João 12
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Nalu kundingiyi ngu ma tunooteyingomo, nalu kandegula gidembolo gulanangge oodoni, Yesus nguno ene Betani endemo oolouwolo. Betani endega ngu, Lasaraslo ende. Ngu Lasaras oningga ngu, kuli Yesusndo melenonggo ko yokutuwootoni, ootookoowokungga ngu.
1 Veya six nasasawar ufunamaim i Tar Nowaten ana veya, Jesu na Bethany tit, Lazarus morobone biyawas i ana bar merar.
2 Ene Yesuslo oo simbo gula ngu endemo nguno kawonggori. Mata ngu ene oowali moondootoni, Lasarasndo ngu oniya nguya bibitelo, Yesusndo oowali newolo.
2 Nati’imaim rabirab ana bay hibogaigiwas Jesu bairi aa isan, Martha ibaisih bairi bay hisemor. Lazarus orot afa auman Jesu bairi himarir gem sisibinamaim hima’am.
3 Ene oowali netoyi, Mariyando kumu bo ulumi gula oowooyi Nard, ngu ndindingo gome, (Kilo) gumi nangge yolo, ngundo Yesus keyi sonowoowolo. Ngundilo sonowoolo, enengo tabango uyimbo yonggulumoowolo. Ngu kumu bo ulumngga ngulo ulini ngu ulungga oolengo. Yo, ndindingo ngu gome, ngunonggo ndindingo gomengga ngu yangga ngu nangge tewolo.
3 Raiy yamurin mamarin wabin nard i ai rourin hibun iroro’on hibai. Nati raiy iroro’on ana baiyan i gagamin na’in, Mary bai na isuwei ra’iy Jesu an rororon ihurufen, naatu aribunamaim safam. Naatu yamurin ana mamarin bar wanawanan etei itakwar.
4 Ene sulena oni gula, ngu oowooyi Yudas Iskariyoot, ngu oningga, ngundo kootusina Yesus yootunolo, me oni kandeyemo yelo yunowaku, ngundo boguwoolo ngandilo ewolo.
4 Baise ana bai’ufununayan orot ta, Judas Iscariot boro ufibo baban nao, i eo,
5 Ndawugalo ngulo, noole nga kumu bo ulumngga nga oni yunolo, ngulo ulini ngu, mooma gulanangge ko telo, bobeye yolo, owoolongo oni ma yunoyingo? Elo ewolo.
5 “Ana gewasin iti raiy yamurin mamarin ana baiyan 300 silver coins tatayai sabuw hitatubun naatu kabay tatab bai’akirayah tatibaisih.”
6 Ene Yudasndo owoolongo onilo ingondudu telo ma ewolo. Kini, ene ngu yakaka oni, ene ngu bobeye sobowoolo, ngunonggo ene beye onindo yetoyi, enendo yakakayi gidalega yololuwolo.
6 Iti tur eo’o, asir sabuw hinanot i akir sabuw baibaisih isah not eo hinarouw, baise i bainowan orot ta, anayabin hai kabay koukufet kakaif, abistan ekokok i ebai ana kokomaim esisinaf.
7 Ngundilo etoni, Yesusndo gumi ewolo. Nguno yokoyi! Ye nga balega ngando teteku, ngulo ma ewelo. Ndatelo ngulo, no kumootoowe, meleno meleneloweloyi nalungga, ngu yootunoote.
7 Jesu iya’afut eo, “Babin kwaihamiy! Abistan biyanamaim ema’am i ayu anamorob hinayaya’u isan eyayabuna.
8 Yo, hamoo, owoolongo oni ngu, ene yeya suwoo suwoo oluwanggo. Ene nondo ngu yeya suwoo suwoo ma oluwatolo ewolo.
8 Kwa boro mar etei akir sabuw wanawanahimaim kwanama, baise ayu boro men mar etei kwa bairit tanama’amih.”
9 Yuda oni simoo bale oowooyingga ene Yesus Betanino oolooteku ngu ingolo, ngulo ene nguno ombuwonggori. Ene Yesus kenowelo nangge kini. Yesusndo ene kuli Lasaras melenonggo yokutuwootoni ootookooyingo, ngulo ene Lasaras nguya kenowelo ombuwonggori.
9 Sabuw moumurin maiyow tur hinowar Jesu i na Bethany ma’am, imih sabuw Jesu itinamih hin, men i akisin itinamih hin baise Lazarus morobone Jesu biyawas auman itinamih hin.
10 Ngundilo ngulo, Anutno woolo yeyingo oni ngulo sobosoboku, ngundo Lasaras nguya uleyi kumooweloyimbolo mandelo gosiyowonggori.
