Atos 24
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs NTLH
1 Kootusina, nalu kandegula yokolo, Anutno woolo yeyingo ngulo sobosobo oni koleteyingo oowooyi Ananayiyas, ngundo onilo tabango oni gidalega, Yuda onilo oni gula oowooyi Tetulas, ngundo simoo balelo manggoye yolo, Nggawono (Koot) nguno mande eweloyi. Ngu oni ngu bidodo, ngundo Sisariya ulo, oni mela oo sobosobo koleteyingo nguno Pol goweyimo mande eweloyiku, ngu ewonggori.
1 Cinco dias depois o Grande Sacerdote Ananias foi até Cesareia com alguns líderes do povo e com um advogado chamado Tértulo. Eles se apresentaram ao governador Félix para fazer acusações contra Paulo.
2 Oni mela oo sobosobo koleteyingongga, ngundo Pol negongootoni ombuwolo. Asa, ngu naluno ngu, Tetulasndo Pol goweyimo mande damoni yelo ewolo. Piliks, ge oni ulungga! Ge noole hoolooweyelowoku, ngulo noole gome bibitelo oolooteto. Longgesambi ebe oo nguya kini. Gengo ingonduduge ngu metemi gome, ngulo ge noolengo hoolooweyeloyingo ngu nenengo. Oo oowooyingga bidodo kuli ende bidodomo biyomi yeyingomu, ngu tetoyi, mete temukowolo.
2 Depois que Paulo foi chamado, Tértulo começou a acusação, dizendo: — Excelentíssimo Senhor Governador, o seu governo nos tem trazido um longo tempo de paz, e graças à sua sábia administração muitas reformas necessárias estão sendo feitas para o bem deste povo.
3 Ngundilo ngulo, noolengo nowoondonayi ngu oo ngulo geya gome mesalango ingolo, noole ese ulungga geno eteto.
3 Somos muito agradecidos por tudo aquilo que temos recebido em todas as ocasiões e em todos os lugares.
4 Ene nondo ge ma gosigelowano. No geno mande bodaga ewelo. Gengo sumangengga ngunonggo noolengo mande ootuwoo bodaga nga mete ingo!
4 Mas não quero tomar muito do seu tempo e por isso peço que tenha a bondade de nos escutar apenas um pouco mais.
5 Noole nga oningga nga kenootetoku, ngu ene mandeni damoni biyomi ulungga yeni tunootete. Ene mela bidodomo, Yudalo oni nowoondoye yokutuwootoni, bulibali ingolo, sanggili telo, ebe uleweloyimbolo tewonggori. Ene Yuda oni noole oni wesowoolo, gidalega oowooye Nasaretlo etenggo, ngulo tabango.
5 Nós achamos, de fato, que este homem é uma peste. Ele provoca desordens entre os judeus do mundo inteiro e é também o líder do partido dos nazarenos.
6 Ene goobooyingo ya (Tempel) ngu sugabo teyinowelo nguya tete. Ngundilo ngulo, noolendo ngunonggo dowoowooto.
6 Além disso tentou profanar o Templo, e então nós o prendemos. Nós íamos julgá-lo de acordo com a nossa Lei ,
7 Ene me onilo tabango koleteyingongga, Layisiyas, ngundo ombulo, yanggango oolengo yelo, noole kandenayimonggo andangelo yowolo.
7 mas o comandante Lísias veio e o tirou de nós à força.
8 Ngundilo yolo, Layisiyas elo, oni gengo Nggawo (Koot) teyilo ewoku, ngulo ene ge doongenggemo ngano mayeya eyi. Ngundilo tetoyi, gengombo nga oningga nga sumoo inowaku ngu, ge nga oningga nga enengo manggowoomo mande mande Nggawono (Koot) nguno etenggoku, ngu nenengo ingowa. Tetulasndo ewolo.
8 Aí o próprio Lísias mandou que os acusadores viessem até aqui e fizessem a acusação diante do senhor. Se o senhor fizer perguntas a este homem, ele mesmo confirmará todas as acusações que estamos fazendo contra ele.
9 Ene mande elo yokootoyi ngu, asa, Yuda oni nguya ngu oningga ngu hooloowelo, Polya mande ebe ganagana ewonggori. Ene mande yootunolo, nga mande nga hamoo Pollo mandelo wesiyolo, Piliksno ewonggori.
9 Então os judeus concordaram, dizendo que tudo era verdade.
10 Ariya, ngu naluno, oni mela oo sobosobo ulungga koleteyingongga, ngundo kandeyibo nangge Polno tewootewootewolo. Ngulo Polndo mande damoni yelo, ngandilo ewolo. No ingooteno. Mooma oowooyingga oolengo, ge nga oni ngalo mande wilikoyunolo ooloote. Ngulo no nenengo mande geno wesiyolo ewanoku, nguno ngu, no nowoondone gome mesalango oolengo telo ingooteno.
