João 12
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs NTLH
1 Nalu kundingiyi ngu ma tunooteyingomo, nalu kandegula gidembolo gulanangge oodoni, Yesus nguno ene Betani endemo oolouwolo. Betani endega ngu, Lasaraslo ende. Ngu Lasaras oningga ngu, kuli Yesusndo melenonggo ko yokutuwootoni, ootookoowokungga ngu.
1 Seis dias antes da Páscoa , Jesus foi ao povoado de Betânia, onde morava Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado.
2 Ene Yesuslo oo simbo gula ngu endemo nguno kawonggori. Mata ngu ene oowali moondootoni, Lasarasndo ngu oniya nguya bibitelo, Yesusndo oowali newolo.
2 Prepararam ali um jantar para Jesus. Marta ajudava a servir, e Lázaro era um dos que estavam à mesa com ele.
3 Ene oowali netoyi, Mariyando kumu bo ulumi gula oowooyi Nard, ngu ndindingo gome, (Kilo) gumi nangge yolo, ngundo Yesus keyi sonowoowolo. Ngundilo sonowoolo, enengo tabango uyimbo yonggulumoowolo. Ngu kumu bo ulumngga ngulo ulini ngu ulungga oolengo. Yo, ndindingo ngu gome, ngunonggo ndindingo gomengga ngu yangga ngu nangge tewolo.
3 Então Maria pegou um frasco cheio de um perfume muito caro, feito de nardo puro. Ela derramou o perfume nos pés de Jesus e os enxugou com os seus cabelos; e toda a casa ficou perfumada.
4 Ene sulena oni gula, ngu oowooyi Yudas Iskariyoot, ngu oningga, ngundo kootusina Yesus yootunolo, me oni kandeyemo yelo yunowaku, ngundo boguwoolo ngandilo ewolo.
4 Mas Judas Iscariotes, o discípulo que ia trair Jesus, disse:
5 Ndawugalo ngulo, noole nga kumu bo ulumngga nga oni yunolo, ngulo ulini ngu, mooma gulanangge ko telo, bobeye yolo, owoolongo oni ma yunoyingo? Elo ewolo.
5 — Este perfume vale mais de trezentas moedas de prata . Por que não foi vendido, e o dinheiro, dado aos pobres?
6 Ene Yudasndo owoolongo onilo ingondudu telo ma ewolo. Kini, ene ngu yakaka oni, ene ngu bobeye sobowoolo, ngunonggo ene beye onindo yetoyi, enendo yakakayi gidalega yololuwolo.
6 Judas disse isso, não porque tivesse pena dos pobres, mas porque era ladrão. Ele tomava conta da bolsa de dinheiro e costumava tirar do que punham nela.
7 Ngundilo etoni, Yesusndo gumi ewolo. Nguno yokoyi! Ye nga balega ngando teteku, ngulo ma ewelo. Ndatelo ngulo, no kumootoowe, meleno meleneloweloyi nalungga, ngu yootunoote.
7 Então Jesus respondeu:
8 Yo, hamoo, owoolongo oni ngu, ene yeya suwoo suwoo oluwanggo. Ene nondo ngu yeya suwoo suwoo ma oluwatolo ewolo.
8 Os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não estarei sempre com vocês.
9 Yuda oni simoo bale oowooyingga ene Yesus Betanino oolooteku ngu ingolo, ngulo ene nguno ombuwonggori. Ene Yesus kenowelo nangge kini. Yesusndo ene kuli Lasaras melenonggo yokutuwootoni ootookooyingo, ngulo ene Lasaras nguya kenowelo ombuwonggori.
9 Muitas pessoas ficaram sabendo que Jesus estava em Betânia. Então foram até lá não só por causa dele, mas também para ver Lázaro, o homem que Jesus tinha ressuscitado.
10 Ngundilo ngulo, Anutno woolo yeyingo oni ngulo sobosoboku, ngundo Lasaras nguya uleyi kumooweloyimbolo mandelo gosiyowonggori.