10 Imih firis gagamih ef hinuwet hiyakitifuw Lazarus auman hitarab tamorob isan.
11 Ndatelo ngulo, Yuda oni oowooyingga, ene Lasaras kenolo ingolo, ngulo ene Yesusno nowoondoyemo hamoo tetoyi, enengo tabango oni yoyokowonggori.
11 Anayabin Lazarus biyanamaim abistan matar hi’itin Jew sabuw moumurin maiyow himisir firis gagamih hikwahirih naatu Jesu isan higeger hitumitum.
12 Sengetoni, oni simoo bale ulungga oolengo ene nalu kundingiyi ngu kenowelo mayelo oolootenggo. Ngu nalungga nguno, ngu simoo bale ngundo Yesus ene Yerusalemno ombuteku ngu ingowonggori.
12 Marto sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay Tar Nowaten ana Hiyuw isan, tur hinowar Jesu i enan au Jerusalem.
13 Ngundilo ngulo, ene toonggoo uyi toongoolo yolo, ilosarayi dowoolo, umamingolo, Yesus oowooyi bingami okoolo oololo, ooleko Yesus kenolo, meno mogulu ulungga telo ewonggori.
13 Sabuw ai rourih hikakir naatu hitit hin Jesu nan bairi baitaramih, hitarkoukuw hi’o, “God tanifai! Regah wabinamaim enan, God nigegewasin! Israel hai aiwob inigegewasin!” Hitit hin bairi hitar.
14 Yesus ngu Hos gula oowooyi donki nangoni gula kenolo, yolo, nguno bibitewolo. Ngu Anutlo mandeno ngandilo ewolo.
14 Bobaituw boubun wabin donkey hitita’ur naatu afe’enamaim mara’at ma remor yen in. Buk Atamaninamaim hikirum hi’o na’atube.
15 Ye Sayon (Yerusalem) endemo oni simoo bale, ye ma sosolewelo! Kenoyi! Yengo oo bidodo sobosobo oni ombuteku ngu! Ene donki nangoningga sanganimo bibitelo ombute! Elo ewolo. (Sekarayiya 9:9)
15 “O Zion Natun Babitai, Men inabir;
16 Yesus enengo sulena oni ngu, ene ngu mandega ngulo damoni ma ingowonggori. Ene, Yesus ko ootookoowongga, ngu dulidalinidodo tunootetoni, ene nguno nowoondoyemo ingondudu tewonggori. Ngu naluno nguno, sulena onindo Anutlo mandeno ewoku, tunoo oolengo ingolo, ngunonggo onindo Yesusno teyingomu ngulo ingondudu tewonggori.
16 Abistan nati ana veya himamatar ana bai’ufununayah men hiso’ob. Baise Jesu ana fair nabaib ufunamaim, imaibo hina’itin hinaso’ob. Buk Atamaninamaim i isan hi’o hikirum, naatu hisinafen himatar.
17 Kuli Lasaras kumootoni melengootoyi, nguno oodoni, oni simoo bale ulungga oolengo Yesusndo oode, ngunonggo Lasaras negongootoni, ko ootookootoni kenowonggori. Ngu oni simoo bale ulungga, ngundo ene ngu ko mande oo Yesusndo tewoku, ngulo mande mandeni elo yootunowonggori.
17 Sabuw iyab Jesu bairi hin rahemaim hitit Lazarus morobone yawas misir hi’i’itin hi’o tur ra’at tasasar.
18 Ene ngundilo mande mandeni yootunootoyi, oni simoo bale oowooyingga ene Yesusndo kuli oo sungo gula onindo ma teweloyim tewoku, ngu kenolo ingolo, ngulo ene oololo, ooleko Yesus kenowelo oolouwonggori.
18 Sabuw moumurin maiyow hitit hin Jesu biyan hitit, anayabin tur hinowar i ina’inan iti na’atube men tisinaf emamatar i sinaf matar.
19 Ngundilo tetoyi, Parisi onindo enengo nangge mande elo ingolo ewonggori. Nga kenoyi! Oni simoo bale ene oololo, Yesus keyolo endeyootenggoku nga! Noolendo oo tetetoku ngu, kingo oo ngundilo tunootete! Elo ewonggori.
19 Imih Pharisee taiyuwih himare hi’o, “It abistan tayayakitifuw men kafa’imo emamatar. Sabuw etei i’etaw tebi’ufunun kwa’i’itin!”
20 Oni simoo bale ene Yerusalem endemo oolelo, nalu kundingiyimo nguno Anutno yambo mande tewelo ooletoyi, Girik oni gidalega nguya yambo mande tewelo, ngulo ene Yerusalemno oolewonggori.