10 O Governador fez sinal para que Paulo falasse. Então ele disse: — Eu sei que há muitos anos o senhor é juiz do povo judeu e por isso eu me sinto à vontade para fazer a minha defesa na sua presença.
11 Ge ene sumoo yunootoyi, enengombo mande ngu etoyi, ge ngu ngandilo ingowaku ngu, no nalu kande elaya kegidembolo elaya yokolo, no Yerusalemno tunootewonoku, ngulo no Anutno yambo mande tewelo oolewono.
11 Como o senhor mesmo pode comprovar, faz apenas doze dias que fui a Jerusalém para adorar a Deus.
12 No goobooyingo ya (Tempel) newendemo oluwonoku, nguno nondo oni gulaya longgeyootoole, Yuda onindo ma yeyowonggori. No simoo balelo goobooyingo ya (Tempel) newendemo ngu yombuliyootoowe, ene no ma neyowonggori. Ende newendemo nguya, no oo gula ma yombuliyowono. Hamoo oolengo kini!
12 Os judeus não me viram discutindo com ninguém nos pátios do Templo, nem agitando o povo nas suas sinagogas ou em qualquer outro lugar da cidade.
13 Nga mandega noya etenggokungga nga, ngu damoni gula nenengo oolengo ma yootunolo etoyi, ngulo ge hamoo elo, ma ingowaku ngu!
13 E eles não podem provar nenhuma das acusações que agora estão fazendo contra mim.
14 Ene no nga mande nga gula geno yootunolo ewelo. Nga mandega enengombo etenggo. No Yesusno nowoondone hamoo telo, enengo damoningga ngu hamoo no ngu keyooteno. Ngundilo etoyi, yo, hamoo no ngu damoningga ngu keyootoowe, ene Yuda oni ene nowoondoyemo hamoo ma tewonggori. No noolengo osisambanayembolo Anutga nguno yambo mande ngundilo teteno. No mande bidodo mamana mandeno, ko, Anutlo ingondudu eyingo onindo nakangoyingomu, ngu bidodo keyolo, telo, no ngulo nowoondonemo hamoo telo, ko teteno.
14 Porém uma coisa confesso ao senhor: eu sigo o Caminho que os judeus dizem ser falso; mas é desse modo que sirvo ao Deus dos nossos antepassados. Creio em tudo o que está escrito na Lei de Moisés e nos livros dos Profetas .
15 No Anutno nowoondonemo hamoo tetoni, ngunonggo Anut sobowootoowe, oni kumooyingomu yokutuyelootoni, keda oluweloyi, ngulo no sobowooteno. Yo, oni nenengo, ko, oni biyomimu nguya Anutndo melenonggo yokutuyelowa. Yuda oni enengo nguya oo ngu sobowootenggo.
15 Eu e os meus acusadores temos esta mesma esperança em Deus: todos vão ressuscitar, tanto os bons como os maus.
16 Ngulo no nalu bidodomo, nowoondone gome tunoo oolengo ingootenoku, Anut doongeyimo, ko, simoo bale doongeyemo nguya nenengo oolengo biyomi ngulo kini.
16 Por isso faço tudo para sempre ter a consciência limpa diante de Deus e das pessoas.
17 No kuli mooma gidalega ende gidalegano oluwono. Kootusina, no dobooguline oowalilo kumootenggoku ngulo ingolo, no beye oo ngu yolo, hoolooweyelowelo ko mayewono. No Anutno kingo eseteweloyi, ngulo beyeni nguya yolo mayewono.
17 E Paulo continuou: — Depois de ter ficado fora de Jerusalém durante alguns anos, voltei para lá a fim de levar algum dinheiro para o meu próprio povo e para oferecer
18 Mayelo, no ngu koyi tewono. Ngulo no nenengo damonine ngu tetoowega, mete mesalango teni, elo, ngulo no goobooyingo ya (Tempel) newendemo oodoowe, ene nguno neyowonggo. Oni simoo bale ulungga noya ma oluwonggori. Nguno oni gulano alimbosi oo gula ma tewono.
18 Quando estava fazendo isso, depois de eu ter acabado a cerimônia de purificação , alguns judeus me encontraram na área do Templo . Não havia muita gente comigo nem desordem.
19 Ene Yuda oni Esiyano oolootenggoku, ngundo mayelo, ene noya mande moole tetoningga ngu, ene mete ngano mayeya, ge doongenggemo ngano noya mande ngu eyi.
19 Porém alguns judeus da província da Ásia estavam lá. São eles que devem se apresentar diante do senhor e fazer as acusações, se é que têm alguma coisa contra mim.
