João 8
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Oni simoo bale bidodo enengo yano samukootoyi, ene Yesus Olib pulimo oolewolo.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Sengetoni suwoononggo, Yesus ene ootookoolo, Tempel yasiliko oolouwolo. Nguno oni simoo bale bidodo Yesus tanggeyimo ombulo gooboongootoyi, Yesusndo mande elo etuyelolo bibitelo oluwonggori.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Ngu naluno, mamana mande etuyeloyingo oni, ko Parisi oni, ngundo ooleko ooleko bale gula enengo kameyi yano oodoni, ene oololo simoo gulaya wedoni, kenowonggori. Ngundilo oo biyomi tetoni, ngulo kenolo, yolo ombuwonggori. Oni Yesusya gooboongoolo oodoyi, ngu kewooloyemo yeyi dikawolo.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Ene ngundilo telo, Yesusno ewonggori. Oo etuyeloyingo oni, nga balega nga ngu enengo kameyi oodoni, ene oololo, simoo gidalegaya bosebalese telo endeyootoni kenowonggo.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Moseslo mamana mande ngundo nooledodo ngandilo ete. Bale gula ngundiya tetoni nga ngu, asa, digi yoya, yudoyiga kumooyilo ewolo. Ene gedo ngu ndatelo ete? Elo ewonggori.
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Ene Yesus tewoongowelo elo ngundilo tewonggori. Ene nguno Yesusndo mande biyomi gula etoni, ene ngunonggo Yesus yolo, mande wilikoyingo onino yelo, ene ganangolo, mande ebe ganaganangga etoningga ingowootolo tewonggori. Ene ngundilo sumoo etoyi, Yesus ene nenetelo, melasina penggootelo, kandedibiyibo mela bungomo oo nakangowolo.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Ene ngundilo tetoni, tabango onikundo sumoo sumoo ulungga elo oodoyi, asa, Yesusndo ootookoolo ewolo. Ye kewooloyemo nguno, oni gula ene mbumbuwani kiningga, ngundo ene mete koleteya, digi yoya, nga balega nga bungomo oolongoonilo ewolo.
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Yesusndo ngundilo elo yokolo, asa, ene melako ko penggootelo, mela bungomo ko nakangowolo.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Tabango oniku mande ngundilo ingolo, ene bidodo gulanangge nangge endesina oolewonggori. Oni tabango ulungga ene mande damoni yelo ewoku, ngundo oolelo toongetoni, sungoku bidodo ende oolelo samukowonggori. Yesusndo enesu nangge penggootelo oodoni, ko balega ngundo nangge Yesus tanggeyimo dikalo oluwolo.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Yesus ootookoolo, dikalo, balegakuyalo ewolo. Bale, oni geya ewonggoku, ndano? Oni gula ngano, gengo biyomingga, ngu eweloyi nguya kini, bine? Elo ewolo.
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Ene mande ngundilo etoni ngu, balega ngundo gumi ewolo. Oni Ulungga, ngano oni gula kini. Etoni, Yesusndo gumi ewolo. No nguya gengo biyomingga ngulo ma ewano. Ge toongelo, kootusina mbumbuwa gula ma tewelolo ewolo.
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Yesusndo ene ko ewolo. No ngu mela ngalo solu himi. Oni ene no neyolo kenelolo ngu, ene ooleliko ma endeyowa. Kini, enengo keda oluweloyiga ngu, ene solu himidodo oluwalo ewolo.
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Ene mande ngundilo etoni, asa, Parisi onindo Yesusdodolo ewonggori. Ge, gengombolo mandege elo wesiyoote. Ngundilo ngulo, gengo mandege ngu hamoo kinilo ewonggori.