10 Então os chefes dos sacerdotes resolveram matar Lázaro também;
11 Ndatelo ngulo, Yuda oni oowooyingga, ene Lasaras kenolo ingolo, ngulo ene Yesusno nowoondoyemo hamoo tetoyi, enengo tabango oni yoyokowonggori.
11 pois, por causa dele, muitos judeus estavam abandonando os seus líderes e crendo em Jesus.
12 Sengetoni, oni simoo bale ulungga oolengo ene nalu kundingiyi ngu kenowelo mayelo oolootenggo. Ngu nalungga nguno, ngu simoo bale ngundo Yesus ene Yerusalemno ombuteku ngu ingowonggori.
12 No dia seguinte, a grande multidão que tinha ido à Festa da Páscoa ouviu dizer que Jesus estava chegando a Jerusalém.
13 Ngundilo ngulo, ene toonggoo uyi toongoolo yolo, ilosarayi dowoolo, umamingolo, Yesus oowooyi bingami okoolo oololo, ooleko Yesus kenolo, meno mogulu ulungga telo ewonggori.
13 Então eles pegaram ramos de palmeiras e saíram para se encontrar com ele, gritando: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Que Deus abençoe o Rei de Israel!
14 Yesus ngu Hos gula oowooyi donki nangoni gula kenolo, yolo, nguno bibitewolo. Ngu Anutlo mandeno ngandilo ewolo.
14 Jesus procurou um jumentinho e o montou, como dizem as Escrituras Sagradas :
15 Ye Sayon (Yerusalem) endemo oni simoo bale, ye ma sosolewelo! Kenoyi! Yengo oo bidodo sobosobo oni ombuteku ngu! Ene donki nangoningga sanganimo bibitelo ombute! Elo ewolo. (Sekarayiya 9:9)
15 “Povo de Jerusalém, não tenha medo! Veja! Aí vem o seu Rei, montado num jumentinho!”
16 Yesus enengo sulena oni ngu, ene ngu mandega ngulo damoni ma ingowonggori. Ene, Yesus ko ootookoowongga, ngu dulidalinidodo tunootetoni, ene nguno nowoondoyemo ingondudu tewonggori. Ngu naluno nguno, sulena onindo Anutlo mandeno ewoku, tunoo oolengo ingolo, ngunonggo onindo Yesusno teyingomu ngulo ingondudu tewonggori.
16 Naquela ocasião os discípulos não entenderam isso. Mas, depois de Jesus ter voltado para a presença gloriosa de Deus, eles lembraram que isso estava escrito a respeito dele e também que era isso o que tinha acontecido.
17 Kuli Lasaras kumootoni melengootoyi, nguno oodoni, oni simoo bale ulungga oolengo Yesusndo oode, ngunonggo Lasaras negongootoni, ko ootookootoni kenowonggori. Ngu oni simoo bale ulungga, ngundo ene ngu ko mande oo Yesusndo tewoku, ngulo mande mandeni elo yootunowonggori.
17 A multidão que estava com Jesus quando ele havia chamado Lázaro para fora do túmulo e o tinha ressuscitado espalhou a notícia do que tinha acontecido.
18 Ene ngundilo mande mandeni yootunootoyi, oni simoo bale oowooyingga ene Yesusndo kuli oo sungo gula onindo ma teweloyim tewoku, ngu kenolo ingolo, ngulo ene oololo, ooleko Yesus kenowelo oolouwonggori.
18 E o povo foi encontrar-se com Jesus, pois ficou sabendo que ele tinha feito esse milagre.
19 Ngundilo tetoyi, Parisi onindo enengo nangge mande elo ingolo ewonggori. Nga kenoyi! Oni simoo bale ene oololo, Yesus keyolo endeyootenggoku nga! Noolendo oo tetetoku ngu, kingo oo ngundilo tunootete! Elo ewonggori.
