João 7
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Ngu naluno, Yesus ene Galili mela nguwoole ko telo, oololo ombulo telo, ene Yudiya melasina ko oolouwelo ma ingowolo. Ndatelo ngulo, Yuda onindo ngu uleyi kumoowelo tewonggori.
1 Nati ufunamaim Jesu Galilee wanawanan run titit remor in, men kok au Judea tan anayabin Jew hai ukwarih hima hikakaif hitarab tamorob isan.
2 Yuda onilo nalu kundingiyi, oowooyi Towimbo ya Tookoododo (Sel Ya) Nalu Kundingiyi, ngu namoko.
2 Baise Jew sabuw Yagama Sis ana hiyuw aa ana veya i nabiyubin,
3 Ngundilo ngulo, enengo konedoboongombo Yesusno ewonggori. Ge komo ootookooya, nga endega nga yokoya, ge Yudiya melako oolou! Gengo sulena oni ngundo ene mete gedo ko teteku, ngu kenowanggo.
3 Imih Jesu taitin hi’o, “O boro efan iti inihamiy naatu inan Judea inatit, saise a bai’ufununayah bowabow gewasih abistan kusisinaf hina’itin.
4 Oni gula ene tunoo oni doongeyemo oluwelo ngu, ene oo tewelo nguya, kombitelo ma tewa. Yo, ge ko oo nga tunoo tewaku ngu, asa, oni simoo bale bidodo doongeyemo ge tunoo dikalo, ko mete telo etuyelowalo ewonggori.
4 Anayabin orot yait sabuw etei su’ubin isan boro men wa’iwa’iramaim nabowamih. Baise bebeyanamaim nabow hina’itin. Imih a bowabow bebeyanamaim inabow tafaram tutufin etei ini’obaiyih hina’itin.”
5 Yesus enengo konedoboongo nguya, Yesusno nowoondoyemo hamoo kini. Ngulo ene ngundilo ewolo.
5 I taiyuwin taitin men hitumitum, imih iti tur hi’o.
6 Ngundilo ngulo, Yesusndo ewolo. Nolo nalune, ngu ma tunootewolo. Ene nalu bidodo ngu yengo naluye.
6 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu au veya i men na tit, baise kwa a veya i mar etei bobotawiyen inu’in.
7 Mela ngalo oni simoo baledo yeya mundi ma tewanggo. Kini, ene ngu nolo me oni tewanggo. Ndatelo ngulo, nondo enengombo damoni biyomi tetenggoku, ngu yootunolo etenoku ngulo.
7 Sabuw kwa boro men hinifutuwi, baise ayu boro hinifutuwu, anayabin ayu mar etei sabuw hai kakafih ao’orerereb.
8 Yengombo oolouya, ngu nalu kundingiyingga ngu kenoyi. Kootusina no nguya nalu kundingiyingga nguno oolouwanoku, ene ataga no nguno, no ma oolouwanolo ewolo.
8 Hiyuw isan kwa akis kwanan ayu men bairit tanan, anayabin ayu au veya anababatun i men na tit.”
9 Yesusndo ngundilo elo, ngulo ene sa nalu gidega Galilino oluwolo.
9 Iti na’atube eo, i Galilee wanawananamaim ma.
10 Yesus enengo konedoboongo ene nalu kundingiyi ngu kenowelo kuli Yerusalemno oolouwonggori. Kootusina, Yesus ene nguya Yerusalemno oololo, ene oni doongeyemo tunoo ma oolouwolo. Kini, ene tolige nalu kundingiyi nguno oolouwolo.
10 Taitin hiyuw isan hiyen hinan, i auman ufuh yen in, men bebeyanamaim in baise i wa’iwa’iramaim in.
11 Yuda onindo, nalu kundingiyi nguno, ene erewelo ewonggori. Yesus oningga ngu ndano ooloote? Elo ewonggori.
11 Nati hiyuw wanawanan Jew hai ukwarih Jesu isan hinuwet sabuw hibabatiyih, “Iti orot menamaim ema’am?”
12 Oni simoo baledo Yesuslo mande mande ulungga oolengo, enengo nangge ewonggori. Oni gidalegado, ene oni gome, etoyi, gidalegado ewonggori. Kini, ngu oningga ngundo simoo bale ganaganayelolo endeyootelo ewonggori.
12 Sabuw wanawanahimaim baitarsibesib busuruf ra’at. Sabuw afa hi’o, “I orot gewasin,” afa hi’o, “Aiyabin i sabuw ebifufuwih?”
