nguno yemboongelo oodoni, enengo omukumundoongo yowoolengolo guladilo oolengo tunootewolo. Enengo towikumbani nguya nomboyi oolengo solu ngundilo yowali oolengo yewolo.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 Ngu naluno, Moses, Ilayiya oni elayaga, ngundo Anutlo dulidalinidodo tunootelo Yesusya mandelo ingowoli. Ngu oni elayaga, ngundo kootusina Yerusalem endemo nguno Yesus goweyimo oo tunooteweloyiku ngulo mande mandenilo ingowoli.
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 — ausente —
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Pita ko enengo dobooguliyi elayagakuya kubooyelootoni, welewelo tewonggori. Ene ma welewolo, Yesuslo moondeyimo oo yowali kenolo, ko oni sungo elayaga ngulomu nguya kenowoli.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Ngu oni elayagaku yoyokolo sawelo tetoli, Pitando Yesusno ewolo. Oni ulungga, noole ngano oluweloyi ngu gome. Ge etoyi ngu, noolendo mete tookoododo kabusa yewato. Tookoododo gula gengo, gula Moseslo, gula Ilayiyalo yewatolo ewolo. Ene Pitando ngu ma ingolo ngulo ngundilo mande ewolo.
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Pitando ngu mande ngu ewoodoni, sodedonangge goboole gula ombulo, tabaye sanganimo ombutoni, ngundo ene bidodo doobeyelootoni ngulo ene sosolewolo.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Goboole newendemonggo Anutndo menolo ewolo. Nga nolo nangone nga! Nondo ene sunggi yewonoku ngu! Ye komo enengo manggowo ngu ingoyi! Ewolo.
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Ene mandeni ngu ingolo yokolo, ene doongetelo Yesus enesu nangge kenootoyi oluwolo. Ene mande gula ma elo, ene nenetelo oluwolo. Ngu naluno nguno, oo kenowonggoku ngu, oni gidalegano ma ewonggori.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Yangeni ngundilo pulimonggo utoyi, simoo bale oowooyingga oolengo mewoosoolo ombulo Yesus galo ooleko yeyowonggori.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Ngu oni simoo bale ulungga ngu kewooloyemonggo, oni gulado solengoyelo ewonggori. Oo etuyeloyingo oni, no geno yemboongeteno. Ge nolo nangone nga keno. No komo nangone gulanangge nga. Oo yuka biyomi gulado ene woologongolo ngundilo dowootoni, ene sodedonangge, kiyelo biyobiyomi telo ooloote. Ngu oo yuka biyomingga, ngundo yanggango oolengo melako wenggelemootoni, ulo sagaga telo nosilili udoni kumootoni manggowoomo koodo nomboyi oolelo ooloote. Ngu oomboolo biyomingga, ngundo ene gome gome utolo goweyi ulungga yombuliyolo ene sodedo ma yokolo toongete.
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 — ausente —
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 No kuli gengo sulena onino etoowe, ene ngu oomboologa ngu owetoyi toongeweloyi, ene ereremo kinilo ewolo.
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 Ngundilo etoni, Yesusndo mande gumi elo ewolo. Ye simoo bale, nga naluno ngano oolootenggoku, ye nowoondoyemo hamoo teyingo ngu kini. Yengo nowoondoye ngu nenengo oolengo kini. Nalu ndatelo no yeya ootoolo yengo kowuliye koolowoolo oluwano? Ewolo. Elo, ene yowoolengolo oninggaku kenolo ewolo. Ge nangongge yoya ombulilo ewolo.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Ene nangoni yolo ombuwootoli, ngu oomboolo biyomingga, ngundo simooyenggaku yanggango oolengo wenggelemootoni, melako wetolo sagaga telo yowoolalingolo gome gome ulewolo. Yesusndo kandedisi telo ngu mboologaku, kenolo elo ene simooyenggaku yomosiyolo, yolo eweyi ko inowolo.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 Ngu simoo bale, ngu bidodo Anutlo yanggangoni ulungga ngu kenolo, ene ulungga oolengo soliyokowolo. Ngu oo Yesusndo tewoku ngulo, simoo bale ngu kenolo sosolelo, ngulo ingondudu ulungga tewonggori. Ngundilo tetoyi, ene Yesusndo enengo sulena oninolo ewolo. Ye mande nga gome sodeyeya, gome oolengo ingoyi! Nalu bodaga nangge yokolo, Oni Nangoni ngu yolo oni sungo kandeyemo yelo yunowanggolo ewolo.