19 Então os fariseus disseram uns aos outros: — Não estamos conseguindo nada! Vejam! Todos estão indo com ele!
20 Oni simoo bale ene Yerusalem endemo oolelo, nalu kundingiyimo nguno Anutno yambo mande tewelo ooletoyi, Girik oni gidalega nguya yambo mande tewelo, ngulo ene Yerusalemno oolewonggori.
20 Entre o povo que tinha ido a Jerusalém para tomar parte na festa, estavam alguns não judeus.
21 Ngu Girik oni ngu, ene Pilipno ombulo ewonggori. Ulungga, noole Yesus kenowelolo ewonggori. Pilip oningga ngu, ene Betsayida ende Galili mela ngunonggo ombuwolo.
21 Eles foram falar com Filipe, que era da cidade de Betsaida, na Galileia, e pediram: — Senhor, queremos ver Jesus.
22 Ariya, Pilipndo enengo mandeye ngu ingolo oololo, Enduruno elo enengo ela ela oololo, Yesusno Girik onilo mande ewoli.
22 Filipe foi dizer isso a André, e os dois foram falar com Jesus.
23 Ene ngundilo etoli ngu, asa, Yesusndo mandeyali gumi ewolo. Anut Nangoni Oni Kilalongo ngulo nalu ombutoni, ene dulidalinidodo ngu yoweloyi nalungga ngu kuli tunootete.
23 Então ele respondeu:
24 Hamoo oolengo, no yeno eteno. Nggile yuwooyi melako ulo ma kindangelo ooletoni ngu, asa, enesu nangge oluwa. Ene oo yuwooyi kindangelo oolelo ngu, oo engge oowooyingga tunootewa.
24 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: se um grão de trigo não for jogado na terra e não morrer, ele continuará a ser apenas um grão. Mas, se morrer, dará muito trigo.
25 Oni enengo goweyi ngulo nangge ingolo sobowoolo oluwaku ngu, ngu oningga ngulo keda oluweloyiga ngu oonatewa. Ene oni enengo kedaga ngu mela ngano kootu inolo, ene dobooguliyi nowoondoyi yunolo, Anutlo koni ngu telo hoolooweyelolo ngu, asa, ene suwoo suwoo keda sugi sugi oluwa.
25 Quem ama a sua vida não terá a vida verdadeira; mas quem não se apega à sua vida, neste mundo, ganhará para sempre a vida verdadeira.
26 Ene oni gula nolo kone nga dowoowelo telo ngu, ene komo no keneloni. Ene ngundilo kenelolo ko tetoyi ngu, asa, nondo endega oolootenoku, nguno nolo ko oni nguya noya goboolo oluwalo. Yo, ene ngundilo telo no hooloowenelolo ko telo oodoole ngu, nolo Awanembo ene oowooyi bingamidodo inowa.
26 Quem quiser me servir siga-me; e, onde eu estiver, ali também estará esse meu
27 Ataga, nolo nowoondone kowuli oolengo yetoni, ngulo no ingondudu oowooyingga teteno. Ngulo no ndatelo ewano? Nondo bine ewano, Awa ge nono oo ataga tunooteweloyiga nga andangenuno, ewano? Kini, no ngundilo ma ewano. No ngu kowulingga ngu koolowoowelo, ngulo nangge no melako ngano ombuwono.
27 Jesus continuou:
28 Awa, gengo oowoongge yega ulungga tunooteni! Yesusndo ngundilo etoni, Anutndo Sambononggo ngandilo meno ewolo. Nondo nenengo oowoone kuli yewe ulungga tunootewoku, ko kootusina nguya no oowoone yewe ulungga oolengo tunootewalo ewolo.
28 Pai, revela a tua presença Então do céu veio uma voz, que dizia: — Eu já a revelei e a revelarei de novo.
29 Ene ngundilo etoni, asa, oni simoo bale oowooyingga oolengo ene tanggeyimo dikayingo, ngundo ngu ingolo ewonggori. Gululu gusiloga ngguyi utelo ewonggori. Oni gidalegado ewonggori. Sambono Engel oninggado eneno mande etelo ewonggori.