13 Ene Yuda tabango onilo sosolelo, ngulo oni gulado Yesuslo mandeni tunoo ma elo endeyowonggori.
13 Baise men yait ta boro fanan aumetawat isan hitao, anayabin Jew ukwarih isah hibir.
14 Nalu kundingiyi ngu kewooloko, Yesus ene goobooyingo ya ngulo yasiliko ulo, oni simoo baleno mande elo etuyelowolo.
14 Hiyuw hi’aa na biyanfoun, Jesu na Tafaror Bar run naatu bai’obaiyen busuruf.
15 Yuda oni mandeni ngu ingolo, ngulo ingondudu ulungga telo ewonggori. Nga oningga nga, ndanonggo ingoyingo nga yolo, ete? Ene kuli ngu oo ngulo ingondudu yowelo ma Skul tewolo ewonggori.
15 Jew hai ukwarih hifofofor men kafai ta naatu hi’o, “Iti orot menamaim kirum iti so’ob bai?”
16 Ngundilo etoyi, Yesusndo enengo mandeye gumi ewolo. Nga mandega nondo yeno etenoku nga, nolo mandene kini. Nga mandega nga ngu, Anutlomu. Enendo no sulenelootoni, no ombuyingo ngulo mandeni eteno.
16 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Bai’obaiyen ayu abi’obaiyi i men ayu nowau, baise God ayu biyafaru i nowan.
17 Ene oni gula Anutlo mandeni keyolo ingowelo ngu, ngu oningga ngu, ene nga mandega elo etuyelootenoku, ngalo damoni ingowa. Ene ngandilo ingowa. Nga mandega nga, ngu Anutlo ingondudunonggo bine, ngundi no nenengo ingondudunemonggo eteno bine, ngu wilikoya ingoyi.
17 O Yait ta God anakok kusisinaf boro inaso’ob ayu au bai’obaiyen i Godane enan, ai ayu taiyuwu au fairamaim ao’o.
18 Oni enengo ingondudunimonggo, mande mande ewaku ngu, ene nguno oowooyi bingamidodo teweloyim tete. Ene oni ene suleyootoni, ombuyingongga ngulo oowooye bingami elo okoowaku ngu, asa, ene oni nenengo oolengo telo, ene ebe ganagana ma ewa.
18 Yait taiyuwin ana fairamaim eo’o, i taiyuwin ana gewasin bain isan enunuwih, baise orot yait God ayu iyafaru anan ana gewasin enunuwih nati orot i turobe, i wanawananamaim men baifuwen ema’am.
19 Kulimi Mosesndo mamana mande ye yunowolo. Ene ye kewooloyemo nguno oni gulado ngu mamana mandega ngu ma keyoote. Ndawugalo, ye no nulewelo ingondudu tetenggo? Elo ewolo.
19 Moses ofafar kwa it ai en? Aisim ofafafar men kwabi’ufunun naatu ayu rabu morobomih kwabiwa’an?”
20 Ene ngundilo etoni, simoo baledo mandeni gumi ewonggori. Geno oo yuka biyomi gula oolooteku ngu! Onendo ge guleni kumoowa? Elo ewonggori.
20 Sabuw hiya’afut hi’o, “O wanawan i demon tema’am. Yait o asabunimih ebiwa’an?”
21 Ene ngundilo etoyi ngu, Yesusndo mandeye gumi ewolo. No kuli oo sungo gula onindo ma teweloyi ngu tewonoku, ye ngu kenolo ngulo soliyokowonggo.
21 Jesu iya’afutih eo, “Ayu ina’inan ta’imon asinaf kwa’itin naatu kwaifofor men kafaita.
22 Mosesndo goweye doongoolo, yomosiyoweloyi mande damoningga ngu, ye yunowolo. Hamoo, ngu damoningga ngu Mosesno ma tunootewolo. Kini, ngu damoningga, ngu osi sambano tunootewolo. Ene yendo ngu yengo nangosumooye ngu, Sabat naluno nguya goweye doongootenggo.
22 Moses uwi natunat oro’orot Baiyariri hai veya’amaim hai ar, mo’oh kwa’afuw, nati i men Mosesine na, nati i kwa a’agir wabih gagamihine na. Imih kwa kek oro’orot hai ar mo’oh kwa’a’afuw.
