Atos 27

Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ene kuli mande elo gosiyolo yokootoyi, noole Itali melako Rom endemo oolouweloyi, ngulo elo, ya biyomimo oni gidalega Poldodo suleyelootoyi, Rom oolouweloyimbolo. Enendo me onilo tabango oowooyi Yuliyas, noole ngu kandeyemo yoyetoyi, ngundo yoyolo oolouweloyimbolo. Ngu me onilo tabango, enendo me oni onibi kandegula (100) sobosobo oluwolo. Yuliyas me oni yanggango oowooyidodo, ngundo ngu me oni gidalega oowooyidodo ngulomu gula, ngundo Sisalo ya oo bidodo sobowoowolo.
1 Como se determinou que havíamos de navegar para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião por nome Júlio, da Coorte Augusta.
2 Ngu naluno, noole ngu Adaramitiyam ende ngulo wanggo ngu sanganimo oolewooto. Ngu wanggoga ngu Esiya melako wanggo uteku, nguno uwelo oolouwonggori. Asa, noole ooloutooye, Aristakas oningga ngu Tesalonayika ende oni, melani ngu Masedoniya, ngundo nooledodo wanggono oolelo oolouwooto.
2 E, embarcando nós em um navio adramitino, partimos navegando pelos lugares da costa da Ásia, estando conosco Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 Sengetoni suwoononggo, noole yade oololo, Sayidon endemo wanggo gosiyowooto. Yuliyasndo damoni metemi Polno elo tetoni, ngulo ene Polndo mete ngu endemo uya, dobooguliyi yeyonilo ewolo. Ngunonggo ene oolo wenonootoni ngu, enengo dobooguliyibo inowonggori.
3 E chegamos no dia seguinte a Sidom, e Júlio, tratando Paulo humanamente, lhe permitiu ir ver os amigos, para que cuidassem dele.
4 Asa, noole Sayidon ende yokolo, ootookoolo, ooloutooye, doogo ulunggado wanggo wenggelemoowolo. Wenggelemootoni, ngulo noole Sayiparas meladoni, ngu kootusina oolouwooto.
4 E, partindo dali, fomos navegando abaixo de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 Ariya, noole yade oololo, Silisiya mela, Pampiliya mela ngulo wendeyi ngu kewoolokuli toongoolo oolouwooto. Noole yade oololo, Mayira ende Lisiya melako nguno tunootewootowo.
5 E, tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 Ngu endemo nguno ulo, me onilo tabangonggaku wanggo gula kenootoni, ngu wanggoga ngu Alekisandiriyanonggo, ene Itali melako oolouwelo tewolo. Ngulo ngu, ngundo noole yoyolo, wanggono oolewootowo.
6 Achando ali o centurião um navio de Alexandria, que navegava para a Itália, nos fez embarcar nele.
7 Ariya, noole ngu wanggoga nguwoole oolengo yade yade oololo, nalu gidalega nguno kinitewolo. Ene ko yanggango teloodoyi, noole yade yade oololo, Nayidas mela namoko tunootewootowo. Ngu naluno nguno, doogo yanggango ulungga ootookoolo, ngundo noole nenengo toongeweloyigaku ngu gosiyelootoni, ngulo noole gulasinanggo sawooto. Ngundilo ngulo, noole yade yade oololo, Krit meladoni ngu kootusina, Salomon ende ngulo mela sosowoo ngu namoko oolouwootowo.
7 E, como por muitos dias navegássemos vagarosamente, havendo chegado apenas defronte de Cnido, não nos permitindo o vento ir mais adiante, navegamos abaixo de Creta, junto de Salmona.
8 Ene ko yanggango oolengo telo, noole Krit wendeyi ngu dabemiwoole oolouwooto. Kootusina, noole musiyo gula ngu wendeyi kandeyi musiyo gome, wanggo nguno gome oluweloyi. Ngu musiyonggano ngu Lasiya ende ngu namoko.