20 Greek sabuw afa wanawanahimaim bairi hiyen hin Jerusalem hiyuw ana veya imaim kwafirin isan.
21 Ngu Girik oni ngu, ene Pilipno ombulo ewonggori. Ulungga, noole Yesus kenowelolo ewonggori. Pilip oningga ngu, ene Betsayida ende Galili mela ngunonggo ombuwolo.
21 Hina Philip biyan hitit, i Betsaida orot Galilee wanawanan, isan hifefeyan hi’o, “Aro, aki akokok Jesu ana’itin.”
22 Ariya, Pilipndo enengo mandeye ngu ingolo oololo, Enduruno elo enengo ela ela oololo, Yesusno Girik onilo mande ewoli.
22 Philip in Andrew ana tur eowen, naatu Andrew Philip hairi hin Jesu ana tur hi’owen.
23 Ene ngundilo etoli ngu, asa, Yesusndo mandeyali gumi ewolo. Anut Nangoni Oni Kilalongo ngulo nalu ombutoni, ene dulidalinidodo ngu yoweloyi nalungga ngu kuli tunootete.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot Natun baifa’in naatu bora’ara’ahin isan ana veya na kabom.
24 Hamoo oolengo, no yeno eteno. Nggile yuwooyi melako ulo ma kindangelo ooletoni ngu, asa, enesu nangge oluwa. Ene oo yuwooyi kindangelo oolelo ngu, oo engge oowooyingga tunootewa.
24 Ayu turobe a tur ao’owen, sanabey tutufin ta’imon hinama’ub me yan hinataun na’inu’in, naatu nabikubobun boro moumurih na’in hinayen naatu ani’anin boro moumurih na’in naya.
25 Oni enengo goweyi ngulo nangge ingolo sobowoolo oluwaku ngu, ngu oningga ngulo keda oluweloyiga ngu oonatewa. Ene oni enengo kedaga ngu mela ngano kootu inolo, ene dobooguliyi nowoondoyi yunolo, Anutlo koni ngu telo hoolooweyelolo ngu, asa, ene suwoo suwoo keda sugi sugi oluwa.
25 Orot yait taiyuwin ana yawas ebiyabuw i boro yawas narusa’ir, naatu yait iti tafaramamaim taiyuwin ana yawas ekwakwahir boro nabotan yawas wanatowan isan.”
26 Ene oni gula nolo kone nga dowoowelo telo ngu, ene komo no keneloni. Ene ngundilo kenelolo ko tetoyi ngu, asa, nondo endega oolootenoku, nguno nolo ko oni nguya noya goboolo oluwalo. Yo, ene ngundilo telo no hooloowenelolo ko telo oodoole ngu, nolo Awanembo ene oowooyi bingamidodo inowa.
26 Yait ayu isou nabowabow, i ayu ni’ufnunu, naatu ayu menamaim ama’am au akir orot boro airi imaim anama. Yait ayu isou ebowabow Tamai boro nifai nabora’ara’ah.
27 Ataga, nolo nowoondone kowuli oolengo yetoni, ngulo no ingondudu oowooyingga teteno. Ngulo no ndatelo ewano? Nondo bine ewano, Awa ge nono oo ataga tunooteweloyiga nga andangenuno, ewano? Kini, no ngundilo ma ewano. No ngu kowulingga ngu koolowoowelo, ngulo nangge no melako ngano ombuwono.
27 “Ayu dogorou i yababan awan karatan, Tamai ayu boro mi’itube anao? Iti bai’akir ana veya iniyawasu? ‘Aiyabin, Tamai iti bai’akir ana veya nan anabaib isan ana atit.
28 Awa, gengo oowoongge yega ulungga tunooteni! Yesusndo ngundilo etoni, Anutndo Sambononggo ngandilo meno ewolo. Nondo nenengo oowoone kuli yewe ulungga tunootewoku, ko kootusina nguya no oowoone yewe ulungga oolengo tunootewalo ewolo.
28 Tamai o wab anabora’ah.” Naatu marane fanan tit eo, “Ayu wab abora’ahika naatu boro anabora’ah maiye.’”
29 Ene ngundilo etoni, asa, oni simoo bale oowooyingga oolengo ene tanggeyimo dikayingo, ngundo ngu ingolo ewonggori. Gululu gusiloga ngguyi utelo ewonggori. Oni gidalegado ewonggori. Sambono Engel oninggado eneno mande etelo ewonggori.