23 Yendo ngu Moseslo mamana mande ngu keyowelo ingolo, ye nangosumooye gula Sabat naluno tunootetoni ngu, asa, ye Sabat naluno goweyi doongoolo yomosiyootenggo. Ariya, nondo ngu Sabat naluno nguno, no oni gula sayidodomu yomosiyootoowe ngu, yendo ndawugalo ngulo noya sanggili tetenggo?
23 Kwa Baiyarir ana veya’amaim kek orot ana ar mo’on kwana’a’afuw nati Moses ana ofafar i men kwa’a’astu’ub, aisimamih ayu Baiyarir Ana Veya orot biyan tutufin abiyawas isan kwa ya esoso’ar?
24 Ye oo doongeyembo nangge kenolo, ngulo elo ma wilikowelo. Kini, ye komo oo bidodo damoni gome nenengo nguno wilikowanggoku, ngu metemilo ewolo.
24 Men ufun ana’itininamaim sabuw kwanibabatiyih, baise a baibabatiyen i turobe’emaim kwanibatiyih.”
25 Yerusalem ende ngulo oni simoo bale gidalegado elo ewonggori. Ndatelo ngulo, nga oningga nga nangge uleyi kumoowelo tetenggo?
25 Nati isan Jerusalem sabuw afa hibusuruf hibatebat hi’o, “Orotoban iti i boun rabin morobomih ana ef tenunuwet?
26 Kenoyi, ene mande mande tunoo oolengo eteku nga, ene oni ululu ngundo mande gula eneya ma etenggo. Ene nguya bine nga oningga nga ene Kristuslo ingootenggo?
26 Kwa’itin iban iti bebeyanamaim eo’o, naatu i men tur ta isan te’eo’omih. Kwa kwanotanot sabuw ukwarihiban hiso’ob gewas iti orot i turobe Rourubinen?
27 Ene noole nga oningga ngalo endeni ngu noole ingooteto. Kristus tunootewelo naluno ngu, oni gulado ngulo endeni ngu kenolo ingoweloyi kinilo ewolo.
27 Baise iti orot menane nan i aki aso’ob; Rourubinen nanan anamaramaim boro men yait ta naso’ob i menane na.”
28 Yesus ngu Tempel ya newendemo ootoolo ngu, onino mande elo etuyelolo oode, ngunonggo ene manggalu telo ewolo. Yengo ingoyingoyemo ngu nolo ingolo, ko nolo endene nguya ingootenggo. Ene no nenengo ingonduduno ma ombuwono. Kini, Awando sulenelootoni, no ngano ombuwono. Awa enengo damoni ngu hamoo oolengo, ene yendo ngulo ma ingootenggo.
28 Imaibo Jesu Tafaror bar wanawanan ma bi’obaibiyih fanan aumetawat na’in eo, “Turobe ayu kwa kwaso’ob, naatu menane anan kwa kwaso’ob? Ayu iti anan i men taiyuwu au kok ana, baise turobe ana God ayu iyunu ana. Nati orot kwa men kwaso’ob
29 Ene nondo ngu Awane ingooteno. Ndatelo ngulo, no kuli eneya oluwolo, enendo no sulenelootoni, ngano ombuwonolo ewolo.
29 ayu asu’ub, anayabin ayu ine ana naatu i iyunu ana.”
30 Ngu naluno, ene dowoolo ya biyomimo yewelo tewonggori. Ene Yesuslo nalu ma tunootewoku, ngulo oni gulado Yesus dowoowelo ma tewonggori.
30 Nati’imaim sabuw bain fatuminamih hiwa’an, baise men yait ta biyan butubun, anayabin ana veya i men natit.
31 Ene oni simoo bale oowooyingga Yesusno nowoondoyemo hamoo telo ewonggori. Kristus ombulo ngu, nga oningga ngando oo sungo gula onindo ma teweloyim teteku, nga dagalo, enendo oo ulungga oolengo tewa, bine? Elo ewonggori.
31 Baise rou’ay gagamin wanawanan sabuw moumurin maiyow hitumitum naatu hi’o, “Rourubinen nanan ina’inan fairih moumurihika nasinaf iti orot boro nanatabir.”
32 Parisi oni ingootoyi, oni simoo baledo Yesusya mande guladilo guladilo ewonggori. Ngundilo ngulo, Anutno woolo yeweloyi ngulo sobosobo oni, ko Parisi oni nguya, ngundo enengo kumba ootuwoo oni gidalega suleyelootoyi, Yesus dowoolo, ya biyomimo yewelo oolouwonggori.