8 E, costeando-a dificilmente, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laseia.
9 Doogobo wendeyi yeni biyomi yetoni, ngulo nalu oowooyingga ngu noole kuli yokowolo. Yuda onindo oowali sunggi yeyingomu, ngu nalu kundingiyi ngu kuli kinitewolo. Ngundilo kinitetoni ngu, asa, Yuda oni bidodo ene gome watayi. Wendeyi biyomi oolengo yeteku naluno, nguno ngu, wendeyino endeyoweloyi nalu kinilo ingowonggori. Ngundilo ngulo, Polndo mande yanggango yunololo ewolo.
9 Passado muito tempo, e sendo já perigosa a navegação, pois também o jejum já tinha passado, Paulo os admoestava,
10 Ye ingondale teyi! Ataga ngu wendeyino doogo ulungga tunooteyingo nalu. Noole ataga oololo ngu, asa, noole kowuli kenowato. No kuli ingooteno. Noole oololo ngu, asa, wanggo, oo sitowi, noolengo nguya oonatewatolo ewolo.
10 dizendo-lhes: Varões, vejo que a navegação há de ser incômoda e com muito dano, não só para o navio e a carga, mas também para a nossa vida.
11 Ene ngundilo etoni, me onilo tabango, wanggo dowooweloyi oni tabango, ko, wanggo ngulo tabango oni, ngu bidodo Pollo mandeni ngu ingootoyi, ene hamoo ma teyingo.
11 Mas o centurião cria mais no piloto e no mestre do que no que dizia Paulo.
12 Ngu musiyongga ngu doogo ulungga, ngulo wanggo oluweloyi nenengo kini. Ngundilo ngulo, wanggono oniku bidodo mande gulanangge, elo gosiyolo, ngu musiyongga ngu yokolo sawelolo ewonggori. Ngundilo ngulo, ene salo, oololo, Piniks endemo oluwato. Nguno ngu, doogo ulunggano mete oluweloyilo ewonggori. Piniks ngu Krit meladoni ngulo wendeyi kandeyiga. Ngu musiyongga ngu doogo ulunggano kombitelo oluweloyi musiyo gome.
12 E, como aquele porto não era cômodo para invernar, os mais deles foram de parecer que se partisse dali para ver se podiam chegar a Fenice, que é um porto de Creta que olha para a banda do vento da África e do Coro, e invernar ali.
13 Sa utesinanggo, ngu doogo imakeyingo tunootewolo. Wanggono oniku ngundilo kenolo ingowonggori. Ataga metemi, nga wendeyi gidalesina nganonggo sawatolo ingowonggori. Ngundilo telo, ene wanggo utoyiku, wesiyolo, yolo, ene Krit meladoni ngulo wendeyi dabemi nguwoole oolouwonggori.
13 E, soprando o vento sul brandamente, lhes pareceu terem já o que desejavam, e, fazendo-se de vela, foram de muito perto costeando Creta.
14 Nalu bodaga nangge yokolo ngu, asa, ngu naluno, sono doogo yanggango ulungga oolengo, ngu Krit meladonimonggo nguno ombuwolo.
14 Mas, não muito depois, deu nela um pé de vento, chamado Euroaquilão.
15 Doogobo wanggo ngu yanggango oolengo wenggelemoolo, wanggo pawangolo ulo, ngulo ngu, ene nenengo toongeweloyi kini. Ngundilo tetoni, ngulo noole ngu wendeyi songgulano nguno, kingo awoongololuwootowo.
15 E, sendo o navio arrebatado e não podendo navegar contra o vento, dando de mão a tudo, nos deixamos ir à toa.
16 Ngundilo telo, doogobo wenggeleyelootoni, noole meladoni bodaga ngu oowooyi Kooda, ngu kootusina uwootowo. Noole ngundilo ulo, ko yanggango telo, wanggo bobodimu yowokolo, wanggo ulunggaku sanganimo yoyelo gosiyowonggori.