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Yesusndo mandeye ngu ingolo, gumi ewolo. Ngu hamoo, nondo nenengo mandene yootunolo eteno. Ene nolo mandega ngu hamoo oolengo. Ngundilo ngulo, no nenengombo ootookoolo ombuwonomu endega ngu ingooteno. No nganonggo nguno oolouweloyi ngu, no ingooteno. Ene yendo nolo ende damoni ngu ma ingootenggo. No ndawoole toongewanoku nguya, ye ma ingowanggo.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Yendo ngu mela ngalo damonimo oni wilikoyelootoyi, ene nondo ngu oni ma wilikoyelooteno.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Ene nondo oni wilikowelo ngu, no oni gome nenengo wilikowano. Ngundilo ngulo, nondo noso nangge oni ma wilikoyelooteno. Kini, Awane no sulenelootoni ngano ombuyingongga, ngu noya goboolo ko tetelo.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Yengo mamana mandeno ngu ngandilo ooloote. Oni elaya enengo mandeyali elo wesiyooteliku, ngu gulanangge etoli ngu, asa, ngu oni elayaga ngulo mandeyali, ngu hamoolo ewolo.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 No nenengo mandene wesiyolo etoowe ngu, Awando no sulenelootoni ombuwonomu, ene nguya nolo mande wesiyolo etelo ewolo.
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Ene ngundilo etoni ngu, asa, ene Yesusno sumoo ewonggori. Gengo Awangge ndano ooloote? Etoyi, Yesusndo mandeye gumi ngandilo ewolo. Ye nolo ma ingootenggo. Ngulo ngu, ye nolo Awane nguya ma ingootenggo. Ene ye nolo ingolo ngu, ye Awanembolo nguya ingowanggolo ewolo.
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Yesusndo nga mandega nga ngu, Beye yeweloyi ya gumimo ewolo. Ene oni simoo bale Tempel ya newendemo oolootenggoku, ngu mande elo etuyelolo oluwolo. Ene oni gulado ene dowoolo, ya biyomimo ma yewonggori. Ngundilo ngulo, Yesuslo naluni ma tunootewolo.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Yesusndo ko ewolo. No toongetenoku nga, ye no erewenelolo ma neyowanggo. Ye mbumbuwa telo oode ngu, asa, ye kumoowanggo. Ye nondo musiyongga ooloutenoku nguno, ye ma oolouwanggolo ewolo.
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Ngundilo etoni, Yuda tabango onindo enengo nangge mandelo ewonggori. Ndatelo ngulo, Yesusndo ete? Ye nondo musiyongga ooloutenoku, nguno ye ma oolouwanggo, ete. Enengombo enengo uleni kumoowelo bine ete? Elo ewonggori.
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Ene ngundilo etoyi, Yesusndo gumi ewolo. Ye ngu ameno, no ngu awuno. Yo, hamoo, ye ngu mela ngalomu, ene no ngu mela ngalomu kini.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Ngundilo ngulo, no yeno kuli ewonoku ngu. Ye kumootoyi ngu, yengo mbumbuwa ngu yengomo oluwa. No tambu elaya yeno eteno. Ye no nga oningga ngando yeno etenoku, ngu nowoondoyemo hamoo ma telo ngu, ariya, ye kumootoyi ngu, yengo mbumbuwaye yengomo oluwalo ewolo.
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Ene ngundilo etoni, asa, Yuda onindo gumi ewonggori. Ge onendo? Ngundilo etoyi, Yesusndo gumi ewolo. Nondo, no nga oningga ngando no kuli yeno ewonoku ngu!
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 No mande oowooyingga, no komo yengomo yengo damoniyemo ewono. Nondo yengo damoniye ngu, mande wilikoyingo oni ngundilo mandeye wilikowano. Ene oni no sulenelootoni ombuwonomu, ngu enengo damoni ngu hamoo oolengo. Mande bidodo no eneno ingowonomu, ngu nangge, no mela ngalo oni simoo baleno elo etuyelootenolo ewolo.
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Yesusndo eweyimbolo mande ewoku ngu, Yuda onindo ngu nenengo ma ingowonggori.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Yesusndo ewolo. Kootusina, yendo Oni Nangoni dowoolo, boolowoowanggoku, ngu nalunggano nguno, ye nolo tunoo oolengo ingowanggo. Nondo nenengo ingonduduno ko oo gula ma teteno. Kini, no mande elo, wesiyolo etuyelootenoku nga ngu, Awando ene kuli no etuneloyingo, ngu nangge eteno.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Awando no sulenelootoni, no mela ngano kuli ombuwonomu ngu, ene Awa noya ooloote. Ene no ma noyokootoni, noso nangge ma oolooteno. Kini, suwoo suwoo no Awando oo nondo tewelo ingooteku, ngu nangge tetenoku, ngulo ene oni oni tetelo ewolo.