32 Rou’ay wanawanan Jesu sawar sisinaf isan hibitarsibesib Pharisee hinowar. Basit firis gagagamih naatu Pharisee Tafaror Bar ma’utayah hiyafarih hin Jesu bain fatuminamih.
33 Ngu naluno nguno, Yesusndo ewolo. Nalu bodaga nangge no yeya oode, Awando sulenelootoni, no ombuwonokungga, ngu tanggeyimo no ko oolouwano.
33 Imih Jesu eo, “Ayu boro men manin bairit tanama, naatu anamatabir maiye anan yait iyunu anan biyan anatit.
34 No oolouwanoku, ene ye no erewenelolo, ko ma neyowanggo. No oolootenoku endegano nguno, ye nguya oolouweloyi kini. Ewolo.
34 Kwa boro ayu kwananuwuhu, baise boro men kwanatita’uru, naatu ayu menamaim anama’am, kwa boro men kwanan.”
35 Ene ngundilo etoni ngu, asa, Yuda oni enengo nangge mande mandelo ewonggori. Ene ndawoole utoni, noole ene ko ma kenowato? Ene bine, noolengo doboogulinayi, Girik oni, enengo mela kewoolokono ulo, nguno Girik oni, mande yunolo etuyelolo oodoni, nguno noole ene ma kenowato?
35 Jew sabuw taiyuwih hima hi’o, “Iti orot boro menamaim nan nama naatu it men karam tanatita’ur? Ai i boro nan Greek wanawanah ata sabuw hitagey nanabin tema’am imaim nama ni’obaibiyih?
36 Mande eteku, ngulo damoni ndatelo ete? Ene ngandilo ewolo. Ye no erewenelolo, ye no ma neyowanggo. Nondo endega oolootenoku, nguno ye nguya, ma oolouwanggolo ewolo.
36 Kwa boro ayu isou kwananuwet baise boro men kwanatita’uru naatu ayu menamaim anama’am kwa boro men kwanan? Iti tur eo’o anayabin i abisa?”
37 Kundingiyi nalu wengangga, ngu enengo nalu kundingiyi ulungga. Ngu naluno nguno, Yesus ootookoolo, dikalo, manggalu telo ewolo. Oni oowooyingga sonolo ingoya ngu ene komo no tanggenemo ngano ombuya, sono nga neyi.
37 Hiyuw gagamin hi’aa sasawar ana yomanin, Jesu misir naatu fanan aumetawat na’in eo, “Yait ta sikan namamamah, kwanihamiy nan ayu biyau harew natom!
38 Ngungga ngu, Anutlo mande so uyi nakangoyingo, ngundo ngandilo ete. Oni ene nolo ingootoni newendemo hamoo telo oolooteku ngu, ene newendemo ngunonggo suwoo suwoo sugi sugi keda oluweloyi, ngulo sono ulungga oolelo ulooluwalo ewolo.
38 Yait ayu inabitutumu na’at kuna biyau harew kutom. Buk Atamaninamaim eo na’atube ‘Harew yawasin boro o wanawananamaim nanunuw.’”
39 Yesusndo Yuka Kundingiyi oo ngulo ewolo. Oni simoo bale ene Yesusno nowoondoyemo hamoo telo, ngundo ngu Yuka Kundingiyi yowanggo. Ene ngu nalunggano nguno, Anutndo Yesus enengo dulidalini ngu yolo ma teyinowolo. Ngulo ngu, Anutndo Yuka Kundingiyi nguya ma suleyootoni ombuwolo.
39 Iti tur i sabuw iyab Jesu hinibitumitum Anun Kakafiyin hinabaib i isah eo. Iti boun ana veya Anun Kakafiyin i men yait itin bai, anayabin Jesu i men Tamah ana aiwob itinimih.
40 Oni simoo bale gidalega, ngu mandega ngu ingolo ewonggori. Hamoo oolengo, nga oningga nga ngu, ene Anutlo ingonduduni eyingo oni, noole sobowootetokungga ngundolo ewonggori.
40 Rou’ay wanawanan hima tur hinonowar sabuw afa hi’o, “Anababatun iti orot i God ana dinab orot.”
41 Ene ngundilo etoyi, gidalegado ewonggori. Ene Kristus Anutndo noole ko yoyoweloyi sunggi yewo oni ngu! Ewonggori. Etoyi, ene oni gidalegado ewonggori. Galili melako nguno Kristus mete tunootewakulo bine?