16 E, correndo abaixo de uma pequena ilha chamada Cauda, apenas pudemos ganhar o batel.
17 Wanggo bodagaku yowokolo, wanggo ulunggaku sanganimo yemukolo ngu, asa, uto yolo, ngundo wanggo ulunggakudodo gooboongoo yelo, yanggango gosiyowolo. Wanggo tabango oniku ngu elo, doogobo noolengo wanggo ngu yolo yeni, Aprika melako sakiko nguno solelo yulewa, bine, elo, ngulo ene sosoleyingo ulungga tewonggori. Ngundilo ingolo, ngulo ene wanggolo uto yanggango pelungga, ngu sosowoomo nguno Ayen kowuli ulungga oolooteku ngu yolo, wendeyi newendemo oolongootoyi, kelidi sono newendemo oolooteku, ngu dowoowolo. Ngundo kelidi dowootoni, nguno wanggoga ngu uto yanggangongga, ngundo dowootoni, kingo pawangolo, awooyelootoni oluwolo.
17 E, levado este para cima, usaram de todos os meios, cingindo o navio; e, temendo darem à costa na Sirte, amainadas as velas, assim foram à toa.
18 Doogobo noole yanggango biyomi yombulibaliyelootoni, ngulo noole sosoledooye sengetoni ngundilo, ene damoni yelo, sitowi dolowooyi wendeyino uwonggori.
18 Andando nós agitados por uma veemente tempestade, no dia seguinte, aliviaram o navio.
19 Nalu kabusayi ngu kinitetoni nguno, wanggo ngulo oo nggilinggalani nguya dolowooyi wendeyino uwonggori.
19 E, ao terceiro dia, nós mesmos, com as próprias mãos, lançamos ao mar a armação do navio.
20 Nalu oowooyingga oolengo, noole sa, dootu nga ma kenoyingo. Doogo ulunggado noole yombulibaliyelolo oluwootowo. Ngundilo ngulo, noole ngandilo ma ingowooto. Kootusina, mela gulano tunootewato, bine, ngundi kini bine? Kinitetoni ngu, asa, noole ngu oonatewatolo ingowootowo.
20 E, não aparecendo, havia já muitos dias, nem sol nem estrelas, e caindo sobre nós uma não pequena tempestade, fugiu-nos toda a esperança de nos salvarmos.
21 Nalu oowooyingga, wanggono oniku oowali ma neyingo. Ngulo ngu, Polndo ootookoolo, kewooloyemo dikalo ewolo. Ye nolo mande ingoyingo ngu, asa, Krit mela ma yokolo, ngu noole ngandilo kowuli ma kenootooye, oo sitowi nguya ma yombuliyootenggo.
21 Havendo já muito que se não comia, então, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: Fora, na verdade, razoável, ó varões, ter-me ouvido a mim e não partir de Creta, e assim evitariam este incômodo e esta perdição.
22 Ene no ataga yeno eteno. Ye komo nowoondoye imakeni. Ndatelo ngulo, ye kewooloyemo ngano oni gula ma oonatewa. Kini, wanggoga nga nangge ngu oonatewaku nga!
22 Mas, agora, vos admoesto a que tenhais bom ânimo, porque não se perderá a vida de nenhum de vós, mas somente o navio.
23 Suwoono, Anutlo Engel oni, ngundo no doongenemo ombulo dikawolo. Ngu Anutga nguno nangge no yambo mande telo, no enengo ko oni telo oolooteno.
23 Porque, esta mesma noite, o anjo de Deus, de quem eu sou e a quem sirvo, esteve comigo,
24 Ngu Engel oningga, ngundo nono ngandilo ewolo. Pol ge ma sosolewelo. Ge komo oolouya, melako oni koleteyingo, Sisa, Nggawono (Koot) nguno doongeyimo dika. Ingo! Anutndo enengo sumangeni, ngundo wanggono oni oolootenggoku, ko, ge nguya ngundo gome soboyelowalo ewolo.
24 dizendo: Paulo, não temas! Importa que sejas apresentado a César, e eis que Deus te deu todos quantos navegam contigo.
25 Ngundilo ngulo, ye ma sosolewelo. No Anutno nowoondonemo hamoo, ngulo mande ewoku, ngundilo nangge, komo engge tunootewa.