29 Sabuw rou’ay nati’imaim hibatabat hinowar, afa hi’o, gunum rab naatu afa hi’o, “Tounamatar isan eo.”
30 Ene ngundilo etoyi, Yesusndo mande gumi ewolo. Kini, nolo Awanembo mandega eteku nga ngu, no hooloowenelowelo ma ete. Kini, ye hoolooweyeloweloyimbolo ngulo ete.
30 Jesu eo, “Iti fanan i kwa isa eo, men ayu isou.
31 Ataga nga nalunggano ngu, Anutndo mela ngalo oni simoo bale wilikoyelolo ete. Yengo damoniye ngu biyomi nanggelo ete. Ataga ngu mela ngalo damoni biyomi ngulo sobosobo tabangongga, ngu Anutndo andangelo owewa.
31 Veya boun iti tafaram baibabatiyin isan naatu iti tafaram ana aiwob boun boro hinabosair.
32 No ataga melako ngano oolooteno. Ene kootusina, onindo nowokoolo awuno noyetenggoku, nalungga nguno, oni simoo bale bidodo yoyewe, nono ombuwanggolo ewolo.
32 Baise Ayu iti tafaramamaim hinabobora’ahu anamaramaim, sabuw etei boro anabonawiyih hinan ayu akisu biyou hinatit.”
33 Yesusndo ngundilo ewokungga ngu, enengo kumooweloyi, ngulo damoni tunoo yootunolo ngundilo ewolo.
33 Iti tur eo, i mi’itube ti’obaiyih i ana morob ana itinin boro mi’itube namorob.
34 Ngundilo etoni, oni simoo bale ulungga, ngundo Yesuslo mande gumi eneno ewonggori. Noole mamana mandeno, mande eteku, ngu ngandilo ingooteto. Kristus, ene Anutndo simoo bale ko yoyowelo sunggi yeyingo oningga ngu, ene ngano ombulo, sugi sugi oluwa. Ndatelo ngulo, gedo ete, oni ene komo Oni Nangoni, ngu okoolo boolowoowanggo? Etoni, ngu Oni Nangoni oningga, ngu oone? Elo ewonggori.
34 Sabuw hi’o, “Aki ofafaramaim anonowar Keriso boro nama wanatowan, naatu o mi’itube ku’o’o, Orot Natun boro hinabora’ah. Iti Orot Natunam yait?”
35 Ene ngundilo sumoo inootoyi, Yesusndo ngandilo ewolo. Nalu bodaga nangge nolo solu himi ngu yeya oluwa. Ataga ngu ye solu himidodo oolootenggo. Ngulo ngu, ye komo solu himimo endeyoyi. Kini tetoni ngu, suwoo ooleli biyomi, ngundo ombulo ye wiliyelowa. Oni ene ooleliko endeyooteku ngu, ene oole oolouteku, ngu kenolo, ma ingootenggo.
35 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa mar kafai boro marakaw kwanab, marakaw kwabaibimaim kwanaremor, imaibo gugumin nan natarsumi. Orot yait guguminamaim ereremor i men so’ob menamaim enan.
36 Ataga, ye nolo solu himidodo oolootenggo. Ngulo ngu, ye komo, nondo solu himi yolo ombuyingo, ngulo nowoondoyemo hamoo teyi! Ye ngundilo telo ngu, asa, ye nolo simoone ngulo solu himimo nguno endeyowanggo. Yesusndo ngu mandega ngu elo yokolo, ene musiyo sungosina oni nguno kini nguno oololo kengewololo ewolo.
36 Marakaw nati kwabai kwama’am a baitumatum i kwanitin. Saise kwa boro kwanan marakaw natunatun kwanamatar.” Iti eo’o ufunamaim, Jesu sabuw ihamiyih naatu i taiyuwin ibunwa’ir.
37 Oni ene Yesus kenootoyi, oo sungo gula onindo ma teweloyim, ngu ulungga tetoni kenolo, ngulo ene nowoondoyemo hamoo ma tewonggori.
37 Mensanet Jesu wanawanahimaim sawar faifirih imamataren, baise i boro’ika men tibitumitum.
38 Ngundilo ngulo, Anutlo ingonduduni eyingo oni, Ayisayalo mandeni, ngulo engge tunootete. Ayisayando kulimi ngandilo ewolo.
38 Iti i mi’itube dinab orot Isaiah ana tur eo’o i titurobe isan. “Regah, yait aki tur a’o ebitumitum? Yait biyanamaim Regah ana fair ebirerereb?”
39 Ene Yesusno nowoondoyemo hamoo ma tewonggori. Ngulo damoni ngu, Ayisayando so uyi nakangoyingo gulano ngandilo nakangowolo.