29 A multidão que estava ali ouviu a voz e dizia que era um trovão. Outros afirmavam que um anjo tinha falado com Jesus.
30 Ene ngundilo etoyi, Yesusndo mande gumi ewolo. Kini, nolo Awanembo mandega eteku nga ngu, no hooloowenelowelo ma ete. Kini, ye hoolooweyeloweloyimbolo ngulo ete.
30 Mas ele disse:
31 Ataga nga nalunggano ngu, Anutndo mela ngalo oni simoo bale wilikoyelolo ete. Yengo damoniye ngu biyomi nanggelo ete. Ataga ngu mela ngalo damoni biyomi ngulo sobosobo tabangongga, ngu Anutndo andangelo owewa.
31 Chegou a hora de este mundo ser julgado, e aquele que manda nele será expulso.
32 No ataga melako ngano oolooteno. Ene kootusina, onindo nowokoolo awuno noyetenggoku, nalungga nguno, oni simoo bale bidodo yoyewe, nono ombuwanggolo ewolo.
32 E, quando eu for levantado da terra, atrairei todas as pessoas para mim.
33 Yesusndo ngundilo ewokungga ngu, enengo kumooweloyi, ngulo damoni tunoo yootunolo ngundilo ewolo.
33 Ele dizia isso para indicar de que maneira ia morrer.
34 Ngundilo etoni, oni simoo bale ulungga, ngundo Yesuslo mande gumi eneno ewonggori. Noole mamana mandeno, mande eteku, ngu ngandilo ingooteto. Kristus, ene Anutndo simoo bale ko yoyowelo sunggi yeyingo oningga ngu, ene ngano ombulo, sugi sugi oluwa. Ndatelo ngulo, gedo ete, oni ene komo Oni Nangoni, ngu okoolo boolowoowanggo? Etoni, ngu Oni Nangoni oningga, ngu oone? Elo ewonggori.
34 A multidão perguntou: — A nossa
35 Ene ngundilo sumoo inootoyi, Yesusndo ngandilo ewolo. Nalu bodaga nangge nolo solu himi ngu yeya oluwa. Ataga ngu ye solu himidodo oolootenggo. Ngulo ngu, ye komo solu himimo endeyoyi. Kini tetoni ngu, suwoo ooleli biyomi, ngundo ombulo ye wiliyelowa. Oni ene ooleliko endeyooteku ngu, ene oole oolouteku, ngu kenolo, ma ingootenggo.
35 Jesus respondeu:
36 Ataga, ye nolo solu himidodo oolootenggo. Ngulo ngu, ye komo, nondo solu himi yolo ombuyingo, ngulo nowoondoyemo hamoo teyi! Ye ngundilo telo ngu, asa, ye nolo simoone ngulo solu himimo nguno endeyowanggo. Yesusndo ngu mandega ngu elo yokolo, ene musiyo sungosina oni nguno kini nguno oololo kengewololo ewolo.
36 Enquanto vocês têm a luz, creiam na luz para que possam viver na luz. Depois que Jesus disse isso, foi embora e se escondeu do povo.
37 Oni ene Yesus kenootoyi, oo sungo gula onindo ma teweloyim, ngu ulungga tetoni kenolo, ngulo ene nowoondoyemo hamoo ma tewonggori.
37 Eles tinham visto Jesus fazer todos esses milagres, mas não criam nele,
38 Ngundilo ngulo, Anutlo ingonduduni eyingo oni, Ayisayalo mandeni, ngulo engge tunootete. Ayisayando kulimi ngandilo ewolo.
38 para que se cumprisse o que disse o profeta Isaías: “Senhor, quem creu na nossa mensagem? E quem viu que era o Senhor que estava agindo?”
39 Ene Yesusno nowoondoyemo hamoo ma tewonggori. Ngulo damoni ngu, Ayisayando so uyi nakangoyingo gulano ngandilo nakangowolo.