25 Portanto, ó varões, tende bom ânimo! Porque creio em Deus que há de acontecer assim como a mim me foi dito.
26 Ene wanggoga nga, ngu yade oololo, meladoni gula ngulo kelidi sanganimo oolelo, nguno biyomi yewalo ewolo.
26 É, contudo, necessário irmos dar numa ilha.
27 Suwoo kande elaya kegidembolo namolaya nguno, wendeyi ngundo kingo awooyelolo, yade oololo, wendeyi oowooyi Ederiyatik, nguno ngu, suwoo kewoolo oolengomo ngu wanggolo ko onindo ngu ingoyingomu, ngu meladoni gula namoko mayetetolo ingowonggori.
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo impelidos de uma e outra banda no mar Adriático, lá pela meia-noite, suspeitaram os marinheiros que estavam próximos de alguma terra.
28 Ngundilo ngulo, ene wendeyi yowoko ngu logo yowelo. Ngundo onibi elaya (40 Mita) logowoowonggoku ngu, ngundilo kenolo, yokolo, noole bodaga nguya oololo, ko yowoko logowoowonggori. Logowootoyi ngu, onibiga kande elaya (30 Mita) yowoko logo yewonggori.
28 E, lançando o prumo, acharam vinte braças; passando um pouco mais adiante, tornando a lançar o prumo, acharam quinze braças.
29 Ngulo ene sosolewonggori. Noole yade oololo, mela digidodomuno ngu sanganimo bine oolewatolo ingowonggori. Ngundilo ngulo, ene wanggo ngulo dowooweloyi digi, oowooyi Anka namolaya yokootoyi uwonggori. Ene mela sodedo sengetoni kenowelo, elo ngulo yemboongewonggori.
29 E, temendo ir dar em alguns rochedos, lançaram da popa quatro âncoras, desejando que viesse o dia.
30 Wanggo ngulo ko oniku wanggo yokolo, saweloyimbolo oole erewewonggori. Ngundilo telo, ene wanggo bodagaku uto wesiyolo yokootoyi, oolengo wendeyi sanganimo uwolo. Ene ngundilo telo saweloyimbolo, ene wanggolo oni sobosoboku ganayelolo, wanggo yanggango dowooweloyi Anka wesiyootoyi, oolengo wendeyino uwonggori. Ene ngundilo ganayelootenggoku, ene hamoo oolengo wanggo sosowoosina gosiyolo, nguwoole saweloyimbolo tewonggori.
30 Procurando, porém, os marinheiros fugir do navio e tendo já deitado o batel ao mar, como que querendo lançar as âncoras pela proa,
31 Ene ngundilo tetoyi, Polndo oo kenolo, wanggo ngulo tabango nguno, me onikuno nguya elo ewonggori. Nga ko oni, ngando wanggoga nga yokolo samukootoyi ngu, ye oonatewanggolo ewolo.
31 disse Paulo ao centurião e aos soldados: Se estes não ficarem no navio, não podereis salvar-vos.
32 Ngundilo ngulo, me onikundo wanggo bodaga ngulo utoku toongootoyi, wendeyino uwonggori.
32 Então, os soldados cortaram os cabos do batel e o deixaram cair.
33 Sengewelo, mela debi udooketoni, Polndo oni simoo bale bidodo mande yunowolo. Polndo ngu oowali neyi, elo, mande ingonduduye yanggango yunololo ewolo. Nalu kande elaya kegidembolo namolaya kingo yokootoyi, noole usenayimo kingo neyingo. Noole oowalingga nguya ma newootowo.
33 E, enquanto o dia vinha, Paulo exortava a todos a que comessem alguma coisa, dizendo: É já hoje o décimo quarto dia que esperais e permaneceis sem comer, não havendo provado nada.
34 Ariya, ngundilo ngulo, no ye yanggango mande yunooteno. Ye komo oowali gula neyi! Ngundo ngu ye yanggango yunowa. Ingoyi! Yengo tabayemo uye gula ma biyomi yewa. Kini, ye bidodo gome oluwanggoku ngu! Elo ewolo.