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Yesusndo ngundilo etoni, oni simoo bale ulungga oolengo, enengo mandeni ngu ingolo, nowoondoyemo hamoo tewonggori.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Yesusndo Yuda oni ene kuli enengo nowoondoyemo hamoo tetenggoku, nguno ewolo. Ye nolo mandene nga gome ingolo yolo, dowoolo, keyolo ngu, ariya, ye ngu nolo sulena oni oolengo.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Ye ngu Anutlo hamoo mande ngu ingowanggo. Hamoo mande, ngundo ye hoolooweyelootoni, yengo endeyoyingo ngu gome sobowoolo, nguno ye kingo ko oni ma oluwanggolo ewolo.
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Yuda onindo Yesuslo mande ngu ingolo, gumi ewonggori. Noole ngu Ebarahamlo soweni. Noole nalu gulano, oni gulalo kingo ko oni ma tewooto. Ndatelo ngulo, ge ngundilo ete, ge kingo ko oni ma oluwanggolo ete?
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Etoyi, Yesusndo mande gumi ewolo. Hamoo oolengo, no yeno eteno. Oni bidodo mbumbuwa tetenggoku, ngu ene mbumbuwalo yanggangoni, ngundo gosiyelolo wetumooyelootoni oolootenggo.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Hamoo, kingo ko oni ngu, ene ya sembuli ngulo nangoni ngundilo kini. Kini, enengo nangoni oolengo, ngundo nangge ene suwoo suwoo sugi sugi oluwa.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Ngulo ngu, Anut Nangoni, ngundo yengo mbumbuwa ngu andangeyunootoni ngu, asa, ngundo hoolooweyelootoni, ngunonggo yengo mbumbuwalo yanggangoni ngu andangelo yokootoyi, ngundo ye ko ma soboyelowelo.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 No ingooteno. Ye Ebarahamlo soweni, ene nolo mandene nga ngu, ye nowoondoyemo nguno ma ooloote. Ngundilo ngulo, ye no nuleyi kumoowelo tetenggo.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 No mande wesiyolo elo etuyelootenoku nga ngu, no kuli Awanembo oo etunelootoni, kenolo ingowonoku, ngu elo etuyelooteno. Ene yendo ngu yengo awayemonggo mande damoni yoyingo, ngu tetenggolo ewolo.
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Ene ngundilo etoni, asa, Yuda onindo gumi ewonggori. Noolengo awanayi, ngu Ebaraham! Etoyi, Yesusndo gumi ewolo. Hamoo ye Ebaraham simoongo tetoni ngu, ye komo Ebarahamlo damoni ngu yoya keyoyi.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Nondo kuli hamoo mande bidodo Anutlo manggowoomonggo ingowonomu ngu, yeno elo etuyelowonoku ngu. Ene yendo ataga no nuleyi kumoowelo tetenggo. Ebarahamndo ene damoni ngundilo ma tewolo.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Ye ngu yengo awayembolo mande damoni nangge tetenggo. Yesusndo mande ngundilo etoni, asa, Yuda onindo gumi ewonggori. Namo galodo ene kuli bulibali endeyolo, nguno noole ma yomoowonggori. Hamoo oolengo, noole ngu awanayi gulanangge, ngu Anut! Elo ewonggori.
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Ene ngundilo etoyi, Yesusndo gumi ewolo. Ngu hamoo, Anut ngu yengo Awaye tetoningga ngu, asa, ye nolo nguya ingowanggo. Ndatelo ngulo, no Anutya oode, ngunonggo no nenengo ingondudunemonggo ma ombuwono. Kini, Anutndo no sulenelootoni, no ombuwolo.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Ndatelo ngulo, ye nolo mandene ngalo ma ingondudu telo, nowoondoyemo siliyootenggo? Ngulo damoni ngu ngandilo. Ye nolo mande nga ingowelo yokolo, ngulo ye nowoondoye ukingootenggo.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Ye ngu, awaye Setan ngulo simoongo! Ye ngu awayengga ngundo yendo oo tewelo ingootenggoku, ngu nangge tewelo gome ingolo, koyi tetenggo. Kulimi ngu, ene oni yuleyi kumooweloyi, ngulo nangge oluwolo. Ene damoni hamoo nenengo ngu ma keyowolo. Ndatelo ngulo, damoni hamoo nenengo ngu eneno kini. Ene mande ebe ganagana eweloyi damoningga ngulo sembuli oolengo.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Ngu damoningga ngunonggo nangge, ye nondo hamoo mande nga elo etuyelootenoku, ye ngulo nowoondoyemo hamoo ma yolo siliyootenggo.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Ye kewooloyemo nguno oni gulado nondo mbumbuwa tewonoku, ngu ingowoku ngu, ariya, wesiyoya etoningga noolengododo ngu wilikolo kenowato. Ene nondo mbumbuwa ma teyingo tetoni ngu, ndatelo ngulo, nondo hamoo mande elo etuyelootoowe, ye ngulo nowoondoyemo hamoo ma tetenggo?