39 Não podiam crer porque, como disse Isaías:
40 — ausente —
40 “Deus cegou os olhos deles e fechou a mente deles, para que não vejam, e não entendam, e não se voltem para ele, e sejam curados por ele.”
41 Anutndo Yesuslo dulidalini tunootelo teweloyi, ngu Ayisaya etungootoni, kenolo, ngulo ene Yesuslo mandeni ewolo.
41 Isaías disse isso porque viu a revelação da natureza divina de Jesus e falou a respeito dele.
42 Hamoo, oni tabango ulungga nguya Yesuslo nowoondoyemo hamoo tewonggori. Ene Parisi onilo sosolelo, ngulo enengo nowoondoyemo hamoo ngu, ene yootunolo ma ewonggori. Ene tunoo etoyi ngu, asa, Parisi onindo yambo yanonggo oweyelolo, yambo mande teweloyi ngulo loogu teyunolo, elo ingolo, ngulo ngundilo tewonggorilo ewolo.
42 No entanto, muitos líderes judeus creram em Jesus, mas não falavam publicamente a favor dele para que os fariseus não os expulsassem da sinagoga .
43 Ene tabango onindo enengo ingonduduye ulungga ngu simoo baledo enengo oowooye eya okooyi elo, gome ingootenggo. Yo, hamoo, ngundilo ingoyingongga, ngundo Anutndo oowooyi okooweloyiga, ngu dagate.
43 Eles gostavam mais de ser elogiados pelas pessoas do que de ser elogiados por Deus.
44 Yesusndo manggalu telo ewolo. Oni ene nolo newendemo hamoo teteku ngu, ene nolo Awane no sulenelootoni ombuwonoku, ngulo nguya newendemo hamoo tete.
44 Jesus disse bem alto:
45 Oni ene no neyolo ngu, ene nolo Awane no sulenelootoni, no ngano ombuwonoku ngu nguya kenowa.
45 Quem me vê vê também aquele que me enviou.
46 No ngu mela ngano ombuwonoku, ngu solu himi ngundilo ombuwono. Ngulo ngu, oni bidodo ene nolo nowoondoyemo hamoo tewanggoku ngu, ene ooleliko ma oluwanggo.
46 Eu vim ao mundo como luz para que quem crê em mim não fique na escuridão.
47 Ene oni gula nolo mandene ingolo, ene ngu ma keyolo ngu, asa, no nguya ene ma wilikowano. Kini, no mela ngalo oni simoo bale wilikoyelowelo ma ombuwono. Kini, nondo ngu enengo mbumbuwanonggo andangeyelolo yoyoweloyimbolo ombuwono.
47 Se alguém ouvir a minha mensagem e não a praticar, eu não o julgo. Pois eu vim para salvar o mundo e não para julgá-lo.
48 Oni ene no kootu nunolo noyokolo, ene nondo mande ewonoku, ngu ma ingolo, yolo dowoolo ngu, asa, nalu sosowoomo, nondo mandega ewonoku, ngundo ene wilikowa.
48 Quem me rejeita e não aceita a minha mensagem já tem quem vai julgá-lo. As palavras que eu tenho dito serão o juiz dessa pessoa no último dia.
49 Nondo nenengo ingondudunonggo mande nga ma eteno. Kini, Awane enengombo no sulenelootoni ombuwonoku, ngundo oo bidodo nunootoni mete temukowanoku, ngu no ngu nangge yootunolo eteno.
49 — Eu não tenho falado em meu próprio nome, mas o Pai, que me enviou, é quem me ordena o que devo dizer e anunciar.
50 No ngu ingooteno. Awalo mamana mandeni ngundo suwoo suwoo sugi sugi keda oluweloyiga, ngu oni Awalo nowoondoyemo hamoo tetenggoku, nguno yeni tunootete. Ngundilo ngulo, nondo mande bidodo etenoku nga ngu, Awando kuli etoni, ingowonoku, ngu nangge etenolo ewolo.
50 E eu sei que o seu mandamento dá a vida eterna. O que eu digo é justamente aquilo que o Pai me mandou dizer.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.