41 Afa hi’o, “Iti orot i Rourubinen.” Naatu sabuw afa ibanak hi’o, “Rourubinen ana orot i boro men Galilee’ine nan?
42 Kini, Anutlo mande so uyi nakangoyingo ngundo kuli ete. Kristus ngu Dewitlo soweni ngulomu. Ngu Betelehem endemo nguno tunootewa. Ngu endega ngu Dewitndo kuli oluwolo ewolo.
42 Buk Atamaninamaim eo Rourubinen i boro aiwob orot David ana rara’ane naatu boro Bethlehem David ana bar meraramaim.”
43 Ngulo ngu, simoo bale usowoolo, wata elayaga tetoyi, wata gulado Yesusya sanggili telo, mundi tewonggori.
43 Imih nati kou’ay wanawanan kouseb matar anayabin Jesu isan.
44 Yo, hamoo, oni gidalegado dowoolo, ya biyomimo yewelo ewonggori. Ene oni gulado kandeyi sodedo Yesusno ma yelo dowoowolo.
44 Sabuw afa hikok hitab hitafatum, baise men yait ta biyan butubun.
45 Ngundilo ngulo, kumba ootuwoo oni ene Tempelno ko ooloutoyi, woolo yeweloyi sobosobo onindo, ko Parisi onindo ene yeyolo ewonggori. Ye ndawugalo, Yesus oningga ngu yolo ma ombuyingo? Elo ewonggori.
45 Imaibo Tafaror bar ma’utenayah himatabir hin firis ukwarih naatu Pharisee biyah hitit naatu firis ukwarih himisir ma’utenayah hibatiyih, “Aisimamih men kwa bai kwana kwatit?”
46 Ene ngundilo etoyi ngu, asa, kumba ootuwoo onikundo mande gumi elo ewonggori. Kulimi oni gulado ngundilo ingondudu mandega ande oningga andedo mande eteku, ngundilo ma ewololo ewonggori.
46 Ma’utenayah hiya’afutih hi’o, “Iti orot tur eo’o, i men orot afa te’eo na’atube eomih!”
47 Ngundilo etoyi, Parisi onindo sanggili telo, mande gumi ewonggori. Enendo ye nguya ganayeloote bine?
47 Pharisee hibatiyih, “Kwa kwa’o anananiyan kwa auman ifuwi ebobonawiyi kakaf i?”
48 Noole tabango oni, ko Parisi oni nga kewoolokono gula kenootoyi, ene ngu Yesus oningga, ngulo newendemo hamoo tete, bine? Hamoo oolengo, kini!
48 “Kwata’itin ukwarih afa o Pharisee orot afa tur hinonowaraban Jesu hitumitum?
49 Ene nga oni simoo bale nga ngu, ene mamana mande ma ingootenggo. Ngulo ene Anut doongeyimo kuli biyomi yemukowonggolo ewonggori.
49 Aiyabin! Iti rou’ay Moses ana ofafar i men ta hiso’ob, imih i God ana orarafen baban tema’am!”
50 Nikodimas ngu nalu gulano, Yesus tanggeyimo oolouyingo, ene nguya ngu tabango oni ngulomu gula, ngundo sumoo ewolo.
50 I taiyuwih hai orot ta wabin Nicodemus i wan in Jesu biyan tit,
51 Noolengo mamana mande ngando oni mandeni ma ingolo, nguno mete wilikowa, bine? Kini, koletelo noole enengo mandeni wilikolo ingologo, nguno ngu, noole mete oo enendo teteku, ngu gome oolengo ingowatolo ewolo.
51 Imih i ana kou’ay ibatiyih, “It ata ofafar eo orot anasinaf kakaf i wan tananuwet imaibo tanab tanan ata ofafaramaim tanibabatiy.”
52 Ene ngundilo etoni ngu, asa, tabango onikundo mandeni gumi ewonggori. Ge nguya Galili oni, binengga? Anutlo mande nakangoyingomo oolooteku, ngu gome kandangeya ingo. Anutlo ingondudu eyingo oni gula Galili melako ma tunootewalo ewonggori.
52 Hiya’afut hi’o, “Nicodemus o auman i Galilee orot? Baise Buk Atamaninamaim inanunuwet boro men inatita’ur, dinab orot i men Galilee’ine na.”
53 Ariya, oni bidodo enengo yano ko oolouwonggori.
53 (Naatu rou’ay hima’am hitarboubun himisir hai bar hai bar hin.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.