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 — ausente —
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Enengo sulena onindo ngu mandega ngu gome ma ingolo, yolo dowoowonggori. Mande ngu damoni kombiteyingo, ene ngulo nowoondoyemo gome ma ingowonggori. Ngulo ene Yesuslo sosolelo ngulo ma sumoo telo ingowolo.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Yesuslo sulena oniku enengo nangge mande elo, onendo sungo bidodo dagayelolo ulungga oluwa? Ewolo. Elo, mande gumgum elo longgeyowolo.
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Yesusndo enengo sulena oni nowoondoyemo ngu mandega ngu oodoni kenolo ingolo, ngundilo ngulo, ene simooye bodaga yolo enengo tanggeyimo yelo ewolo. Oni gula ene no oowoonembolo simooye ngandilo gula yolo yomosiyolo yoonenengowaku ngu, ene no hooloowenelolo yomosinelooteku ngundilo. Oni gula no hooloowenelooteku ngu, ene oni no awane sulenelootoni, ngano ombuwonomungga ngu hooloowelo yomosiyoote. Oni gula ye kewooloyemo nguno enengo oowooyi bingami elo ma okoolo, ene Anutlo ko nenengo tewaku ngu, hamoo oolengo, ngu oningga ngu, ene oni gidalega dagayelolo ulungga tewalo ewolo.
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 — ausente —
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Ngu naluno, Yondo mande gumi ewolo. Oni ulungga, noole oni gula kenootooye, ene ge oowoonggemo oo yuka biyomi oweyelootoni kenowooto. Ene ngu noole ma keyelolo endeyootenggoku, ngulo noolendo ene loogu teyinowootolo ewolo.
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Ene Yesusndo Yonya ewolo. Ye ene ma loogu teyinowelo. Oni yeya mundiyi kini, ngu oningga ngu yengo dobooyelo ewolo.
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Yesus ngu Sambo endemo ooleweloyi nalu namoko tetoni ingolo ngulo ene ingonduduni gosiyolo Yerusalem oolouwonggori.
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Yesusndo oni gidalega suleyelootoni, enengo mandeni yolo oolouwonggori. Ngu oni ngu koletelo Sameriya ngulo ende gulano ulo nguno Yesus oluweloyimbolo oo yomosiyowelo.
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Ene ngu endemo oni, ngundo Yesus yolo, enengo yano oolouwelo yokowolo. Ndatelo ngulo, ene ingoyingo, Yesus ngu ene Yerusalem ooloutelo ingowolo.
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Yesuslo sulena oni elaya Yems, Yon elagado enengo damoniye biyomi kenolo sanggili telo ewoliyo. Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, ge etooga, Sambononggo de ombuya nga oni nga yodemukoni. Ngundilo ewolo.
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 Ene Yesusndo yowoolengolo yeyolo mamanayelolo yokootoni, asa, ene ende gulano sawolo.
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 — ausente —
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Yesusndo enengo sulena oniya yade ooleko ooloutoyi, oni gulado Yesusno ombulo ewolo. Ge ende bidodomo toongeteku ngu no nguya kenggelolo no nguya toongewanolo ewolo.
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Yesusndo ngu oningga ngulo mandeni gumi ewolo. Mando ngu, ene mela newendemo tagiyododo, ko nu nguya de sanganimo tagiyododo, ene Onilo Nangoni ngu, ene bibitelo weleweloyi musiyoni nguya kini. Elo ewolo.
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Yesusndo oni gulaya ewolo. Ge ombuya no keneloya oolou! Ewolo. Ene ngu oningga ngundo ewolo. Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, ge mete noyokootoyi no oololo awane kumootoni kenolo, melengoologo eme ko ombuwanolo ewolo.
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Yesusndo ngulo mande gumi ewolo. Nguno yoko, oni nolo nowoondoyemo hamoo ma teyingo, ngundo ene sobowooya oodega kumootoningga ngu, enengo bingo melengooyi. Ene ge ngu oolouya, Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunaye ngundo simoo bale enengo sobowooteku, ngu wesiyoya oni simoo bale etuyelolo ewolo.
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Oni gulado ewolo. Oo bidodo Sembuli Sembunaye, no nguya ge kenggelolo endeyowano. Ene gedo mete elo etoyi ngu, asa, no oololo nenengo oni kandeye dowoologolo ewolo.
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Ngundilo etoni, Yesusndo oningga ngulo mande gumi ewolo. Anutndo oni gula enengo koni logo teweloyim negongootoni nguno oodoni, ene ko gula gulano endeyolo oode ngu, asa, ngu oningga ngundo Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, ngundo enengo endega oni simoo sobowooteku, nguno ma uwalo ewolo.
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.