34 Portanto, exorto-vos a que comais alguma coisa, pois é para a vossa saúde; porque nem um cabelo cairá da cabeça de qualquer de vós.
35 Ngundilo elo, asa, ene doongeyemo oomanongoyingo gula yolo, Anutno esetelo, oosowoolo damoni yelo newolo.
35 E, havendo dito isto, tomando o pão, deu graças a Deus na presença de todos e, partindo- o, começou a comer.
36 Ngundilo tetoni, oni simoo bale nowoondoye metemi ingolo, ene nguya oowali yolo newonggori.
36 E, tendo já todos bom ânimo, puseram-se também a comer.
37 Noole wanggono oni ngu bidodo onibi kande elaya, ko, onibi kabusa kande elaya gula, ko, kandegula gidembolo gulanangge gula soweyolo nguya (276) ngundilo wanggono oluwootowo.
37 E éramos ao todo no navio duzentas e setenta e seis almas.
38 Oniku oowali mete nelo yokolo, ene Wit sisiku yolo, dolowooyi wendeyino utoyi, ngulo wanggo kowuli ulungga ma yeyingo.
38 Refeitos com a comida, aliviaram o navio, lançando o trigo ao mar.
39 Sengelo sa ooletoni, ene mela kenowonggoku ngu, mela gula ene ngu melangga ngulo ma ingowonggori. Ene wendeyi omuyi gula kenootoyi, ngulo kelidi tama nguya gome. Ngulo ene wanggo nguno gosiyowelo ingowonggori. Wanggo yade ulo, tolige kelidigo ooletoni ngu, ngu metelo ingowonggori.
39 E, sendo já dia, não reconheceram a terra; enxergaram, porém, uma enseada que tinha praia e consultaram-se sobre se deveriam encalhar nela o navio.
40 Mande ngundilo elo ingolo, asa, wanggo gosiyowonggoku utoyiku bidodo toongootoyi, wanggo ngulo dowooweloyi digi, oowooyi Anka, ngu wendeyino nguno yokowonggori. Nguno nguya wanggo yoonenengootoni toongeweloyi, ngulo utoyi nguya toongoowonggori. Ngundilo telo, ene wanggo ngulo towi ngu doogobo ngu dowootoningga, wendeyi tamako oolouni, elo ngu yeyi oolewonggori.
40 Levantando as âncoras, deixaram-no ir ao mar, largando também as amarras do leme; e, alçando a vela maior ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 Ene oo ngundilo tetoyi ngu, asa, wanggogaku, ngu digi sanganimo oolelo, nguno ndindi tewolo. Nguno yanggango oolengo gagiwi yewolo. Wendeyi ulungga dookelo, ngundo wanggo sosowoomo oolongootoni, wanggogaku ukewolo.
41 Dando, porém, num lugar de dois mares, encalharam ali o navio; e, fixa a proa, ficou imóvel, mas a popa abria-se com a força das ondas.
42 Ngundilo tetoni, me onindo ngu ya biyomimo oni wanggono yoyolo mayeyingoku, yuleyi kumoowelo tewonggori. Ngundilo ingolo, ngulo wanggono oni ngu gula ma toongewelolo ingowonggori.
42 Então, a ideia dos soldados foi que matassem os presos para que nenhum fugisse, escapando a nado.
43 Ene me oni ngulo tabango oninggakundo, ngu Pol hooloowewelo ingolo, ngulo ene me onino ewolo. Oni sono sanganiwoole sawelo ingootenggoku ngu, ene mete koleteya sakiko oolouyi.
43 Mas o centurião, querendo salvar a Paulo, lhes estorvou este intento; e mandou que os que pudessem nadar se lançassem primeiro ao mar e se salvassem em terra;
44 Ye oni sungo ngu, ene de sosi yoya, ko, wanggo ngalo gidale sosisosi yoya, ngu sanganiwoole sakiko oolouyi! Elo ewolo. Ngundilo etoni, ngulo oni bidodo sakiko mete oolemukowonggori.
44 e os demais, uns em tábuas e outros em coisas do navio. E assim aconteceu que todos chegaram à terra, a salvo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.