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Hamoo, Anutlo simoongo ngu, ene Anutlo mandeni gome ingootenggo. Ene ye ngu Anutlo simoongo kini. Ngundilo ngulo, ye enengo mandeni ma ingootenggoku ngu! Elo ewolo.
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Yuda onindo Yesuslo mandeni ngu ingolo, sanggili telo gumi ewonggori. Noole hamoo oolengo, geno eteto. Ge ngu Sameriya ende ngulo oni gula. Ngulo ngu, geno oomboolo biyomi gula oolooteku ngu! Elo ewonggori.
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Ene ngundilo etoyi ngu, asa, Yesusndo mande gumi ngandilo ewolo. Nono ngano oo yuka biyomi gula ma ooloote. Kini, no nenengo Awanembolo oowooyi bingami elo okooteno. Ene yendo nolo oowoone ngu yombuliyootenggo.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 No nenengo bingamine elo ma okooteno. Ene oni gulado (Anut) nolo bingamine elo okoote. Ngu oningga ngundo nolo damonine wilikonelowa.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Hamoo oolengo, no yeno eteno. Oni gula ene nolo mandene nga keyolo ngu, asa, ene ma kumoowalo ewolo.
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Yesusndo ngundilo etoni, asa, Yuda onindo gumi ewonggori. Noole ataga ingooteto. Geno oo yuka biyomi gula oolooteku ngu! Ebaraham ngu kuli kumooyingo, ko Anutlo ingondudu eyingo oni nguya kuli kumoomukoyingo, ene gedo ngandilo ete. Oni gula ene nolo mandene gome keyolo ngu, ene ma kumoowalo ete.
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Ndatelo ngulo? Gedo bine noolengo osinayi Ebaraham dagate? Ene kuli kumoowolo. Anutlo ingondudu eyingo oni nguya, ene kuli kumoomukowonggori. Gengombo ngu ge oone, elo ingoote? Elo ewonggori.
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Yesusndo mandeye ngu ingolo, gumi ewolo. Nondo nenengo oowoone bingami nangge okoowanoku ngu, asa, nolo oowoone bingamine ngu kingo oo ngundilo tewa. Ene Awanembo nolo oowoone bingamine elo okootekungga, ngu yendo noolengo Anut, elo etenggo.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Ene yendo ngulo ma ingootenggoku, ene nondo ngu, no ene ingooteno. Ene nondo ene ma ingootenolo ewanoku ngu, asa, no yendo etenggoku, ngundilo ebe ganagana oni tewano. Ene no enengo kuli ingootenoku, ngulo ngu, no enengo mandeni ngu gome keyooteno.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Yengo osiye Ebaraham ngu, ene no tunooteweloyi nalune nga kenowelo, ene oni oni oolengo telo, sobowoolo hahangelo oluwolo. Ebaraham ene kuli ingowoku hamoo oolengo no ombuwanolo, ene newendemonggo gome ingowololo ewolo.
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Ene ngundilo etoni, asa, Yuda onindo mande gumi ewonggori. Gengo mooma onibi elaya kande elaga (50) kini, nguno ge Ebaraham kuli kenowonolo ete? Hamoo oolengo kini! Elo ewonggori.
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Ene ngundilo etoyi, asa, Yesusndo gumi ewolo. Hamoo oolengo, no yeno eteno. Kulimi oolengo, Ebaraham ma tunooteyingo naluno, no kuli oluwonolo ewolo.
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Yesusndo mande ngundilo emukootoni ngu, Yuda onindo sanggili telo, digi yolo, ngundo Yesus ulewelo oolongoowonggori. Ene Yesusndo ngu oni ngu kewooloyemonggo ene kombitelo, tolige oololo, Tempel yasili pawa ngu yokolo, endesina oolewolo.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.