20 Ene kinitetoningga ngu, ariya, nga oni ngando ene komo nondo oo biyomingga tewonoku ngu, nenengo oolengo neyowonggoku ngu, no tabango oni goobooyingomo tabango oni doongeyemo dikawonoku, ngulo geno eyi.
20 Ou então que estes homens que estão aqui digam se, quando eu estive diante do Conselho Superior , eles me acharam culpado de qualquer crime.
21 Ene no mande gulanangge, kuli no ene kewooloyemo dikalo, no ngandilo manggalu tewono. No Anutlo nowoondonemo hamoo tetenoku, ngu Anutndo oni kumooyingomu yokutuyelowaku, ngungga ngulo nangge, ene no noyolo, ye doongeyemo mayelo, etenggoku nga! Polndo ngundilolo ewolo.
21 Quando estava de pé diante deles, eu apenas disse em voz alta: “Hoje estou sendo julgado por vocês porque creio que os mortos vão ressuscitar.”
22 Ariya, Piliks ngu, ene Yesusno nowoondoyemo hamoo teyingo damoningga ngulo mande ngu, ene gome watayi. Ngulo ene Yuda onino ewolo. Ene komo me onilo tabango Lasiyas sobowooya oodoyiga, ene ombutoninggago, yengo mandega nga yomosiyowatolo ewolo.
22 Então Félix, que estava bem-informado a respeito do Caminho, deixou a questão para depois, dizendo a eles: — Quando o comandante Lísias chegar, eu resolverei o caso de vocês.
23 Elo ngu, Piliks ene ya biyomi sobosobogakuno ewolo. Ge Pol yoya, ya biyomimo yelo ewolo. Ene ya gumi ngu ma goodoowelo. Nguno ngu, Pol enengo dobooguliyi mayelo, Pol kenolo, oo inowelo mayetoyi ngu, loogu ma yunowelo. Ene mete mayelo, Pol kenolo, oolo wenonootoni, ngu oo inolo hooloowewanggolo ewolo.
23 Ele mandou que o oficial pusesse um guarda para tomar conta de Paulo e ordenou que lhe dessem alguma liberdade e licença para receber ajuda dos amigos.
24 Kootusina, nalu gidalega yokolo, Piliks baleyi oowooyi Darusila nguya ombuwoliyo. Piliks baleyi Darusila ngu Yuda balega yowolo. Ngu naluno ngu, Piliksndo Pol negongolo, ngulo mandeni ingowelo. Polndo ewolo. Yesus Kristus ngulo nowoondoyemo hamoo tetenggoku, ngulo damoni Piliksno wesiyolo ewolo.
24 Alguns dias mais tarde Félix veio com Drusila, a sua esposa, que era judia. Mandou chamar Paulo e o ouviu falar a respeito da fé em Cristo Jesus.
25 Ngu naluno, Polndo Piliks etungolo, damoni ngandilo wesiyolo etungowolo. Anut doongeyimo damoni nenengo oluweloyi damoningga ngu; goweye gome sobowooweloyi damoni; ko, Anutndo kootusina wilikoyeloyingo naluno Nggawo (Koot) nooleno tunooteweloyi damoni; ngu damoni bidodo telo etungowolo. Ene oo ngandilo etungootoni ngu ingolo ngu, ngulo ene sosolelo, Polya ewolo. Ariya, mande mete ete. Ge ataga toonge. Kootusina nalu gula oodoni ngu, no ge ko negogelowanolo ewolo.
25 Mas, quando Paulo começou a falar sobre uma vida correta, o domínio próprio e o Dia do Juízo Final, Félix ficou com medo e disse: — Agora pode ir. Quando eu puder, chamarei você de novo.
26 Piliks ene oo gula nguya sobowoolo oluwolo. Ene Pol sobowootoni, Polndo beye inootoni ngu, ya biyomi yokolo toongeweloyi ngulo tewoongoyingo, ngulo Piliksndo sobowoote. Ngundilo ngulo, ene Pol negongootoni, enengo yano utoni, eneya suwoo suwoo mande elo ingolo oluwolo. Ene Polndo beye ma inoyingo.
26 Além disso Félix esperava que Paulo lhe desse algum dinheiro. Por isso o chamava muitas vezes e conversava com ele.
27 Piliks ngu Yuda onilo ingonduduye ingootenggoku, ngu gome ingolo, ngulo kootusina, mooma elaya yokolo, ene Pol solengootoni, ya biyomimo oluwolo. Ngu naluno nguno, Politiyas Pestas, ngundo Piliksndo ko ngu enendo yolo, nguno ko tewolo.
27 Dois anos depois Pórcio Festo ficou no lugar de Félix como governador. Félix queria agradar os judeus; por isso, ao sair, deixou Paulo na prisão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.