39 Anayabin iti isan, men karam hititumatum, imih Isaiah eo maiye;
40 — ausente —
40 “God iwa’an matah hifim
41 Anutndo Yesuslo dulidalini tunootelo teweloyi, ngu Ayisaya etungootoni, kenolo, ngulo ene Yesuslo mandeni ewolo.
41 Isaiah iti eo’o, anayabin Jesu ana marakaw itin naatu isan eo i nowar.
42 Hamoo, oni tabango ulungga nguya Yesuslo nowoondoyemo hamoo tewonggori. Ene Parisi onilo sosolelo, ngulo enengo nowoondoyemo hamoo ngu, ene yootunolo ma ewonggori. Ene tunoo etoyi ngu, asa, Parisi onindo yambo yanonggo oweyelolo, yambo mande teweloyi ngulo loogu teyunolo, elo ingolo, ngulo ngundilo tewonggorilo ewolo.
42 Naatu nati veya ta’imon wanawanan Jew ukwa’ukwarih wanawanahimaim Jesu hitumitum. Baise anayabin Pharisee isah hibir, men karam hai baitumatum hitao rereb, i boro kou’ay barene hitabotaitih.
43 Ene tabango onindo enengo ingonduduye ulungga ngu simoo baledo enengo oowooye eya okooyi elo, gome ingootenggo. Yo, hamoo, ngundilo ingoyingongga, ngundo Anutndo oowooyi okooweloyiga, ngu dagate.
43 Anayabin i orot babin isah tibiyabow men boun God isan tebiyabow na’atube.
44 Yesusndo manggalu telo ewolo. Oni ene nolo newendemo hamoo teteku ngu, ene nolo Awane no sulenelootoni ombuwonoku, ngulo nguya newendemo hamoo tete.
44 Basit Jesu fanan aumetawat eo, “Orot ayu ebitutumu, i men ayu akisu ebitutumu, baise yait ayu iyafaru anan auman ebitumitum.
45 Oni ene no neyolo ngu, ene nolo Awane no sulenelootoni, no ngano ombuwonoku ngu nguya kenowa.
45 Yait ayu i’itu anamaramaim, ayu iyafaru anan auman i’itin.
46 No ngu mela ngano ombuwonoku, ngu solu himi ngundilo ombuwono. Ngulo ngu, oni bidodo ene nolo nowoondoyemo hamoo tewanggoku ngu, ene ooleliko ma oluwanggo.
46 Ayu i marakaw na’atube ana tafaramamaim atit, saise yait ayu ebitutumu i boro men guguminamaim nama.
47 Ene oni gula nolo mandene ingolo, ene ngu ma keyolo ngu, asa, no nguya ene ma wilikowano. Kini, no mela ngalo oni simoo bale wilikoyelowelo ma ombuwono. Kini, nondo ngu enengo mbumbuwanonggo andangeyelolo yoyoweloyimbolo ombuwono.
47 Orot yait ayu au tur enonowar baise men ebaib, ayu boro men anibatiy. Ayu men tafaram fufuninamih ana atit, baise baiyawasinamih ana.
48 Oni ene no kootu nunolo noyokolo, ene nondo mande ewonoku, ngu ma ingolo, yolo dowoolo ngu, asa, nalu sosowoomo, nondo mandega ewonoku, ngundo ene wilikowa.
48 Yait ayu ebifutuwu naatu au tur men ebaib i ana baibatiyenayan ema’am. Tur iti ayu a’o i boro mar yomaninamaim nibabatiyi.
49 Nondo nenengo ingondudunonggo mande nga ma eteno. Kini, Awane enengombo no sulenelootoni ombuwonoku, ngundo oo bidodo nunootoni mete temukowanoku, ngu no ngu nangge yootunolo eteno.
49 Anayabin ayu men taiyuwu au kokomaim ao’omih, baise Tamai ayu iyafaru anan tarbaiyunu tur abistanawat anao naatu boro mi’itube ana’o.
50 No ngu ingooteno. Awalo mamana mandeni ngundo suwoo suwoo sugi sugi keda oluweloyiga, ngu oni Awalo nowoondoyemo hamoo tetenggoku, nguno yeni tunootete. Ngundilo ngulo, nondo mande bidodo etenoku nga ngu, Awando kuli etoni, ingowonoku, ngu nangge etenolo ewolo.
50 Naatu ayu aso’ob i ana tarbaiyunen tur boro nabonawiy inan ma’ama wanatowan. Imih ayu abistan ao’o i mutufor, Tamai uwu imih ao’o.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.